Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 79 Gž Ovr-971/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja R. D., iz V., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima iz ZOU M. F. i B. P. V., odvjetnicima iz V., protiv ovršenika B. K., V., OIB: …, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva K., H. i V. j.t.d., odvjetnicima iz V., radi ovrhe na pokretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv zaključka i rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr- 438/2020-10 od 4. travnja 2023., dana 9. svibnja 2023.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenika B. K., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-438/2020-10 od 4. travnja 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Zaključkom suda prvog stupnja upućen je ovršenik na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, zbog razloga zbog kojeg je podnio žalbu i to da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, te da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom sukladno čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 , 73/17 i 131/20, dalje: OZ-a).

2. Rješenjem je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, kao neosnovan.

3. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik zbog svih žalbenih razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 -dalje: ZPP-a), a koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. OZ-a. Predlaže pobijano rješenje preinačiti i odgoditi ovrhu, uz naknadu troška žalbenog postupka.

4. Žalba ovršenika je neosnovana.

5. Sud prvog stupnja, polazeći od utvrđenja da iz navoda žalbe ovršenika izjavljene protiv rješenja o ovrsi proizlazi da je žalbu podnio iz čl. 50. st. 1. toč. 7. 9. i 11. OZ-a, temeljem čl. 52. st. 3. OZ-a upućuje ovršenika na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga navedenih u izreci zaključka.

6. Nadalje, prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe sud nalazi neosnovanim iz razloga što nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisane čl. 65. st. 1. OZ-a, budući ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer nije prilažio dokaze o nastanku štete, iako je podnio žalbu te ispunio uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

7. Odluka suda prvog stupnja, u pobijanom dijelu je pravilna i zakonita, pa ju prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

8. U postupku nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

9. Pobijano rješenje se može ispitati, ima razloge o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni, zbog čega nije ostvarena povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, na koju ukazuje ovršenik u žalbi.

10. Odgoda ovrhe predstavlja konstitutivnu odluku suda kojom se određuje privremeno nepoduzimanje pojedinih ili svih ovršnih radnji s ciljem sprječavanja nastanka štetnih posljedica za ovršenika (ili treću osobu), čime im se pruža određena zaštita, doduše, privremena i katkad s neizvjesnim trajanjem.

11. Na prijedlog ovršenika sud može (dakle nije dužan) odgoditi ovrhu samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene dvije pozitivne pretpostavke.

12. Prva pretpostavka za odgodu ovrhe je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, a koja pretpostavka proizlazi iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Nadalje, druga pretpostavka je postojanje koje od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu (arg. čl. 65. st. 1. toč. 1-10. OZ-a).

13. Suprotno žalbenim navodima ovršenika sud je u obrazloženju pobijane odluke dao valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud, da osim opće pretpostavke iz čl. 61. st. 1. toč. 5. OZ-a (podnošenje žalbe protiv rješenja o ovrsi) ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, jer je navedeni razlog za odgodu ovrhe iznio paušalno, bez određenijih navoda u čemu bi se konkretno navedena šteta sastojala.

14. Naime, samo navod kojim se u žalbi protiv rješenja o ovrsi traži da sud odgodi ovrhu jer bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu štetu, nije dostatan za zaključak da su time ostvarene zakonske pretpostavke za donošenje odluke o odgodi ovrhe, kako to pogrešno smatra ovršenik. To zato što se, po odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, prijedlogom treba učiniti, u stupnju vjerojatnosti nastupanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ako se ovrha provede, dakle nije dovoljno samo navesti da bi se provedbom ovrhe trpjela šteta.

15. Stoga je pravilno pobijanim rješenjem odbijen prijedlog za odgodu ovrhe, jer svojim prijedlogom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi njezinom provedbom trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

16. Slijedom iznesenog, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

17. Ovršeniku ne pripada trošak žalbenog postupka jer sa svojom žalbom nije uspio (čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a).

U Zagrebu 9. svibnja 2023.

Sutkinja:

Milena Frankić, v.r.