Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj 20 Gž-434/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja I. R. iz S., OIB: … i 2. tužiteljice J. R. iz P., OIB: …, oboje zastupani po punomoćnici I. S. M., odvjetnici iz Odvjetničkog društva S. i p. d.o.o., iz Z., protiv tuženika K. B. iz P., OIB: …, zastupanog po punomoćnici J. S., odvjetnici u B. n. M., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj Psp-59/2021-30 od 9. veljače 2023., 9. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 1. tužitelja I. R. i 2. tužiteljice J. R. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj Psp-59/2021-30 od 9. veljače 2023.
Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja da se utvrdi da ih je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine oznake k.č.br. 507/1 k. o. P. stare izmjere, koja u novoj izmjeri odgovara k.č.br. 751 k. o. P., koji dio u naravi predstavlja put do k.č.br. 744 k. o. P. nove izmjere, koja u staroj izmjeri odgovara dijelu k.č.br. 507/2 k. o. P., a koji dio je na Skici lica mjesta, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. I. G., iz društva G. Z. d.o.o., od 31.03.2022. godine, označen žutom bojom, omeđen crvenim isprekidanim linijama, nosi oznaku A-B-C-D-E i ima površinu od ukupno 17 m2, na način da je neutvrđenog dana krajem rujna ili početkom listopada neovlašteno postavio betonske blokove između točaka koje su na Skici lica mjesta označene kao linija C-D, zaorao ”među” koja je na Skici lica mjesta označena kao ”oranica”, pa da se naloži tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni betonske blokove koji se na Skici lica mjesta nalaze na liniji C-D, vrati ”među” u stanje kakvo je bilo prije čina smetanja i omogući tužiteljima nesmetani prolaz pješice do k.č.br. 507/2 k. o. P. stare izmjere, koja u novoj izmjeri odgovara k.č.br. 744 k. o. P., a sve onako kako je to izgledalo prije počinjenog smetanja, i to sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, kao i da se ubuduće suzdrži ovakvog ili sličnog smetanja tužiteljevog posjeda navedene nekretnine (st. I. izreke), te je naloženo tužiteljima naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 497,71 eura (st. II. izreke).
2. Navedeno rješenje, žalbom pobijaju tužitelji iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP).
3. Žalba nije osnovana.
4. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju ukazuju tužitelji u žalbi, jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
5. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja radi smetanja posjeda dijela nekretnine oznake k.č.br. 507/1 k. o. P. stare izmjere, koja u novoj izmjeri odgovara k.č.br. 751 k. o. P., koji dio u naravi predstavlja put do k.č.br. 744 k.o. P. nove izmjere, koja u staroj izmjeri odgovara dijelu k.č.br. 507/2 k.o. P., kojeg su mirni posjednici tužitelji, a u kojem ih je posjedu smetao tuženik na način da je neutvrđenog dana krajem rujna ili početkom listopada neovlašteno postavio betonske blokove, slijedom čega traže da se naloži tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni betonske blokove, vrati ”među” u stanje kakvo je bilo prije čina smetanja i omogući tužiteljima nesmetani prolaz pješice do k.č.br. 507/2 k.o. P. stare izmjere, koja u novoj izmjeri odgovara k.č.br. 744 k. o. P., a sve onako kako je to izgledalo prije počinjenog smetanja.
7. Prvostupanjski je sud odbio pružiti posjedovnu zaštitu tužiteljima uz obrazloženje da s obzirom da su tužitelji postavili predmetni tužbeni zahtjev radi utvrđenja smetanja posjeda dijela nekretnine oznake kat. čest. 507/1 k. o. P., ali da iz dokaza izvedenih tijekom postupka proizlazi da isti nisu dokazali da bi bili posljednji mirni posjednici dijela nekretnine oznake kat. čest. 507/1 k. o. P., već da bi isti eventualno mogli biti samo u posjedu prava stvarne služnosti puta preko predmetne nekretnine kao poslužne, a u korist nekretnine oznake kat. čest. 507/2 k. o. P., kao povlasne, pa da stoga u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP).
8. Prije svega valja reći da prema čl. 16. st. 1. ZVDSP, kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.
9. U konkretnom slučaju, prema činjeničnim navodima iz tužbe, tužitelji su prilikom svakog dolaska na kč. br. 507/2 k. o. P., uredno prelazili preko kč. br. 507/1 k. o. P., te im nitko nije smetao prilikom prolaska tim dijelom nekretnine, a tuženik im je obećao da im nitko nikada neće zabraniti pravo prolaska.
10. Dakle, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, kada bi tužiteljevi činjenični navodi i bili točni, oni bi stekli posjed prava stvarne služnosti puta na teret kč. br. 507/1 k. o. P., kao poslužne nekretnine, a u korist kč. br. 507/2 k. o. P., kao povlasne nekretnine.
11. Posjed prava stvarne služnosti razlikuje se od posjeda stvari utoliko što posjed prava stvarne služnosti ovlašćuje posjednika tog prava da se na određeni način služi (posjeduje) nekretninom koju ne drži u posjedu.
12. Dakle, on nema faktičnu vlast na samoj stvari (nekretnini), već samo posjed prava da ju na određeni, ograničeni način koristi, odnosno da se njome služi.
13. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta, pri čemu ovlaštenik prava puta može tim putem prolaziti.
14. Stoga se i utvrđivanje smetanja posjeda prava stvarne služnosti ograničava na to je li posjedniku prava stvarne služnosti netko ograničio ili mu onemogućio da se tom nekretninom, kao poslužnom, a u korist druge nekretnine, kao povlasne, koje je u posjedu, služi na način kao do tada.
15. Slijedom izloženog, posjednik prava stvarne služnosti nema faktičnu vlast niti na jednom dijelu nekretnine, pa kada bi i svi činjenični navodi tužitelja bili točni, oni ne bi bili posjednici dijela kč. br. 507/1 k. o. P., u dijelu koji u naravi predstavlja put, već bi bili u posjedu prava stvarne služnosti puta (prava prolaska) preko te nekretnine, a zaštitu od smetanja posjeda prava služnosti puta ne traže, pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je u smislu čl. 21. st. 1. ZVDSP njihov zahtjev neosnovan. 16. Odluka o troškovima postupka valjana je kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i po visini odmjerenih troškova postupanja (čl. 155. st. 2. i 3. ZPP).
17. Tužitelji nisu uspjeli u žalbenom postupku pa im nije dosuđen trošak za sastav žalbe (čl. 166. st. 1. ZPP).
U Velikoj Gorici 9. siječnja 2023.
Sudac
Nikola Ramušćak, v.r.
