Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

P-3936/2016

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) B. J. iz S., OIB: …, pod 2)

K. J. iz S., OIB: …, pod 3) A. J. iz

S., OIB: … svi zastupani po punomoćniku T. V.,

odvjetnik u S., protiv tuženika R. d.o.o S., OIB: …, zastupan po punomoćniku S. R., direktoru, a ovaj po

punomoćniku M. J., odvjetnik u S., radi utvrđenja prava vlasništva na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 27. ožujka 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika te tužitelja pod 1) osobno i zz tuženika, dana 9.svibnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„ Utvrđuje se da su tužitelj B. J. iz S., OIB: …,

isključivi vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. 1882/2, z.u. 4052, k.o. K. u dijelu označenom slovima E,F,A,G,H,I,E na Skici lica mjesta k.o. K. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Z. R., dana 18.8.2021. g., te se međa između nekretnina označenih kao čest. zem. 1882/2, z.u. 4052, k.o. K. vlasništva tužitelja i čest. zem. 1881 i čest. zem. 1882/1, k.o. K. vlasništva tuženika R. d.o.o. iz S., OIB: … uređuje na način da se ista

proteže u pravcu označenom slovima E,F,A kako je to prikazano na Skici lica mjesta k.o. K. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Z. R., dana

18.8.2021. g. Dužan je tuženi u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate. " kao neosnovan;

te se odbija tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe izvršiti podizanje zida između točaka F i A označenih na skici lica mjesta izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Z. R., dana 18. kolovoza 2021., a na nekretnini označenoj kao čest. zem. 1882/2 ZU 4052 K.O. K.." kao neosnovan. II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.866,41 euro / 14.062,50 kuna u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je pokrenuo postupak radi uređenja međa, a koji postupak je vođen pod brojem R1-102/14 te da je dana 18.veljače 2016. postalo pravomoćno rješenje kojim je uređena međa između čest.zem 1882/2 k.o K. u vlasništvu tužitelja te čest.zem 1882/1 i 1881 k.o K. u vlasništvu tuženika prema zadnjem mirnom posjedu tako da se međa proteže pravcem od točke A do točke B , od točke B do točke C te od točke C do točke E sve označeno na prikazu lica mjesta sudskog vještaka T. Č. od 19.studenog 2010. koja je sastavni dio tog

rješenja. Nadalje, da takvo uređenje međa nije ispravno, da su povrijeđena vlasnička prava tužitelja te da tuženik ničim nije dokazao da je posljednji mirni posjednik upravo tog dijela nekretnine označen slovima D-A-B-C-E-D na prikazu lica mjesta sudskog vještaka T. Č. od 19.studenog 2010. Nadalje, da je među

trebalo urediti tako da se ista proteže u pravcu D – E.

2. Nadalje, tužitelj navodi da su tužitelji suvlasnici svaki za po 1/3 dijela predmetne nekretnine 1882/2 ZU 3009 k.o K. dok je tuženik vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest.zem 1881 i 1882/1 ZU 1085 k.o K..

3. Nadalje, da je u konkretnom slučaju sporno proteže li se međa u pravcu A-B-C-E ili u pravcu D-E.

4. Nadalje, da budući međa nije vidljiva na terenu prije pokretanja izvanparničnog postupka tužitelji su napravili skicu iskolčenja u mjerilu 1: 1000 izrađenu od geodeta T. U. direktora G. d.o.o. S., prema kojoj se granica između nekretnina tužitelja i tuženika proteže upravo između točaka D i E sve kako je označeno u prikazu lica mjesta i vještaka T. Č. od 19.studenog 2016.

5. Nadalje, da bi među trebalo urediti prema katastarskom nacrtu tako da se ista proteže u pravcu D-E osobito stoga što je uređenjem međe u izvanparničnom postupku tužitelju oduzeto 600 m2.

5.1. Tužitelj je konačno precizirao tužbu podneskom od 25.listopada 2022., a na ročištu od 26.listopada 2022. je pored postojećeg postavio novi tužbeni zahtjev radi izgradnje zida.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužba nedopuštena jer je sve utvrđeno već u izvanparničnom postupku, nadalje, da tužitelji nisu dokazali temeljem čega su stekli vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine.

7. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem spisa R1-102/14, očevidom na licu mjesta po vještaku mjerniku Z. R., dopunskim očitovanjem vještaka,

saslušanjem tužitelja pod 1) i zz tuženika te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

8. Sukladno odredbi čl. 103 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Prema stavku 2) sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Nadalje, sukladno stavku 3) ako sud ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni. Nadalje, prema stavku 4) istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. Nadalje, a prema stavku 5) od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Nadalje, nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

9. U konkretnom slučaju vodio se postupak radi uređenja međe pred ovim sudom pod poslovnim brojem R1-102/2014 te je u tom postupku tužitelj tvrdio da međe na terenu nisu vidljive te da valja urediti među između nekretnine ovdje tužitelja tamo predlagatelja koja nosi oznaku 1882/2 k.o K. i nekretnine predloženika ovdje tuženika koja nosi oznaku 1881 i 1882/1 k.o K., dakle među susjednih čestica.

10. U tom postupku sud je uredio među prema zadnjem mirnom posjedu na način da se ista proteže pravcem točke A do točke B, od točke B do točke C te od točke C do točke E sve označeno na prikazu lica mjesta sudskog vještaka T. Č. od 19.studenog 2010. koja čini sastavni dio tog rješenja. Dakle, u bitnome sud je u tome postupku utvrdio da se linijom A-B-C-E proteže betonski zid kojeg je sagradio prednik predlagatelja ( tužitelja) kao južnu granicu nekretnine označene kao čest.zem 1882/2 k.o K., da je katastarski plan neusklađen, te da nema suglasnosti stranaka za uređenje međe prema katastarskom planu.

11. U ovom postupku, tužitelj tvrdi da je vlasnik spornog dijela površine 600 m2 te predlaže urediti među prema katastarskom planu.

12. Naime, uređenje međe u izvanparničnom postupku ne ograničava tužitelja u pravu na pokretanje ovog parničnog postupka te dokazivanju prava vlasništva na spornoj površini od granice utvrđene prema posljednjem mirnom posjedu do granice utvrđene katastarskim planom, s tim da vrijedi presumpcija da postoji vlasništvo do međe utvrđene odlukom suda, a tko tvrdi suprotno to treba dokazati.

13. Dakle, tužitelj u ovom postupku tvrdi da je granica prije bila drvored trešanja kao prirodna granica između čestice 1882/2 i 1181 sa česticom 1882/1 te da nije točno da je njego otac rekao da je granica do zida., naime, da je otac tužitelja napravio zid na svojoj zemlji, a ne na međi. Naime, da je na tužiteljevoj zemlji nekada bile masline i serpentine koje je njegov brat poravnao kada je zamislio da će na toj zemlji napraviti parking, a da ne bi sve poravnao otac je podigao zid kao granicu između tog poravnatog dijela i ostatka koji je sada sporan da na tom ostatku ostane zelenilo te da se može saditi. Nadalje, da nikada nije bilo problema dok isti nije odlučio da se stavi međa gdje je nekada bila. Nadalje, da je rasvjetni stup i ormarić za struju koji se nalazi na spornom dijelu potreban i tužitelju i tuženiku jer je i tužitelju odgovaralo osvjetljenje parkirališta s obzirom da se dolazilo krasti gorivo kad su bili parkirani kamioni, a tuženiku je odgovaralo jer mu je trebalo mjesto za priključak struje. Nadalje, tužitelj navodi da je teren bio padina i da su bile tri vlake. Nadalje, da je zid izgrađen da bude potporni zid radi poravnanja terena, a isti je izgrađen od slova I do E kuda ide potok te je predmetni zid služio kao potporni zid s obzirom je teren nagnut prema potoku. Nadalje, da je teren prodan V. U. s kojim nikada nisu imali problema.

14. Iz iskaza zz tuženika Z. R. proizlazi da je kada je kupovala zemlje na terenu je bio vidljiv temelj suhozida kao i sam suhozid otprilike visine 50 cm. Nadalje, da je bila osobno na toj zemlji kada su na terenu bili i U. i otac tužitelja pod 1) koji je priznao tada U. da je granica na terenu između tuženikove i tužiteljeve parcele do suhozida. Nadalje, osporava da su stavili rasvjetni stup radi osvjetljenja već zato što su htjeli imati gradilišni priključak te da nisu imali potrebu staviti ormarić na tuđu česticu već isključivo na svoju budući HEP ne stavlja niti bi stavio ormarić od struje za naše potrebe na tuđu česticu. Nadalje, da je predmetni suhozid bio vidljiv u postupku uređenja međa. Nadalje, navodi da na terenu nikada nije vidjela trešnje. Nadalje, da su dolazili kada su joj djeca bila mlađa, pekli meso i gradele pa ni tada nisu postojale nikakve trešnje te nikakve druge ograde osim suhozida ničeg nije bilo između naše parcele i parcele tužitelja. Na mjestu nekadašnjeg suhozida otac tužitelja je napravio betonski zid. Na mjestu gdje je stavljen betonski zid ne vidi se suhozid, ali je na očevidu u izvanparničnom postupku u produžetku betonskog zida utvrđeni su vidljivi temelji suhozida.

15. Nadalje, navodi na upit punomoćnika tužitelja da u kupoprodajnom ugovoru nije navedeno da međa kupljene parcela prema tužitelju predstavlja suhozid niti je otac tužitelja supotpisao taj kupoprodajni ugovor niti ga je ikada osporio, a bio je i prijatelj sa U. V.. Nadalje, navodi da je konfiguracija terena padajuća, ali više u smjeru prema potoku. Nadalje, navodi da je plaćena kupoprodajna cijena te da su uvedeni u posjed čitave parcele.

16. Nadalje, na upit punomoćnika tuženika navodi da je tužitelj na svom dijelu, a nakon što su ogradili svoju parcelu, napravio parking i posadili su neka stabalca, masline ili nešto. Nadalje, navodi da kada je bila na terenu prije kupnje istoj pokazan teren od suhozida prema V. (nekadašnja tvornica).

17. Prilikom očevida na licu mjesta uz vještaka mjernika Z. R. tužitelj je pokazao granicu sa susjednim česticama te je tužena pokazala granicu svog posjeda prema tužiteljevoj nekretnini, a vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je predmet spora lik A-F-G-A, te da isti prema službenom katastarskom stanju predstavlja dio u površini od 105 m2 te odgovara dijelu čest.zem 1882/2 ( tužiteljeva). Nadalje, vještak navodi da u naravi postoji dio asfaltiranog dvorišta u posjedu tuženika koji je sa sjeverne strane F-G ograđen žičanom ogradom, s istočne strane A-G betonskim potpornim zidom dok linija na skici lica mjesta označena slovnim oznakama A-F predstavlja katastarsku granicu između čest.zem.1882/2 i čest.zem 1882/1 koja u naravi nije vidljiva.

18. Pregledom spisa R1-102/14 utvrđeno je da je u istome sačinjeno vještačenje međe čest.zem 1882/2 sa čest.zem 1882/1 i 1881 sve k.o K. 10. prosinca 2010. po vještaku T. Č. koji je utvrdio da međa čest.zem 1882/2 sa čest.zem

1882/1 i 1881 k.o K. nije ničim definirana na terenu, a nalazi se 7,8 metara južno od ruba zemljanog platoa.

19.Obzirom je među utvrdio sud u izvanparničnom postupku prema posljednjem mirnom posjedu u ovom postupku tužitelj je bio ovlašten dokazivati vlasnost na spornom dijelu zemljišta, dakle, da je vlasnik predmetne nekretnine stečene bilo dosjelošću ili odlukom suda odnosno kupoprodajom odnosno nasljeđivanjem. Međutim, tužitelj se u ovom postupku pozivao da je granica između njegove i tuženikove nekretnine drugačija od one utvrđene u izvanparničnom postupku. Stoga se navodi da je u tom postupku ( s obzirom nije postojao dogovor među strankama u svezi katastarskog izgleda čestica) sud već odredio među prema posljednjem mirnom posjedu odnosno prema faktičnoj vlasti na stvari. Naime, nesporno je da tuženikov posjed predstavlja betonirani plato počev od žičane ograde na sjeveru u smjeru juga odnosno od potoka na istoku do prometnice.

20. Iz iskaza tužitelja te drugih izvedenih dokaza u ovom postupku sud ne zaključuje o stjecanju prava vlasništva predmetne nekretnine već tužitelj ponavlja i uvjerava sud gdje su bile granice, pa tako navodi da je prirodna granica bio drvored trešanja ne navodeći niti gdje niti do kada, nadalje, tužitelj iskazuje o razlozima zbog kojih je podignut zid (kao potporanj) pa tako na početku iskaza navodi da je zid podigao otac da brat ne poravna cijeli teren u svrhu izgradnje parkinga, a na kraju iskaza na pitanje svog punomoćnika pojašnjava da osim tog zida postoji zid prema potoku, a zid koji je podigao njegov otac je u liniji E-F.

21. Nije sporno da dužinom tog zida te u produžetku tog zida pa do točke G ( u prikazu lica mjesta) stvarna granica sa tuženikovom nekretninom te je podignuta u produžetku i žičana ograda. Sporni dio predstavlja lik F-G-A-F kojeg tužitelj svojata a ima površinu 105 m2. U ovom postupku tužitelj traži da se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine, slijedom čega u ovom postupku tužitelj je trebao dokazati da ima jače pravo od tuženika na prijepornoj površini što isti nije učinio. Naime, nije dokazao niti predlagao dokaze iz kojih bi sud utvrdio da tužitelj ima vlasništvo na predmetnoj nekretnini stečeno dosjelošću jer kada tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje to podrazumijeva da je stekao vlasništvo na jedan od zakonom predviđenih načina prije utuženja. Naime, tužitelj ne tvrdi da je osobno koristio sporni dio nekretnine. Štoviše, navodi da je u trešnje išao "u lupeštinu" odnosno na tuđe brati pa proizlazi da niti trešnje koje su navodno na međi rasle nisu bile njihove već susjedove. Nadalje, iz iskaza zz tuženika proizlazi da je u mirnom posjedu predmetne nekretnine u koji je uveo prednik V. U. kojemu je prednik tužitelja otuđio istu. Nadalje,

sud istoj poklanja vjeru u dijelu u kojem navodi suprotno od tužitelja o postavljanju ormarića za struju jer je logično da će se isti postaviti na nekretnini korisnika tog priključka, a ne susjedovoj nekretnini, a ni tome se tužitelj nije protivio što ukazuje da isti neosnovano osporava vlasništvo predmetne nekretnine tuženiku.

22. Ovo proizlazi i iz toga što tužitelj u tužbi spominje "izgubljenih" 600 m2, a nakon očevida utvrđeno je da je sporno 105 m2 pa proizlazi da predmetna razlika nije zanemariva kada se uzme u obzir da je taj dio otac ostavio za obrađivanje što bi tužitelju moralo biti poznato da je doista tako bilo.

23. Slijedom navedenog, u ovom postupku tužitelj nije dokazao da je vlasnik predmetne nekretnine stečene na jedan od načina predviđenih odredbama ZV-a ili drugim ranije važećim propisima ( ZOVO, OGZ) slijedom čega proizlazi da tužitelj nema nikakvih vlasničkih prava na spornoj nekretnini jer niti jednim dokazom u ovom postupku nije osporio među koju je sud pravomoćno utvrdio u postupku R1-102/14 prema faktičnoj vlasti na stvari, a na tužitelju je bio teret dokazati suprotno, što isti nije učinio, slijedom čega je sud utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.

24. U odnosu na tužbeni zahtjev radi izgradnje zida postavljen na ročištu od 26.listopada 2022. navodi se da iako se radi o preinaci tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka, te se istome tuženik usprotivio, a budući je svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, to je sud sukladno čl. 190 ZPP-a tužbeni zahtjev od 26.listopada 2022. odbio kao neosnovan budući u ovom postupku nije utvrđeno da je tuženik rušenjem ikakvog zida faktično zadro u dio nekretnine koji je bio u posjedu tužitelja, a sve i da jeste utvrđeno je da nije to učinio bespravno jer iz svega navedenog proizlazi da tužitelj svojata predmetnu nekretninu neosnovano budući je prethodno utvrđeno da nije stekao vlasništvo na niti jedan način predviđen zakonom, slijedom čega, sve i da je tuženik ili netko po njegovom nalogu počinio ikakav čin rušenja zida ( što je pretpostavka ovakve tužbe radi prestanka uznemiravanja te uspostave prijašnjeg stanja) što nije utvrđeno, tada bi taj utuženi čin učinio na svom vlasništvu.

25. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

26. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na troškove zastupanja tužene pod 1) po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora ( 50.000,00 kn) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, zastupanje na ročištu od 14.ožujka 50 bodova, 11.svibnja 2017. 100 bodova, 3.listopada 2017. 50 bodova, 16.ožujka 2021. 100 bodova, 26.listopada 2022. 100 bodova, te 2.veljače 2023. 50 bodova te 27.ožujka 2023. 100 bodova te sastav podneska od 11.travnja 2022. 100 bodova što sveukupno iznosi 750 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda jednakoj 15,00 kuna ( Tbr. 50) odnosno sveukupno 11.250,00 kuna, uvećano za PDV (25%) u iznosu od 2.812,50 kuna što sveukupno iznosi 14.062,50 kuna odnosno 1.866,41 euro, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II izreke.

Split, 9. svibnja 2023.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude (čl. 348. st. 1. ZPP-).

Dna:

-pun tužitelja

-pun tuženika

- spis