Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 P-405/2021-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja BRAT IVAN d.o.o., OIB 92330122984, Dugi Rat, Mile Gojsalić 8, kojeg zastupa punomoćnica Tanja Bota, odvjetnica u Splitu, Put Mostina 8, protiv tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., OIB 52848403362, Zagreb, Slovenska ulica 24, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Budimir&partneri d.o.o. u Splitu, Bihaćka 2A, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 20. ožujka 2023. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Grančić, odvjetničke vježbenice kod Tanje Bota i punomoćnika tuženika Nenada Čovića, 4. svibnja 2023.

p r e s u d i o  je

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 43.884,00 kn / 5.824,41 EUR[1] sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 7. ožujka 2019. pa do isplate."

II Nalaže se tužitelju BRAT IVAN d.o.o. u roku od petnaest dana naknaditi tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. troškove parničnog postupka u iznosu od 1.492,50 EUR / 11.245,24 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 4. svibnja 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III Odbija se zahtjev tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. da mu tužitelj BRAT IVAN d.o.o. naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 310,94 EUR / 2.342,78 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 25. lipnja 2021. podnio tužbu protiv tuženika, tražeći da mu tuženik plati 7.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. ožujka 2019.

2. Izjavio je tužitelj da je s tuženikom ugovorio osiguranje plovila s popisom dodatne opreme i ugovorenim svotama. Za to da mu je tuženik izdao policu osiguranja plovila broj 0613-00016553. Tijekom plovidbe morem, 27. lipnja 2018., sa plovila Andi Star, uslijed naleta jakog vjetra i nevremena, gumeni čamac (dalje: gumenjak) Tender to Andi Star u vlasništvu tužitelja da se otkačio i otplovio u nepoznatom smjeru tijekom plovidbe u području između Makarske i Brača, u blizini mjesta Sumartin, pored otoka Brača. Gubitkom gumenog čamca Tender to Andi Star tužitelju da je nastala šteta u iznosu od 7.000,00 EUR kako je i ugovoreno u popisu dodatne opreme. Tužitelj da se obratio tuženiku i prijavio štetu, a potom i odštetni zahtjev 6. ožujka 2019. Tuženik je odlukama od 14. rujna 2018. i 11. ožujka 2019. odbio naknaditi štetu.

3. Radi dokazivanja istinitosti navoda iz tužbe predložio je tužitelj izvesti dokaze čitanjem isprava dopisa - suglasnosti Zagrebačke banke d.d. od 24. lipnja 2021., potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš od 28. lipnja 2018., rješenja Lučke kapetanije Split, Odjela za pravne poslove, Klasa: UP/I-342-13/20-01/659, Urbroj: 530-04-9-3- 20-2 od 1. srpnja 2020., upisnog lista za jahtu Andi Star, uvjerenja o najmanjem broju članova posade, police osiguranja plovila broj 0613-00016553, uvjeta za osiguranje brodova, odštetnog zahtjeva od 1. ožujka 2019., dopisa tuženika od 11. ožujka 2019., odgovora na pritužbu od 14. rujna 2018., saslušanjem zastupnika po zakonu tužitelja Mateja Tomića, saslušanjem svjedoka Marka Miljka, Željka Rittermana i Piera Štambuka, vještačenjem po vještaku pomorske struke i uviđajem. Pored toga, predložio je i da sud od Državnog hidrometeorološkog zavoda zatraži izvješće o vremenskim uvjetima na dan štetnog događaja na području plovidbe.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu izjavio protivljenje tužbi.

5. Priznao je činjenicu postojanja ugovornog odnosa stranaka na temelju ugovora o osiguranju za koji je izdana polica osiguranja plovila broj 0613-00016553 kojom je obuhvaćeno kasko osiguranje plovila Andi Star u pomorskoj plovidbi te da je kao oprema osiguranjem obuhvaćen i gumenjak s brodskim motorom.

6. Izjavio je da je tužitelj prijavio štetu nastalu prilikom plovidbe 27. lipnja 2018. pa da je po prijavi štete izvršio pregled plovila, fotografirao ga i sačinio zapisnik o izvidu štete na plovilu. Dopisom od 22. kolovoza 2018. da je obavijestio tužitelja da je utvrdio da ne postoji osigurateljno pokriće i pravo na naknadu štete. To stoga što na temelju podataka koji su mu dostavljeni zaključio da je gumenjak sa brodskim motorom tegljen iza broda po orkanskom nevremenu uz jake valove i vjetar umjesto da je smješten pod krmene sohe. Naime, da su iz fotografija predmetnog plovila sačinjenih 5. lipnja 2018. prilikom sklapanja ugovora o osiguranja, vidljive krmene sohe od inoksa koje služe za podizanje gumenjaka. Da je gumenjak bio podignut na sohe, ne bi došlo do predmetne štete. Stoga postupanje tuženika odnosno tegljenje gumenjaka po orkanskom nevremenu kod postojanja opreme koja služi za podizanje i smještaj gumenjaka na sigurno, predstavlja krajnju nepažnju.

7. Izjavio je da je predmetna polica osiguranja vinkulirana u korist Zagrebačke banke, pa da je tužbeni zahtjev, na način kako je postavljen, neosnovan. Osporio je i visinu tužbenog zahtjeva navodeći da odbitna franšiza za opremu po predmetnoj polici osiguranja iznosi 10 %.

8. Predložio je tuženik izvesti dokaze čitanjem isprava uvjeta za osiguranje brodica i jahti, WU 06.1301.16, prijave štete iz osiguranja plovila, zapisnika o izvidu štete na plovilu od 2. srpnja 2018., ispisanih fotografija plovila i dopisa tuženika tužitelju od 22. kolovoza 2018.

9. Tužitelj je, odgovarajući na navode tuženika iz odgovora na tužbu, izjavio da plovilo tužitelja ima krmene sohe od inoksa koje služe za podizanje gumenjaka pod sohe, međutim da ne postoji obveza tužitelja postaviti gumenjak na krmene sohe. Naime, da niti jednom odredbom uvjeta za osiguranje brodica i jahti takva obveza nije određena. Dapače, da je u članku 10. stavku 1. točki 1. uvjeta za osiguranje brodica i jahti jasno navedeno da osiguranje prema tim uvjetima uključuje naknadu štete za potpuni gubitak predmeta osiguranja, do čega je u predmetnoj stvari i došlo, bez ikakve krivnje i odgovornosti tužitelja i njegove mogućnosti da gubitak spriječi. I prilikom prihvata u osiguranje plovilo da je kao opremu imalo gumenjak Tender to Andi Star koji je bio u moru, zavezan za plovilo. Taj gumenjak da teži otprilike 500 kg sa vanbrodskim motorom, a navedene krmene sohe koje su stare dvadeset godina su bile namijenjene za manje gumenjake prilagođene vremenu i svrsi prije dvadeset godina, koji su bili maksimalne dužine do tri metra s motorom od 10 KS, težine tek 150 kg. Stoga da takve sohe nisu adekvatne, niti sigurne za nošenje predmetnog gumenjaka koji je veće težine od one za koji su sohe namijenjene. No naglasio je da kad bi te sohe i bile odgovarajuće da radnja podizanja gumenjaka nije bila obvezna za tužitelja, pa da su u cijelosti promašeni navodi tuženika o krajnjoj nepažnji tužitelja.

10.Tražio je tužitelj da tuženik dostavi popis dodatne opreme sa specifikacijom te da sud od Lučke kapetanije traži dokumentaciju vezanu za predmetni štetni događaj te za plovilo Tender to Andi Star.

11. Tuženik je dostavio račun broj 2242/PV1/1 koji mu je dostavljen od strane tužitelja uz odštetni zahtjev od 1. ožujka 2019. Predložio je da sud izvede dokaz vještačenjem radi utvrđenje činjenice bi li se smještajem gumenjaka na opremi krmenog dijela izbjegao nastanak predmetne nezgode. Izjavio je da nije sporno da je kao oprema osiguranjem obuhvaćen gumenjak sa vanbrodskim motorom te da kod njega ne postoji nikakva posebna specifikacija vrijednosti gumenjaka sa vanbrodskim motorom. S obzirom na to da tuženik nije sporio činjenicu da je osiguranjem obuhvaćen i predmetni gumenjak nije bilo potrebe da mu sud nalaže da dostavi ispravu popis dodatne opreme. Nije bilo potrebe niti da sud od Lučke kapetanije traži dokumentaciju vezanu za predmetni štetni događaj, što je predložio tužitelj jer nije bilo spora da je tužitelj prilikom plovidbe izgubio predmetni gumenjak. Sud nije izveo niti dokaz saslušanjem svjedoka Željka Rittermana jer nije bilo potrebe za izvođenjem tog dokaza s obzirom da je sud bitne činjenice za rješenje stranačkog spora utvrdio iz izvedenih dokaza.

12. Radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu sud je izveo dokaze čitanjem isprava dopisa - suglasnosti Zagrebačke banke d.d. od 24. lipnja 2021., potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš od 28. lipnja 2018., rješenja Lučke kapetanije Split, Odjela za pravne poslove, Klasa: UP/I-342-13/20-01/659, Urbroj: 530-04-9-3-20-2 od 1. srpnja 2020., upisnog lista za jahtu Andi Star, uvjerenja o najmanjem broju članova posade, police osiguranja plovila broj 0613-00016553, uvjeta za osiguranje brodova, odštetnog zahtjeva od 1. ožujka 2019., dopisa tuženika od 11. ožujka 2019., odgovora na pritužbu od 14. rujna 2018., uvjeta za osiguranje brodica i jahti, WU 06.1301.16, prijave štete iz osiguranja plovila, zapisnika o izvidu štete na plovilu od 2. srpnja 2018., ispisanih fotografija plovila i dopisa tuženika tužitelju od 22. kolovoza 2018., saslušanjem svjedoka Marka Miljka, Piera Štambuka i zastupnika po zakonu tužitelja Mateja Tomića. Sud je izveo dokaz vještačenjem koje je obavio stalni sudski vještak za strojarstvo i brodogradnju Nenad Tvrdić.

13. U ovom postupku se odlučuje o zahtjevu tužitelja za isplatu osigurnine na temelju ugovora o kasko osiguranju plovila zbog gubitka gumenjaka.

14. Tužitelj je u tužbi tražio isplatu 7.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, da bi, u podnesku koji je sud primio 20. studenoga 2022. smanjio tužbeni zahtjev i tražio da mu tuženik plati 43.884,00 kn / 5.824,41 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. ožujka 2019. do isplate.

15. Nije bilo potrebe za dokazivanjem činjenica o kojima među strankama nije bilo spora, dakle činjenice da su stranke bile u ugovornom odnosu na temelju osiguranja plovila Andi Star. Kao dokaz sklopljenom ugovoru o osiguranju, tuženik je tužitelju izdao policu o osiguranju broj 0613-00016553. Osim plovila, ugovoreno je osiguranje i dodatne opreme gumenog čamca s vanbrodskim motorom.

16. Nije bilo spora da je 27. lipnja 2018. tužitelj plovio osiguranim plovilom i da je prilikom plovidbe nastupio osigurani slučaj u kojem je došlo do potpunog gubitka gumenjaka Tender to Andi Star osiguranog kod tuženika kao dodatna oprema jahte Andi Star.

17. Spor je nastao u odnosu na to postoji li obveza tuženika naknaditi štetu nastalu gubitkom opreme osiguranog plovila – gumenjaka s vanbrodskim motorom Tender to Andi Star, pa je trebalo utvrditi je li tužitelj prilikom plovidbe, kada mu je nastao gubitak gumenjaka, postupao pažljivo ili je pak postupao krajnje nepažljivo, pa tuženik nije u obvezi isplatiti naknadu za štetu. S tim u vezi trebalo je utvrditi od kakvog je značaja činjenica što tužitelj predmetne prigode nije gumenjak Tender to Andi Star smjestio pod krmene sohe, već ga je teglio u moru zavezanog za plovilo Andi Star. Pri tome je trebalo utvrditi i to je li gumenjak Tender to Andi Star plovilo koje služi za spašavanje.

18. Osim toga bilo je sporno i to ima li tužitelj ovlaštenje tražiti isplatu naknade (osigurnine) s obzirom na to da je polica osiguranja plovila Andi Star vinkulirana u korist Zagrebačke banke d.d.

19. Vinkulacija je izjava u polici osiguranja kojom se ustupaju prava na osigurninu trećoj osobi. Ustupanje prava na naknadu obavlja se prije nastanka osiguranog slučaja, a vinkulacijom police ne prenosi se svojstvo osiguranika.

20. Propisano je člankom 962. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO) da nakon nastupanja osiguranog slučaja založna prava i ostala prava koja su ranije postojala na osiguranoj stvari prelaze na dugovanu naknadu, kako u slučaju osiguranja vlastite stvari, tako i u slučaju osiguranja tuđih stvari zbog obveze njihova čuvanja i vraćanja, te osiguratelj ne može isplatiti naknadu osiguraniku bez suglasnosti nositelja tih prava.

21. Iz ove zakonske odredbe proizlazi zaključak da u ovom konkretnom slučaju tužitelj, kao osiguranik, može nakon što nastupi osigurani slučaj, zahtijevati od osiguratelja isplatu svote osiguranja, ali samo u slučaju da za tu isplatu postoji suglasnost Zagrebačke banke d.d. kojoj je polica vinkulirana.

22. Tu suglasnost tužitelj je prezentirao u ispravi naslova "suglasnost za podnošenje tužbe i vođenje parničnog postupka" koju je 24. lipnja 2021. izdala Zagrebačka banka d.d. Stoga tužitelj može od tuženika tražiti isplatu osigurnine.

23. Sud je radi utvrđenja spornih činjenica, a osobito načina postupanja tužitelja prilikom plovidbe u kojoj je došlo do gubitka gumenjaka Tender to Andi Star izveo dokaz saslušanjem svjedoka Marka Miljka, Piera Štambuka i zastupnika po zakonu tužitelja Mateja Tomića.

24. Svjedok Marko Miljak je izjavio da su prije početka plovidbe provjerili vremensku prognozu, prema kojoj su uvjeti plovidbe trebali biti pogodni za plovidbu te da ništa nije dalo naslutiti da će u tijeku plovidbe, negdje ispred Makarske nastati nevrijeme. No, u tijeku plovidbe da je zapuhao jaki neverin, što da je nepredvidiva pojava učestala ljeti, uslijed čega se od jahte odvojio predmetni gumenjak. Izjavio je i to da gumenjak nisu dizali na krmu na sohe jer da su mislili da sohe ne bi izdržale teret gumenjaka.

25. Svjedok Pier Štambuk je također kazao da su prije plovidbe provjerili vremensku prognozu i da je bilo najavljeno mirno vrijeme, no da je u tijeku plovidbe zapuhao jak burin kojeg nisu mogli predvidjeti. Izjavio je i to da gumenjak nisu mogli staviti na sohe jer je brod (jahta) prestar, pa da sohe nisu predviđene za ovakav gumenjak.

26. Zastupnik po zakonu tužitelja Mateo Tomić je izjavio da su sohe predviđene za podizanje brodica za spašavanje duljine 1,5 m na kojima se nalazi motor snage 5KS težine 10-15 kg. Izjavio je i da je svrha korištenja gumenjaka prevoženje putnika (turista) s jahte do mjesta na kopnu, odnošenje otpada s jahte, odlaženje u nabavku namirnica, pružanje usluga vodenih sportova itd. Sohe da se ne mogu koristiti jer nisu u funkciji, ali da ih ne može skinuti jer za to treba imati odobrenje registra. Izjavio je da su plovidbu započeli u mjestu Slano oko 9:30-10:00 sati i da su krenuli prema mjestu Krilo Jesenice. Najavljeno da je lijepo vrijeme, ali da je prije mjesta Makarska, između Hvara i Brača, nastupilo veliko nevrijeme, pa da su krenuli prema Jelsi da bi se sklonili od nevremena i da su tada uočili da nema gumenjaka.

27. Stalni sudski vještak je u nalazu opisao predmetnu jahtu i kazao da na krmenom dijelu ima ugrađenu sohu za podizanje brodice. Soha je izgrađena od nehrđajućeg čelika i fiksirana vijcima u trup broda. Namjena je podizanje i smještaj pomoćne brodice. Krmena soha kao dio sredstava za spašavanje, uključujući i ostale dijelove strukture smještene na krmi, služi za smještaj i osiguravanje sredstava za spašavanje, u ovom slučaju pomoćne brodice. Prema Pravilniku o jahtama i brodicama ("Narodne novine", br. 13/20.), jahte područja plovidbe III (kakva je predmetna prema rješenju Lučke kapetanije Klasa:UP/I-342-13/20-01/659, urbroj: 530-04-9-3-20-2 od 1. srpnja 2020.) moraju imati jednu ili više pneumatskih splavi za spašavanje, ukupnog kapaciteta dovoljnog za smještaj svih osoba na jahti izrađene i opremljene u skladu sa zahtjevima ISO: 9650-1, paket opreme. Ako jahta plovi unutarnjim morskim vodama, vodama koje su pristupačne s mora i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i to isključivo u vremenu do 1. travnja do 31. listopada dopušta se opremanje splavima za spašavanja, kapaciteta ne manje od 60 % svih osoba na jahti i dodatno brodicom kapaciteta za prihvat preostalih osoba (u ovom slučaju u svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu potrebno je za period od 1. studenoga do 31. travnja upisati ograničenje dozvoljenog broja osoba koje slijedi iz ukupnog kapaciteta splavi za spašavanje, a za period od 1. travnja do 31. listopada ograničenje područja plovidbe, uz istovremeno ograničenje dozvoljenog broja osoba koje slijedi iz ukupnog kapaciteta splavi za spašavanje). Kazao je da ukoliko postoji zahtjev da je pomoćna brodica dio sredstava za spašavanje, onda to mora biti upisano u svjedodžbi o sposobnosti jahte izdanoj od Hrvatskog registra brodova, ali da se iz te isprave ne može saznati je li konkretna brodica, u ovom slučaju gumenjak Tender to Andi Star sredstvo za spašavanje. U tom slučaju sohe se smatraju sredstvima za spašavanje i moraju biti u funkcionalnom stanju, sukladno kapacitetu brodice. Zbog toga da je zastupnik po zakonu tužitelja u iskazu kazao da ne može sohe tek tako skinuti jer treba tražiti odobrenje registra. Kazao je i to da u slučaju da je brodica dio sredstava za spašavanje, onda sohe moraju imati kapacitet dizanja težine brodice s motorom, ali da u spisu nema svjedodžbe Hrvatskog registra brodova i da je moguće da je jahta imala kapacitet splavi dovoljan za sredstva za spašavanje te da brodica (gumenjak Tender to Andi Star) nije dio sredstava za spašavanje.

28. Predmetni gumenjak da je brodica za napuhavanje sa stakloplastičnim koritom i vanbrodskim motorom duljine 4,2 m i vanbrodskim motorom Honda 50. Iz fotografije (list 37. spisa) da je vidljivo da je pomoćna brodica opremljena centralnom upravljačkom konzolom i krmenim lukom iz nehrđajućeg čelika pa da se smatra da se radi o plovilu stakloplastičnog korita. Procijenjena težina takvog tipa brodice da iznosi cca 180 kg. Težina motora je 90 kg i te težine su bez zaliha goriva i/ili dodatne opreme koja je mogla biti u brodici (sidra, konopi i sl.) Ukupna procijenjena težina da iznosi cca 270 kg što predstavlja teret koji bi soha trebala izdržati s obzirom da je fiksirana vijcima na dvije pozicije u krmenom dijelu trupa. Statičko opterećenje po nosaču iznosi cca 135 kg. S obzirom na dimenzije soha, vještak je mišljenja da je soha mogla izdržati opterećenje težine pomoćne brodice, pod uvjetom da je spoj temelja sohe i trupa izveden uredno i da nema elemenata dotrajalosti trupa/ vijaka u dijelu spoja. S obzirom da je jahta građena 2001. i u vrijeme nezgode je bila stara 17 godina, ukoliko nisu izvršeni nikakvi radovi rekonstrukcije spoja trupa i sohe, da je očekivati dotrajalost u dijelu spoja temelja sohe što su potvrdili svjedoci i tužitelj u svom iskazu.

29. Tužitelj je izjavio da krmene sohe nisu predviđene za držanje Tender to Andi Star već isključivo za držanje plovila za preživljavanje ili splavi za spašavanje, što Tender to Andi Star kao dodatna oprema nije, već je svrha tog gumenjaka pristajati s turistima po uvalama, do mjesta na kopnu, odnositi otpad, nabavljati namirnice, pružanje usluga vodenih sportova i sl. Tender to Andi Star se ne može koristiti kao splav za spašavanje ili kao plovilo za preživljavanje.

30.Tužitelj nije koristio sohe za smještaj predmetnog plovila. Taj zaključak proizlazi iz iskaza svjedoka koji su sudjelovali u plovidbi jahtom, kao i zastupnika po zakonu tužitelja. S obzirom na to da samo plovilo koje služi u svrhu spašavanja treba biti smješteno za vrijeme svake plovidbe, neovisno o uvjetima plovidbe pod sohama ili na palubi, a da tužiteljev gumenjak nije služio u svrhu spašavanja, zaključiti je i to da je tužitelj mogao tegliti gumenjak zavezan za jahtu prilikom plovidbe. No, kako će biti objašnjeno kasnije, ne i prilikom svake plovidbe.

31.Tuženik je tvrdio da je predmetno plovilo bilo sredstvo za spašavanje, pa da je onda zbog te njegove svrhe trebalo biti spremljeno na jahti za vrijeme svake, pa tako i predmetne plovidbe. To je pokušao dokazati vještačenjem, tražeći da sud naloži vještaku da u Hrvatskom registru brodova utvrdi status gumenog čamca s vanbrodskim motorom na dan 27. lipnja 2018., odnosno da utvrdi je li predmetni gumenjak bio sredstvo za spašavanje.

32. Najprije je za kazati da se dokaz vještačenjem izvodi onda kada sud nema stručnih znanja potrebnih za utvrđenje neke bitne, a među strankama sporne činjenice. Činjenica je li predmetno plovilo imalo status sredstva za spašavanje, a osobito kod činjenice da se bilježi u ispravama nije činjenica radi utvrđenja koje sud treba izvesti dokaz vještačenjem. Naime, ta se činjenica dokazuje ispravom. Tuženik je svoj prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem opravdavao time što nije vlasnik predmetne jahte, radi čega mu Hrvatski registar brodova ne bi dostavio podatke o plovilu. No, Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP) u članku 232. stavku 3. određuje da će sud na prijedlog stranke pribaviti ispravu koja nalazi kod državnoga tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže. Dakle, to je tuženik mogao predložiti, i to s uspjehom u onoj fazi postupka kada je strankama omogućeno predlagati izvođenje dokaza, dakle u fazi prethodnog postupka. No tuženik to nije učinio. Utoliko je i sud odbio radi utvrđenja činjenice da je gumenjak Tender to Andi Star bio sredstvo za spašavanje na jahti tužitelja izvesti neadekvatni dokaz vještačenjem (koji tuženik naziva dopunom vještačenja). Kao posljedica toga tuženikovu dvojbu u pogledu toga je li predmetno plovilo bilo sredstvo za spašavanje nije bilo moguće razriješiti dokazivanjem. Naime, sud naglašava da je kod tuženika bila riječ o dvojbi, jer tuženik niti jednom nije izričito tvrdio da je predmetni gumenjak bio sredstvo za spašavanje, naprosto je tražio, doduše neadekvatnim dokaznim sredstvom i u vrijeme kada je bio onemogućen u predlaganju dokaza, da se ta činjenica provjeri.

33. Stoga je trebalo zaključiti i to da je predmetni gumenjak bio upravo ono što su i stranke odredile ugovorom o osiguranju-dodatna oprema osigurane jahte, osigurana kao i jahta, a što su u iskazu i potvrdili saslušani svjedoci i zastupnik po zakonu tužitelja. Utoliko nije niti bilo obveze tužitelja da prilikom svake plovidbe gumenjak smjesti pod kremene sohe.

34. No ostalo je raspraviti je li zbog vremenskih prilika koje su nastale u tijeku plovidbe tužitelj ipak bio u obvezi, jer to tako nalažu zahtjevi pažljivog ponašanja, postupiti na način da osigura gumenjak od eventualnih vremenskih nepogoda na način da ga ne tegli, već da ga smjesti na sigurno, pod krmene sohe ili na palubu.

35. Stranke su ugovorom o osiguranju definirale svoja prava i obveze. Sukladno članku 295. stavku 2. ZOO-a stranke obvezuju i odredbe uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti.

36. Člankom 2. stavkom 2. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti određeno je da su dodatna posebna oprema, oprema za lov i ribolov te osobne stvari u pokriću samo ako se dodatno ugovore i posebno naznače u ugovoru o osiguranju. Tuženik nije sporio postojanje ugovora o osiguranju predmetnog gumenjaka.

37. Člankom 4. je određeno da su predmeti osiguranja određeni člankom 2. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti osigurani od svih šteta do kojih dođe zbog elementarne nepogode, dakle nepredviđenog prirodnog događaja. Predmetne prigode, tako to proizlazi iz iskaza saslušanih sudionika plovidbe nastupila je iznenadna promjena vremenskih prilika u tijeku plovidbe i to na području ispred Makarske.

38. Iz izvješća Državnog hidrometeorološkog zavoda od 3. lipnja 2022. utvrđeno je da je na području između Makarske i otoka Brača u blizini mjesta Punta (Sumartin) prema podacima s glavne meteorološke postaje Makarska potpuno ili gotovo potpuno oblačno bio čitav dan. Od jutra do ranog popodneva puhala je jaka bura s prekidima, zatim do kasne večeri jaka i oštra bura bez prekida. Jak vjetar puhao je od 7:15 sati do 21:00 sat.

39. Svjedoci Miljak i Štambuk i zastupnik po zakonu tužitelja izjavili su da su plovidbu započeli u jutarnjim satima iz mjesta Slano i da je plovidba trebala trajati 9- 10 sati. Dakle, u vrijeme kada su započeli plovidbu i to prema kazivanju zastupnika po zakonu tužitelja oko 9:30-10:00 sati na području Makarske je već nekoliko sati puhao jaki vjetar. To potvrđuje izvješće Državnog hidrometeorološkog zavoda od 3. lipnja 2022. u kojem je navedeno da je jaki vjetar na području Makarske puhao od 7:15 sati. Državni zavod izrađuje hidrološke, meteorološke, pomorskometeorološke i biometeorološke analiza, izdaje kratkoročne i srednjoročne prognoze vremena, stanja mora, voda i leda na rijekama, ocjenu utjecaja vremena na rast i razvoj poljoprivrednih kultura, agrometeorološke prognoze te hidrometeorološko osiguravanje pomorske plovidbe, te meteorološko osiguravanje riječnog i cestovnog prometa, prema članku 2. Zakona o obavljanju poslova hidrometeorološke službe ("Narodne novine br.", broj 14/78., 54/88., 47/89. i 26/93.), odnosno prema članku 16. Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 66/19. i 114/22., dalje: ZMHD) vrši analize, procjene i prognoze koje su službene informacije koje se javno objavljuju ili razmjenjuju putem povezanih komunikacijsko- informacijskih sustava. Prema članku 16. ZMHD-a Državni zavod izrađuje i objavljuje informacije o stanju i prognozi vremena, klime i stanja voda i mora te ih u slučaju izvanrednog stanja, kao i drugih situacija od strateške važnosti i sigurnosti za Republiku Hrvatsku, dostavlja tijelima nadležnima za sigurnost, poslove civilne zaštite i spašavanja te drugim nadležnim tijelima državne uprave, pravnoj osobi za upravljanje vodama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

40. Dakle osim dugoročnih prognoza vremena, Državni hidrometeorološki zavod izrađuje i kratkoročne prognoze vremena, a osim toga objavljuje i informacije o stanju i prognozi vremena, klime i stanja voda i mora. S obzirom na to da je u vrijeme kada je tužitelj krenuo u plovidbu na području Makarske već nastupilo nevrijeme ta informacija je zasigurno bila objavljena. O tome su onda sudionici plovidbe mogli biti obaviješteni ukoliko su zaista pregledavali vremensku prognozu jer u vrijeme kada su počeli plovidbu je već na području plovidbe vladala nepovoljna vremenska prilika. S obzirom na to da je notorno da se vremenske prilike najavljuju, još je izglednije da se o vremenskim prilikama koje trenutno vladaju nautičari obavještavaju. To potvrđuje i sadržaj isprave koji je dostavio tužitelj Izvješća Pomorskog meteorološkog centra Split Državnog hidrometeorološkog zavoda za 21. studenoga 2022. u kojem je objavljeno upozorenje o mjestimičnim udarima vjetra, stanje i vremenska prognoza. Utoliko je neprihvatljiv iskaz svjedoka i zastupnika po zakonu tužitelja da su prije plovidbe, dakle neposredno prije 9:30-10:00 sati, prema vremenskoj prognozi imali najavljeno mirno vrijeme, kada je u to vrijeme već na području Makarske puhao jaki vjetar nekoliko sati. To u konačnici upućuje na daljnji zaključak da su u plovidbu krenuli ili bez pomnog pregledavanja vremenske prognoze ili da su bez obzira na vremensku prognozu u plovidbu krenuli s gumenjakom u moru zavezanom za konop. Iz toga slijedi zaključak o izostanku pažnje koju je tužitelj predmetne prigode trebao upotrijebiti, odnosno zaključak da je predmetne prigode tužitelj postupao s krajnjom nepažnjom. Dakle, očigledno je tužitelj u svom postupanju zanemario i običnu pozornost koja se može i mora očekivati od svakog čovjeka prosječnih sposobnosti. Pri tome treba naglasiti da je i svjedok Marko Miljak koji je tu cijelu sezonu proveo na jahti Andi Star u svom iskazu kazao da je pojava ovakvog nevremena koje je vladalo predmetne prigode učestala ljeti.

41. Takvo ponašanje tužitelja predstavlja razlog iz članka 5. općih uvjeta, radi kojeg tuženik nije u obvezi isplatiti naknadu za štetu.

42. Stoga je tužbeni zahtjev trebalo odbiti, kao što je i sadržano u izreci presude pod točkom I.

43. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 5. ZPP-a te na temelju članka 155. ZPP-a te okolnost da je tuženik u pretežitom dijelu uspio u ovoj parnici u konačno postavljenom zahtjevu.

44. Sud je priznao tuženiku kao potreban za vođenje ove parnice trošak sastava odgovora na tužbu po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 248,75 EUR / 1.874,20 kn (Tbr.8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22., dalje: Tarifa), potom trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 16. veljače 2022. u iznosu od 248,75 EUR / 1.874,20 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 21. ožujka 2022. u iznosu od 248,75 EUR / 1.874,20 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 24. listopada 2022. u iznosu od 248,75 EUR / 1.874,20 kn (Tbr.8.1. Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 16. studenoga 2022. u iznosu od 248,75 EUR / 1.874,20 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 20. ožujka 2023. u iznosu od 248,75 EUR / 1.874,20 kn (Tbr.9.1.Tarife).

45. Sud je odbio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi troškove sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 30. studenoga 2022. u iznosu od 248,75 EUR / 1.874,20 kn te trošak sastava podneska od 30. prosinca 2022. u iznosu od 62,19 EUR / 468,57 kn jer ove radnje nisu bile potrebne za vođenje postupka, s obzirom da u istima tuženik opetovano iznosi navode koje je i prethodno u postupku iznio.

46. Stoga je sud prihvatio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.492,50 EUR / 11.245,24 kn, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude do isplate, sukladno članku 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 80/22) po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a, koja se primjenjuje u ostalim odnosima, a odbio je zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 310,94 EUR / 2.342,78 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude do isplate.

47. Stoga je o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u izreci presude pod točkama II i III.

U Splitu 4. svibnja 2023.

Sudac Ana

Misir Šarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Odvjetnica Tanja Bota

- Odvjetničko društvo Budimir&patneri

- U spis

Broj zapisa: 9-30858-65ea3

Kontrolni broj: 0e41b-0aaeb-6af1e

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.