Poslovni broj: UsI-1552/22-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja I. L. iz S., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik D. O., odvjetnik u S., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., OIB: …, radi starosne mirovine, nakon održane usmene i javne rasprave, 9. svibnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/21-01/03106816306, URBROJ: 341-99-05/3-21-5884, broj spisa: 152032 od 13. travnja 2022.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/21-01/03106816306, URBROJ: 341-99-05/3-21-5884, broj spisa: 152032 od 13. travnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja zavoda, Područnog ureda u S. B., KLASA: UP/I 141-02/21-01/03106816306, URBROJ: 341-15-05/3-21-11172, broj spisa: 33348 od 29. lipnja 2021. kojim je pod I tužitelju, korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, hrvatskom branitelju – dragovoljcu iz Domovinskog rata, određena invalidska mirovina u visini najniže braniteljske mirovine, počevši od 1. veljače 2019. u svoti od 3.500,00 kn mjesečno s daljnjim polugodišnjim povećanjima koja 1. siječnja 2021. iznosi 3.682,51 kn mjesečno, a pod točkom II da će se i dalje kao povoljnija isplaćivati invalidska mirovina određena prvostupanjskim rješenjem od 2. srpnja 2008. koja na dan 1. veljače 2019. iznosi 3.897,70 kn mjesečno s daljnjim polugodišnjim povećanjima, te 1. siječnja 2021. iznosi 4100,96 kn.
2. Tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno izračunalo najnižu braniteljsku mirovinu, jer nije uzelo u obzir da je tužitelj civilna žrtva Domovinskog rata, da je stekao čin stožernog narednika, da je dobio trajnu nesposobnost za rad od 30% bolešću uzrokovanom u obrani RH, 50% bolešću i 20% ozljedom na radu, te smatra da je pogrešno primijenjena odredba članka 49. i članka 26. stavka 2. ZOPHBDR, te nije jasno kako su utvrđivani osobni i vrijednosni bodovi sukladno člancima 31., 32., 33. i 34. ZOPHBDR, te predlaže da sud provede financijsko-računovodstveno vještačenje po vještaku po izboru suda na okolnost izračuna najniže braniteljske mirovine.
3. Predlaže sudu da poništi osporavano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja i ističe da izneseni tužbeni prigovori nisu relevantni prilikom određivanja najniže mirovine prema članku 49. ZOBHBDR. Napominje da je svota najniže mirovine pravilno određena sukladno članku 49. stavku 5. i 6. navedenog Zakona, te su prilikom izračuna svote najniže mirovine uzeta u obzir usklađivanja mirovine prema trenutno važećoj aktualnoj vrijednosti mirovine.
5. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Narodne novine, broj 21/17) prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2016. iznosila je 5.685,00 kn, te tuženik detaljno opisuje način izračuna najniže braniteljske mirovine i ističe da je svota najniže mirovine pravilno smanjena za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, 71/10 i 130/11) i iznosi 3.381,32 kn mjesečno, te kako je tako smanjena svota najniže mirovine niža od 3.500,00 kn, pravilno je određeno da će se tužitelju i nadalje kao povoljnija isplaćivati mirovina određena prvostupanjskim rješenjem od 2. srpnja 2008., koja 1. veljače 2019. iznosi 3.897,70 kn.
6. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.
7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tuženika i u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 39. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21).
9. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu
10. Prema podacima spisa predmeta, prvostupanjsko rješenje od 29. lipnja 2021. doneseno je u izvršenju presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1695/20-2 od 26. svibnja 2020. u kojoj je izraženo shvaćanje da naknadno utvrđeni status hrvatskog branitelja koji se omogućuje tek prema novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (121/17, 98/19 i 84/21, u daljem tekstu ZOHBDR), treba smatrati objektivno novom činjenicom nastalom nakon donošenja pravomoćnog rješenja o pravu koje utječe na priznato pravo korisnika mirovine stečene prema općem propisu i odnosi se i na zatečene korisnike mirovine ostvarene prema općem propisu bilo kada, te je potrebno u ponovnom postupku odlučiti o zahtjevu od 14. siječnja 2019. postupajući sukladno članku 139. stavku 2. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) i sukladno članku 49. ZOHBDR.
11. U osporavanom rješenju u odnosu na tužiteljeve žalbene navode obrazloženo je da je prilikom donošenja prvostupanjskog rješenja od 12. travnja 2006. kojim je tužitelju priznato, počevši od 3. studenoga 2005., pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, uzeto u obzir da je tužitelj civilna žrtva Domovinskog rata, da je stekao čin stožernog narednika, da je dobio trajnu nesposobnost za rad od 30% bolešću uzrokovanu u obrani Republike Hrvatske, 50% bolešću, a 20% ozljedom na radu.
12. Nadalje se obrazlaže da se najniža mirovina hrvatskog branitelja izračunava prema članku 49. ZOHBDR i to sukladno broju dana provedenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, polaznom faktoru propisanom člankom 51. stavkom 1. ZOHBDR i mirovinskom faktoru propisanom člankom 50. ZOPHBDR, te da nije osnovan žalbeni prigovor da je prilikom izračuna najniže braniteljske mirovine trebalo uzeti u obzir čin stožernog narednika, jer čin i ustrojbeno mjesto nisu od utjecaja na navedeni izračun.
13. Odredbom članka 49. stavka 1. ZOHBDR propisano je da će se korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji dijelom ili u cijelosti ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina mu je manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina prema stavcima 5. i 6. ovoga članka, uz uvjet iz stavka 4. ovoga članka.
14. Odredbom članka 50. stavka 5. navedenog Zakona propisano je da se najniža mirovina iz članka 49. ovoga Zakona određuje uz primjenu mirovinskog faktora koji iznose za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti 1,0.
15. Odredbom članka 51. stavka 1. navedenog Zakona propisano je da se najniža mirovina iz članka 49. ovoga Zakona određuje se uz primjenu polaznog faktora 1,0.
Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da se polazni faktor za određivanje najniže prijevremene starosne mirovine određuje tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga članka smanjuje prema članku 26. stavku 3. ovoga Zakona.
16. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, te tužitelj pogrešno smatra da u upravnom postupku pri izračunu najniže braniteljske mirovine nisu uzeti u obzir svi relevantni parametri, a obzirom na sadržaj prethodno citiranih zakonskih odredaba, pa je pravilno određeno da će se tužitelju i dalje kao povoljnija isplaćivati invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad određena ranijim rješenjem od 2. srpnja 2008.
17. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da se provede financijsko- računovodstveno vještačenje na okolnost izračuna najniže braniteljske mirovine, obzirom da je u prvostupanjskom rješenju dan detaljan način izračuna navedene mirovine, koji je u cijelosti pravilan i sukladan relevantnim zakonskim odredbama, a u obrazloženju osporavanog rješenja odgovoreno je na sve žalbene navode tužitelja, a koje obrazloženje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
18. Iz navedenog razloga, sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim.
19. Stoga je sud na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.
U Zagrebu 9. svibnja 2023.
Sutkinja:
Tamara Bogdanović, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
