REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: 6 Gž-622/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu u vijeću sastavljenom od Irene Dikanović Terzić predsjednice vijeća, Draženke Ilak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Dubravke Šimić članice vijeća, a na prijedlog više sudske savjetnice - specijalistice Đurđice Trgovčić, u pravnoj stvari tužiteljice S. S. iz T., OIB: …, kao preuzimateljice postupka iza smrti ranijeg tužitelja A. Z. iz O., OIB: …, zastupane po punomoćnicima L. V. i S. T. S., odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda L. V. i S. T. S., sa sjedištem u O., protiv I-tuženika Ž. P., pok. M., iz P., OIB: … i II-tuženika I. R. iz O., OIB: …, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, rješavajući žalbu I-tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj: 31 P-37/2019 od 18. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 09. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

Žalba I-tuženika Ž. P. odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj: 31 P-37/2019 od 18. svibnja 2022., u cijelosti.

II. Odbija se zahtjev I-tuženika Ž. P. za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica S. S., OIB: …, iz T., vlasnica dijela kat.čestice 2417/5 vrt 881 m2 upisana u zk.ul. … k.o. P. i to onog realnog fizičkog dijela navedene nekretnine koji ima ukupnu površinu 440 m2 a koji dio je na Geodetskom situacijskom nacrtu od 21. prosinca 2018. izrađenom od P. Ć., dipl.ing. geodezije, a koji Geodetsko situacijski nacrt je sastavni dio ove presude, označen crvenim kosim linijama i točkama-slovima A-B-C-D-A, pa se ovlašćuje da temeljem ove presude kod nadležnih upravnih tijela zatraži parcelaciju i odvajanje površine od 440 m2 kat.čestice 2417/5 vrt 881 m2 upisana u zk.ul. … k.o. P. i ishoditi prijavni list te na temelju ove presude, prijavnog lista i ostalih odluka nadležnih upravnih tijela, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva navedenog dijela te nekretnine, na svoje ime u cijelosti, uz prethodno brisanje toga prava sa navedenog realnog dijela sa imena prvotuženika P. Ž. pok. M., OIB: …, i drugotuženika R. I. A., OIB: …, O., u cijelosti.

II. Nalaže se prvotuženiku Ž. P., OIB: …, iz P., da tužiteljici S. S., OIB: … iz T., naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 12.142,30 kn u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude I-tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, kao i odluke o troškovima postupka, te je predložio nadležnom županijskom sudu da usvoji žalbu i pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka I-tuženiku, kao i troškova žalbenog postupka u iznosu od 207,38 eura /1.562,50 kn, ili da istu presudu ukine i predmet vrati na ponovno postupanje u rad drugom sucu ili drugom nadležnom sudu.

2.1. I-tuženik prije svega smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a iz razloga što pripremno ročište od 30. siječnja 2020. nije odgođeno iako je on to predložio zbog toga što se odvjetnik Luka Kučerka prestao baviti odvjetništvom i brisan je iz imenika odvjetnika, a da do ročišta nije bio u mogućnosti angažirati drugog odvjetnika, tako da mu je uskraćeno pravo da se očituje na navode stranaka iznesene na tom ročištu i nije mu dana mogućnost da iznese činjenice, odnosno da predloži dokaze potrebne za utvrđenje iznesenih činjenica, zatim da je nedugo nakon održanog pripremnog ročišta zbog novonastale situacije s korona virusom podneskom od 30. ožujka 2020. predložio prvostupanjskom sudu odgodu ročišta zakazanog za 6. travnja 2020., a da je to ročište održano unatoč tome što nije bilo uvjeta da se održi na način da prisutni budu na sigurnoj udaljenosti od minimalno 2 metra. Osim toga I-tuženik smatra da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir činjenicu da njegov punomoćnik ima sjedište u P. i da je bila na snazi mjera zabrane udaljavanja iz mjesta prebivališta.

2.2. I-tuženik također smatra da tužiteljica nije aktivno legitimirana za sudjelovanje u ovom postupku jer je tužitelj A. Z. umro, te da on nije trebao biti stranka u postupku nego samo II-tuženik koji je tvrdio da je suvlasnik sporne nekretnine koje pripada I- tuženiku, kao i da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo spornog dijela nekretnine na temelju instituta dosjelosti iz razloga što njezin posjed nije zakonit, istinit i pošten, i to iz razloga što je tužitelj A. Z. znao ili morao znati da nije jedini i isključivi vlasnik sporne nekretnine, s tim da je on vlasnik i drugih nekretnina na K. neovisno o tome što ima prebivalište u P., te da ih redovno obilazi i da nikada nije primijetio da bi ga netko smetao tako da je nedvojbeno da je on u posjedu sporne nekretnine od kada ju je naslijedio od pok. majke.

2.3. I-tuženik, nadalje, naglašava da nikada nije prodao predmetnu nekretninu, niti je ikome dao punomoć za njezinu prodaju, a da između njega i II-tuženika nikada nije sklopljen ugovor o diobi, niti je ikada postignut bilo kakav dogovor o podjeli zemljišta, kao i da su svjedoci M. Z. i T. K. blisko povezani sa tužiteljicom i imaju interes da tužiteljica uspije u postupku, dok je svjedokinja L. B. predložena da se sasluša tek na glavnoj raspravi. I-tuženik zaključno ističe da je prvostupanjski sud samoinicijativno odredio vještaka mjerničke struke bez da je dao mogućnost I-tuženiku da se očituje o osobi vještaka, a što je protivno odredbi članka 299. ZPP-a, kao i da nije smio prihvatiti skicu koja nije napravljena u ovom postupku.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava osnovanost žalbenih navoda I-tuženika, te predlaže da se žalba odbije kao neosnovana, a pobijana presuda potvrdi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano I-tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP), budući I-tuženiku u konkretnom slučaju nije onemogućeno da raspravlja pred sudom.

5.1. Naime, iz priložene dostavnice (list 15) vidljivo je da je punomoćnik I-tuženika L. K. dana 14. siječnja 2020. uredno zaprimio poziv za ročište zakazano za dan 30. siječnja 2020., te da je I-tuženik podneskom dostavljenim pute pošte preporučeno dana 23. siječnja 2020. izvijestio prvostupanjski sud da je otkazao punomoć za zastupanje svom punomoćniku s danom 21. siječnja 2020. iz razloga što je isti izbrisan iz imenika odvjetnika, te da je predložio da se sva pismena dostavljaju njemu osobno. Imajući u vidu da je u vrijeme zaprimanja poziva za navedeno ročište punomoćnik L. K. još uvijek zastupao I-tuženika, te da I-tuženik navedenim podneskom nije zatražio odgodu ročišta iz razloga što nije bio u mogućnosti angažirati drugog odvjetnika nego je samo obavijestio sud da ga više ne zastupa punomoćnik, kao i da iz priloženog zapisnika sa ročišta održanog 30. siječnja 2020. (list 13-15), na kojem je zaključeno pripremno ročište, proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio sve dokazne prijedloge stranaka, s tim da se I-tuženik u daljnjem tijeku postupka mogao očitovati na navode stranaka iznesene na tom ročištu, ovaj sud nalazi da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju žalbom ukazuje I-tuženik.

6. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

7. Neosnovano, nadalje, I-tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud održao ročište zakazano za 6. travnja 2020. iako je on podneskom od 30. ožujka 2020. predložio odgodu tog ročišta zbog mjere zabrane udaljavanja iz mjesta prebivališta. Naime, iz spisa proizlazi da je navedeno ročište odgođeno zbog proglašenja epidemije izazvane corona virusom, te da je slijedeće ročište održano 30. lipnja 2020. na kojem je bio prisutan I-tuženik, te je na tom ročištu zatražio izuzeće sutkinje Katarine Rendulić Vežić i predsjednice Općinskog suda u Dubrovniku Marijane Capurso Kulišić. Isto tako iz spisa proizlazi da je tužiteljica saslušanje svjedokinje L. B., kao i ostalih svjedoka, predložila podneskom od 9. siječnja 2020., dakle prije zaključenja glavne rasprave, ali da L. B. nije niti saslušana kao svjedok, tako da nisu osnovani niti žalbeni navodi I-tuženika kojima tvrdi da je svjedokinja L. B. protivno odredbi članka 299. ZPP-a predložena da se sasluša tek na glavnoj raspravi.

8. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne i aktivne legitimacije, koji je I- tuženik istakao tijekom postupa, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da isti nije osnovan jer je tužiteljica S. S. prema priloženom pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, poslovni broj: O-333/19, UPP/OS-35/19, od 23. travnja 2019., proglašena nasljednicom prvobitnog tužitelja A. Z., te da je sukladno odredbi članka 215. stavka 1. ZPP-a preuzela ovaj postupak, tako da je aktivno legitimirana, a I- tuženik je pasivno legitimiran jer iz priloženog z.k. izvatka proizlazi da je upisan u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik predmetne nekretnine u 1/3 dijela, dok je II-tuženik upisan kao suvlasnik iste nekretnine u 2/3 dijela.

9. Uvidom u spis ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica predložila da se izvede dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka, a da nije predložila osobu vještaka, zbog čega je prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj: 31 P-37/2019 od 13. travnja 2021., odredio uviđaj za dan 13. svibnja 2021. uz sudjelovanje ovlaštenog geodete M. B., dipl.ing. geodezije, a sukladno odredbi članka 251. stavka 4. ZPP-a, tako da u konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije bio u obvezi omogućiti I- tuženiku da se očituje o osobi vještaka, kako se to neosnovano ističe u žalbi.

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kojim traži da se utvrdi da je ona vlasnica geometrijski određenog dijela kat.čest. 2417/5 vrt 881 m2 k.o. P., koja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo I-tuženika u omjeru 1/3 dijela i II-tuženika u omjeru 2/3 dijela, a kao temelj stjecanja prava vlasništva navodi se dosjelost.

11. Na temelju isprava priloženih u spisu prvostupanjski sud je pravilno utvrdio slijedeće činjenice:

- da je prvobitni tužitelj A./A. Z. na temelju zakona proglašen univerzalnim nasljednikom svog oca A. Z. pok. M. koji je preminuo 1997.;

- da je u zemljišnim knjigama kat.čestica 2417/5 vrt 881 m2 k.o. P. upisana na suvlasnike, i to I-tuženika u 1/3 dijela i II-tuženika u 2/3 dijela, dok je u katastru kao posjednik upisan II-tuženik I. R. A., a da su prije njega bili upisani Š. R., R. J. i P. K.;

- da je raniji tužitelj A./A. Z. bio vlasnik susjedne kat.čest. 2417/3 k.o. P., da je njegovo pravo vlasništva utvrđeno presudom na temelju priznanja, te da je navedenu česticu darovao svojoj kćerki, sada tužiteljici, ugovorom o darovanju od 7. rujna 2012. i da je tužiteljica na temelju tog ugovora upisana kao njezina vlasnica;

- da je I-tuženik Ž. P. univerzalni nasljednik svoje pok. majke K. P., prije Š., koja je preminula 1981. i da je na temelju rješenja o nasljeđivanju upisan kao suvlasnik brojnih nekretnina pa tako i kč. br. 2417/5 k.o. P. u 1/3 dijela;

- da je između Š. R. pok. Š. iz O. i kao punomoćnik R. J. rođ. Š. i P. Ž. pok. M., kao prodavatelja, te R. I. A., kao kupca, sklopljen 14. ožujka 1985. kupoprodajni ugovor prema kojem prodavatelji, kao suvlasnici čest.zem. 2417/5 zk.ul. … k.o. P., površine 881 m2, u naravi neobrađena ledina, prodaju tu nekretninu kupcu I. R., a ugovor je potpisao kupac i prodavatelj Š. R. osobno, te kao punomoćnik R. J. i P. Ž.;

- da su stranke navedenog kupoprodajnog ugovora i V. F. pok. A. uz sudjelovanje geometra, a u vezi površine čest.zem. 2417/5 k.o. P., Sporazumom od 9. travnja 1985. utvrdili u točki I. da je od čest.zem. 2417/5 k.o. P. u prastaro vrijeme oduzeto i pripalo čest.zem. 2417/3 k.o. P. cca 468 m2, dok su u točki II. navedene dimenzije čest.zem. 2417/5 k.o. P. prema izmjeri geometra, te je navedeno "… računajući sve od južnog kamenog zida čest.zem. 2417/3 k.o. P. (sada vlasnik Z. A.)".

12. Prvostupanjski sud je, nadalje, utvrdio da je II-tuženik I. R. u svom očitovanju na tužbu na pripremnom ročištu priznao činjenične navode tužbe kao istinite, odnosno da je raniji tužitelj pok. A. Z. bio vlasnik točno određenog realnog dijela čest.zem. 2417/5, koji dio je opisan u tužbenom zahtjevu, a da je on vlasnik preostalog odnosno južnog dijela kat.čest. 2417/5 na kojem se nalazi magazin i cisterna već 35 godina, da I-tuženik nema pravo vlasništva na utuženoj nekretnini jer da su njegovi prednici, odnosno majka, svoj dio nekretnine prodala njemu i kod te kupoprodaje bilo je nesporno da sjeverni dio, koji je predmet tužbenog zahtjeva, vlasništvo sada pok. A. Z., a da sve to proizlazi i iz Sporazuma koji je nazvan Utanačenje od 9. travnja 1985., da je on nakon kupoprodaje 1985. stupio u posjed nekretnine, a od je u posjedu sjevernog dijela bio sada pok. A. Z. i njegov otac, dok I-tuženik i njegovi prednici nisu na utuženu nekretninu polagali prava niti su izvršavali posjed, te da je posebno naveo da su on i tužiteljica stvarni vlasnici predmetne nekretnine, i to točno određenog realnog dijela koji su razgraničili betonskim zidom kojeg su izgradili on i njegov pok. otac u dogovoru sa pok. A. Z..

13. Na uviđaju održanom 13. svibnja 2021. prvostupanjski sud je utvrdio da se u naravi radi o neobrađenom zemljištu uz javnu cestu koje je sa donje južne strane omeđeno potpornim betonskim zidom u cijeloj dužini, ispod potpornog zida na nižem nivou da se nalazi obrađeno poljoprivredno zemljište sa nekoliko stabala masline i loze, da su između zasađene povrtne kulture, da se prema sjeveru na sporni dio nastavlja nesporna nekretnina tužiteljice katastarske oznake 2417/3 k.o. P. također neobrađena, a da sve zajedno predstavlja jednu cjelinu, dok je na temelju nalaza i mišljenja vještaka M. B., dipl.ing. geodezije, utvrdio da je predmetna nekretnina u naravi sada okošena livada i da čini sjeverni dio čest.2417/5 k.o. P., da se proteže zapadno od asfaltirane lokalne ceste u širini cca 40 m, a u visini odnosno od betonskog zida od južne strane pa prema sjeveru u dužini cca 10 m, da se sa sjeverne strane nalaze čest. 2417/7 i 2417/3, sa zapadne čest. 2412/2, a sa južne strane opisano zemljište koje u zapadnom dijelu graniči sa čest.2417/2, dok je u istočnom dijelu ispod zida ostatak predmetne čest.zem.2417/5 upisane u posjedovni list … k.o. P., da je kao posjednik te čestice upisan R. I., a po kulturi da je pašnjak površine 881 m2.

14. Prvostupanjski sud je na temelju iskaza svjedoka M. Z., T. K. i N. N., kojima je poklonio vjeru nalazeći da su isti uvjerljivi i logični bez proturječnosti, te da su relevantne činjenice svjedocima poznate iz dugogodišnjeg neposrednog zapažanja, a koje mišljenje prihvaća i ovaj sud, utvrdio da je predmetna nekretnina dugi niz godina, i to od 1960-tih godina prošlog stoljeća, u posjedu obitelji Z. koji su istu obrađivali od kamene međe prema sjeveru i da ih u tome nitko nije ometao.

14.1. Cijeneći iskaze tužiteljice i I-tuženika prvostupanjski sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice koja je iskazala da je predmetnu nekretninu naslijedila iza smrti svog oca A. Z. koji je istu naslijedio od svog oca A. Z., da su oni zajedno na spornom i na susjednom nespornom zemljištu obrađivali vinograd i da ih nitko nikada nije ometao u posjedu ili im osporavao vlasništvo, i to iz razloga što njezin iskaz ima logičan slijed i ne proturječi sa ostalim dokazima već je suglasan sa iskazima svjedoka, dok iskaz I- tuženika nije prihvatio iz razloga što je isti nedosljedan i protivan iskazima svjedoka, te navodima samog I-tuženika koje je isticao tijekom postupka. Za svoj zaključak prvostupanjski sud je dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

15. Na temelju provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je predmetni realni dio kat.čest. 2417/5 od 1960-tih godina prošlog stoljeća u nesmetanom, samostalnom i kontinuiranom posjedu prednika tužiteljice, njezinog djeda A. Z., a da je nakon njegove smrti 1997. posjed nastavio njegov nasljednik, tužiteljičin otac A./A. Z. sve do svoje smrti 2019., a nakon njegove smrti da je u posjedu tužiteljice, dakle da je tužiteljica putem svojih pravnih prednika u poštenom posjedu tog dijela čestice preko pedeset godina.

16. Imajući u vidu da se dosjelošću može steći vlasništvo točno određenog dijela nekretnine kojeg stjecatelj drži u svom posjedu, da je taj realni dio točno definiran, te u naravi predstavlja zemljište koje se proteže od međašnog zida na južnoj strani kojim je odijeljen ostatak predmetne nekretnine pa prema sjeveru do međe sa kat.čest.2417/3 k.o. P. koja je vlasništvo tužiteljice, kako je to utvrđeno uviđajem na licu mjesta, te nalazom i mišljenjem vještaka M. B., dipl.ing. geodezije, a prikazanom u Geodetskom situacijskom nacrtu od 21. prosinca 2018. kojeg je izradio P. Ć. dipl.ing. geodezije, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice primjenom odredbi članka 159. stavka 3. u vezi s člankom 160. stavkom 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17).

17. Pravilno je odlučeno i o troškovima postupka temeljem članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP-a, budući je tužiteljica u cijelosti uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom, i to na način da su dosuđeni samo oni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice, a koji troškovi su obračunati sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).

18. I-tuženik je odbijen sa zahtjevom za nadoknadom troška sastava žalbe jer s istom nije uspio, sukladno članku 166. stavka 1. u vezi sa člankom 154. stavka 1. ZPP-a.

19. Zbog iznesenog odlučeno je temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a kao u izreci.

Slavonski Brod, 09. svibnja 2023.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović Terzić, v.r.