REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: 42. Pp J-547/2020-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D. K., radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Pakrac broj: 511-22-07/05- 5-46-1/2020. od 14.10.2020., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 4.5.2023., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 4. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENI D. K., O.:..., sin I. i R., r. M., rođen .... u P., s prebivalištem u Š., R.  3.,  radnik,  nezaposlen,  izvanbračna zajednica,  bez djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema,  pismen, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 14. listopada 2020., u 1:30 sati, u obiteljskoj kući u Š., R. 3., nasilnički se ponašao u obitelji na način što je nevjenčanoj supruzi K. L. uputio pogrdne riječi: "Glupačo, ti si luda, mentalno si poremećena, pucaj si u glavu, ti si niškoristi, jebo ti Bog mater, izbaciti ću te iz kuće", pri tome joj pokazavši srednji prst, što je kod oštećene prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

dakle, vrijeđanjem izvanbračne supruge nasilnički se ponašao u obitelji, pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 EURA(dvjesto šezdeset eura)/ 1.958,97 KUNA (tisuću devetsto pedeset osam kuna i devedeset sedam lipa). II Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 1 dan, koje se izjednačuje sa iznosom od 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa)/ 300,00 kuna (tristo kuna) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 220,18 eura (dvjesto dvadeset eura i osamnaest centi)/ 1.658,95 kuna (tisuću šesto pedeset osam eura i devedeset pet centi).

Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34.stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 146,79 eura (sto četrdeset šest eura i sedamdeset devet centi)/ 1.105,96 kuna (tisuću sto pet kuna i devedeset šest lipa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

III Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi čl. 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak postupka s naslova paušala u iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura)/ 301,38 kuna (tristo jedna kuna i trideset osam lipa) u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Pakrac podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog broj: 511-22-07/05-5-46-1/2020. od 14.10.2020., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani D. K. navodi da od njegove strane kritične zgode nije bilo izražavanja verbalnog odnosno fizičkog nasilja vrijeđanjem koje bi usmjerio prema izvanbračnoj supruzi K. L. s kojom živi 2 mjeseca u domaćinstvu. Kod toga ističe da sa oštećenom nema zajedničke djece već ona ima 2 maloljetne djece iz prethodne zajednice života. Oštećena i on žive navedeni period u obiteljskoj kući u vlasništvu njegovog oca, time da on živi u drugoj kući koja se nalazi na istoj adresi, ali je ta nekretnina odvojena u odnosu na kuću u kojoj živi sa oštećenom. No, predmetnom događaju odnosno verbalnoj raspravi između njega i oštećene nije bio prisutan njegov otac koji je u to vrijeme boravio u svojoj obiteljskoj kući u dvorištu. Maloljetna djeca oštećene su bila u istoj nekretnini gdje se odvijao događaj, ali su spavali u odvojenoj sobi, tako da niti djeca nemaju saznanja o navedenom događaju. Nadalje ističe da je faktično došlo do neprimjerenog i asocijalnog ponašanja oštećene u odnosu na njega, tako što je ona počela podizati ton na njega u razgovoru te ga vrijeđala nekim pogrdnim riječima i napose ga napala na način da je na njega bacila mobilni telefon kojim je prethodno obavljao telefonski razgovor i njime ga pogodila u prsa. Naime, već izvjesno vrijeme odnosno od početka zajednice života sa oštećenom sumnja u njenu nevjeru, jer je u više navrata zaključio da ona razmjenjuje telefonske poruke sa nepoznatim muškarcima i razgovara s osobama koje on ne poznaje. Kako bi tu činjenicu provjerio i utvrdio zamolio je prijatelja kojeg poznaje i oštećena, da povremeno s njom komunicira telefonom i time eventualno od nje dobije neke informacije koje bi on njemu prenio, a tiču se toga da ona ima neku drugu emotivnu vezu. Upravo je predmetne večeri razgovarao telefonom sa navedenim prijateljem, što je napomenuo oštećenoj te je ona na mobilnom telefonu mogla uočiti s kim razgovara, a napose je uključio zvučnik, tako da je mogla sa određene udaljenosti čuti njihovu komunikaciju i znati s kim razgovara. Tokom tog razgovora nešto se šalio sa prijateljem i zajedno su se smijali, ali dakako da nisu tada razmjenjivali informacije o supruzi, jer bi ona to tada čula i moguće pogrešno shvatila njihov razgovor. Nju je to očito zasmetalo smatrajući da su komentirali tokom razgovora o njoj i to ju je zasigurno naljutilo te je naglo ustala s kreveta na kojem je sjedila i počela na njega vikati i upućivati psovke te prijetnje, a zatim mu je naglo iz ruke otela mobilni telefon te se ona direktno javila prijatelju s kojim je razgovarao i nastavila na njega vikati i prema njemu iznositi neke prijetnje. Potom je oštećena prekinula vezu na mobilnom telefonu i bacila telefon prema njemu i pogodila ga njime u prsa. Niti u jednom trenutku on prema oštećenoj nije iskazivao vikom pogrdne riječi iz optužnog akta nazivajući je ludom i glupačom niti mentalno poremećenom i psovao joj mater već je takve i slične uvrede ona upućivala njemu. Prema tome, o navedenom događaju jedina saznanja uz njega i oštećenu ima osoba koja je sa njim komunicirala putem telefona, a radi se o maloljetniku koji ima svojih obiteljskih problema i ne namjerava ga predlagati za svjedoka u navedenom događaju, jer bi za njega kao maloljetnu osobu to bila posebna neugodnost vezano za dolazak na sud. Na kraju ističe da je predmetnog dana oštećena bila prilično alkoholizirana, jer mu je poznato da je tokom dana bila u obližnjem ugostiteljskom objektu sa njegovim ocem i svojom majkom, a k tome je čak kući donijela iz lokala 1 čašu koja je bila puna sa pićem, a po ukusu i mirisu je razaznao da se radi o koktelu džina i tonika.

4. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je u žurnom postupku ispitao oštećenu K. L. i svjedoka J. R., te je izvršeno i suočenje okrivljenika i oštećene, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju osumnjičenika D. K..

5. Ispitana K. L. iskazuje da je ona izvanbračna supruga okrivljenika i s njim živi u zajedničkom domaćinstvu otprilike mjesec dana time da nemaju zajedničke djece već ona ima 2 maloljetne djece iz prethodne zajednice života i oni žive sa njom i okrivljenim u istom domaćinstvu. Također s njima u domaćinstvu živi njena majka J. T., dok otac okrivljenika živi na istoj adresi, ali u drugoj nekretnini odvojen od njihove obitelji. Prvotno želi istaknuti da je okrivljenik u lošim odnosima sa svojim ocem, jer je od trajanja njihove životne zajednice zapazila da ga u više navrata zna verbalno napadati i vrijeđati bez razloga, pa je zaključila da oni međusobno imaju nekih nerazriješenih problema, ali nikada nije pitala o čemu se radi. Isto tako, za vrijeme kraćeg trajanja njihove zajednice života već u nekoliko navrata se okrivljenik znao neprimjerno ophoditi prema njoj, pa čak i njezinoj djeci i majci. Zbog toga su bili u jednom navratu kod suda u Križevcima. Međutim, nakon takvog njegovog ponašanja znao je obećati da će se promijeniti i da će situacija biti pod kontrolom, ali nikada to nije u stvarnosti učinio. Predmetne zgode od jutarnjih sati je okrivljenik nju verbalno odnosno psihički maltretirao, jer su bili prvotno oko razgovora o njihovom životnom i socijalnom statusu gdje je on njoj prigovarao što nije zaposlena iako ima slobodnog vremena, na što mu je ona odgovarala da i on ne radi iako ima tu mogućnost jer mu je nuđen posao u inozemstvu, koji je on odbio. Nakon toga relativno konstruktivnog razgovora ostavila je djecu kod kuće sa okrivljenikom te otišla od kuće sa majkom i ocem okrivljenika i ne spori činjenicu da je tokom dana popila izvjesnu količinu alkohola. Po dolasku kući je ponovno došlo do izricanja prigovora od strane okrivljenika, jer mu je prigovorila da su je kćeri upozorile kako je bio prema njima neugodan time što im nije dao mobilni telefon te ih je snimao istim telefonom. Kako se ne bi nastavila ovakva vrsta prepirke odlučila je spavati u drugoj prostoriji u odnosu na okrivljenika, ali ju je on tokom noći pozvao sebi ističući da se smirio i da će imati potpunu ugodu i mir za spavanje. Ipak, kada je došla u sobu kod okrivljenika te slušala muziku putem slušalica na telefonu, on ju je nastavio verbalno maltretirati time da joj je pokazivao srednji prst ruke i svojom rukom joj je izvlačio slušalice iz ušiju kako bi ostvarila komunikaciju s njim, iako ga je tražila da je ostavi na miru. Kako je izbjegavala svađu s njim okrivljenik ju je počeo vrijeđati pogrdnim riječima nazivajući je ludom i glupačom te mentalno poremećenom, a potom je dodao riječi: „pucaj si u glavu, jebo ti Bog mater, izbacit ću te iz kuće“. K tome joj je upućivao neprimjerene riječi i prijetnje smatrajući da ona očito ima neku drugu emotivnu vezu uz njega. Očito povodom toga gotovo istovremeno je stupio u telefonski razgovor sa poznanikom ili prijateljem i misli da mu je ime G. te su oni nešto komentirali i smijali se te je ona s razlogom zaključila da se to sve smijanje odnosi na nju, jer je taj isti nepoznati mladić kasnije pokušao sa njom komunicirati putem društvene mreže. Iako nije znala s kim okrivljenik tog trenutka komunicira, doista je u jednom trenutku uzela iz njegove ruke mobilni telefon te nepoznatoj osobi koja je bila na vezi rekla da je može biti sram što se tako ophodi prema nepoznatoj ženi koju nije nikada upoznao i nakon toga je prekinula tu vezu, ali je telefon zadržala kod sebe jer se radilo o telefonu koji pripada kćeri, tako da nije telefon bacila nazad prema okrivljeniku. Za vrijeme dok se okrivljenik tako ophodio prema njoj u istoj prostoriji bile su prisutne njezine maloljetne kćeri u dobi od 7 i 9 godina, dok o tom dijelu događaja nikakvih saznanja nema otac okrivljenika I. K. niti njena majka J. T., jer se oni nisu nalazili u blizini. Međutim, ovakvo eksplicitno ponašanje okrivljenika s razlogom ju je uznemirilo i povrijedilo dostojanstvo već stoga što je izricao ružne psovke na njezin račun kao žene i majke, a k tome je ukupno njegovo ismijavanje i komunikacija s nepoznatim čovjekom vezano za nju i njen život s razlogom kod nje izazvalo osjeća sramoćenja. Na kraju napominje da ova kratka zajednica života sa okrivljenikom mora odmah prestati, što znači da nema namjeru nastaviti živjeti s njim već će se brzo iseliti iz te kuće.

6. Ispitana J. R. iskazuje da je možda mjesec dana bila zajedno sa kćeri K. L. koja je bila u izvanbračnoj zajednici sa D. K. i to u nekretnini koja predstavlja dvije odvojene stambene jedinice. Primijetila je da između njih ima svakodnevnih trzavica time da D. nije radio dok je njena kći primala alimentaciju i dječji doplatak. Predmetne noći nije čula prvi dio svađe među njima, ali nakon što se probudila i izašla na dvorište od kćeri je čula da ju je suprug tražio novac za drogu koji mu nije dala. Nije vidjela da ju je D. udarao iako je na njoj uočila neke povrede, ali ju je vrijeđao pogrdnim riječima nazivajući je lijenčinom i kurvom te sličnim izrazima.

7. Tokom suočenja okrivljeni opisuje verziju događaja i ističe da ni na koji način nije oštećenu vrijeđao i omalovažavao navedene noći već je samo putem telefona komunicirao sa poznanikom i taj razgovor između njih je trajao više od 2 sata, a dio tog razgovora je supruga i sama pratila. Time je jasno da pred njom nikako nisu mogli razgovarati i njoj nije bilo pristojno, ležala je na krevetu i slušala muziku putem slušalica. Time nije mogla čuti o čemu razgovara iako se on smijao, ali stvarima koje nisu bile vezano za nju. Time nije s njom komunicirao niti je imao razloga vrijeđati je, ali njezina reakcija je bila nagla time što se ustala s kreveta i počela podizati ton na njega prigovarajući što se smije iako nije znao o čemu se radi. On se i nadalje smijao ne smatrajući da time nju u bilo kojem smislu sramoti i omalovažava, pa je ona reagirala time da je uzela mobilni telefon kojim je razgovarao s prijateljem i s njim je ostvarila kraću komunikaciju i prekinula telefonsku vezu, a potom je telefon bacila prema njemu na prsa. U međuvremenu je doista u jednom navratu kod njih u sobu došla njena majka koju je ona pozvala, ali niti ona nije čula da ju je vrijeđao i omalovažavao pogrdnim riječima, a još manje da ju je tjerao iz kuće.

8. Oštećena o spornom događaju naznačuje da iznesene tvrdnje okrivljenika o onom što se događalo kritične zgode nisu točne i istinite već je on ispričao verziju događaja koja nije prihvatljiva i koja se nije zbila. Već od jutarnjih sati tokom razgovora verbalno ju je maltretirao, a uvečer je od nje inzistirao da ostane s njim spavati iako je odlučila prespavati u drugoj prostoriji zbog njegovog upornog psihičkog maltretiranja koje je izvjesno vrijeme podnosila i nije željela događaj prijaviti policiji, očekujući da će se smiriti i prestati sa neugodnim ponašanjem. Međutim, za vrijeme telefonskog razgovora koji je vodio s njom nepoznatom osobom, smijao se i ujedno tokom tog razgovora govorio da je luda i glupača te mentalno poremećena i da si puca u glavu, što je mogla čuti osoba s kojom je on razgovarao, a čiji identitet namjerno prikriva iz nepoznatog razloga. Osim toga, prije nego je odlučila da prestane takvo njegovo maltretiranje u stanju ogorčenosti i zbunjenosti pozvala je majku kako bi joj saopćila na koji se način prema njoj ophodi pa je ona došla u sobu gdje su njih dvoje boravili, ali ne zna da li je čula njegove pogrdne riječi koje je iskazivao. U svakom slučaju mora mu biti jasno da ona nema stvaran i životni motiv da iskazuje drugačije od onog što se stvarno tokom noći dogodilo, jer je odlučila s njim živjeti i potpuno je neprihvatljivo da bi ga bez razloga i neistinito teretila za ovakvu vrstu zlostavljanja.

9. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik navedene zgode nalazio na naznačenoj lokaciji te da je bio u razgovoru sa oštećenom.

10. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li se tom prilikom okrivljenik nasilnički ponašao u obitelji tako što bi vrijeđao izvanbračnu suprugu pogrdnim riječima, pa da bi takvo njegovo eksplicitno ponašanje kod njih izazvalo izvjesnu posljedicu u vidu povrede dostojanstva i uznemirenost.

11. Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik u ovoj situaciji ponašao na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja psihičke naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

12. Okrivljenik se prvotno izjasnio da se ne smatra odgovornim za naznačenu protupravnu radnju, kod čega u obrani navodi kako svakako od njegove strane navedene zgode nije bilo izražavanja verbalnog odnosno psihičkog nasilja prema oštećenoj na način da bi ih vrijeđao pogrdnim riječima i time kod nje izazvao neku uznemirenost odnosno povredu dostojanstva. Prema sadržaju obrane nalazimo da je upravo oštećena njega verbalno maltretirala upućujući mu neke pogrdne riječi koje nije precizirao. Pri tome napominje da je od početka njihove zajednice života sumnjao u suprugu vezano za njenu nevjeru, posebno kada je uočio da razmjenjuje telefonske poruke sa nepoznatim muškarcima. U tom smislu je zamolio prijatelja da s njom komunicira i pokuša nešto saznati vezano za taj problem. Stoga je u ovoj situaciji u večernjim satima razgovarao s tom osobom putem telefona što je supruzi napomenuo. Nju je to očito zasmetalo i naljutilo, zbog čega je vikala na njega i psovala ga te mu uzela mobilni telefon. Stoga je ona prekinula navedenu vezu i bacila njemu telefon na prsa. Tako proizlazi da suprugu nije niti u jednom trenutku vrijeđao pogrdnim riječima.

13. Međutim potpuno suprotno navodima obrane se utvrđuje iz iskaza oštećene K. L., čiji je iskaz krajnje opisani detaljan gdje se razabiru sve pojedinosti navedenog događaja i ukupnih odnosa između nje i okrivljenika kao izvanbračnog supruga. Tako nalazimo iz iskaza da oštećena ima dvoje maloljetne djece iz prethodne zajednice života i u kritično vrijeme je živjela u kući sa okrivljenikom, time da je u drugom dvorišnom objektu živio otac okrivljenika, a neko vrijeme je s njima živjela i njena majka J. T.. Prvotno je napomenula da okrivljenik čak po njenim saznanjima i uvjerenjima nije dio u dobrim odnosima sa svojim ocem, a neprimjereno i nasilno ponašanje je višekratno izražavao i prema njoj i njenoj djeci. Kritične zgode okrivljenik ju je verbalno zlostavljao gdje je razgovor započeo oko njihovog životnog i socijalnog statusa kada joj je suprug prigovarao kada nije zaposlena, iako u to vrijeme nije ni on bio zaposlen. Kako se ne bi svađa nastavila napustila je kuću na neko vrijeme, a po dolasku kući suprug joj je nastavio prigovarati nakon što mu je ona napomenula kako je bio neugodan prema njenim kćerima kojima nije dao na korištenje mobilni telefon. Da bi izbjegla daljnju neprimjerenu komunikaciju sa suprugom odlučila je spavati u drugoj prostoriji, ali ju je on tokom noći pozvao sebi tvrdeći da će biti smiren i korektan. Kada se zatekla s njim u sobi i slušala muziku putem slušalica on joj je pokazivao srednji prst ruke i namjerno izvlačio slušalice iz ušiju kako bi je primorao da s njim nastavi razgovor, iako je to ona odbijala. Tada ju je vrijeđao pogrdnim riječima nazivajući je ludom i glupačom mentalnom poremećenom, kao i ružne riječi: pucaj si u glavu, jebo ti Bog mater, izbacit ću te iz kuće". Takvo asocijalno ponašanje se nastavilo od njegove strane kada joj je govorio da ona ima drugu emotivnu vezu uz njega te je počeo telefonski razgovor sa svojim poznanikom gdje su se smijali, što je smatrala krajnje ružni i odbojnim ponašanjem. na kraju ističe da cjelokupan događaj nisu pratile ukućani i to otac okrivljenika I. K. kao niti njena majka J., ali opisano ponašanje okrivljenika ju je svakako s razlogom uznemirilo i vrijeđalo njeno dostojanstvo kao žene i majke, posebno kada je ismijavana u komunikaciji supruga s njoj nepoznatim čovjekom.

14. Obzirom da prema tvrdnjama okrivljenika i oštećene proizlazi kako su oni bili sami u parostroji gdje se odvijao sporni događaj, time je sud želio provjeriti njihove tvrdnje vezano za nasilni čin u situaciji gdje je obrana okrivljenika kontradiktorna navodima same oštećene. Provedenim suočenjem između njih dvoje sud je zaključio da okrivljenik nije u potpunosti i na adekvatan način isticao iste tvrdnje koje je navodio u obrani, pri čemu je namjerno prikrivao identitet osobe s kojom je komunicirao putem telefona i koja bi mogla barem u nekoj mjeri potencijalno potvrditi navode njegove obrane. S druge strane, oštećena je prilikom suočenja iskazivala uvjerljivo i identično prvotnom iskazu pri čemu je u oba slučaja precizno ponovila iste pogrdne riječi koje joj je okrivljenik uputio, što znači da je bila krajnje konzistentna i jasna u opisivanju nasilnog čina. Kod toga treba još dodati kako je okrivljenik očito namjerno obrnuo tezu o nasilnom činu pokušavajući za neprimjerno ponašanj3e tereti i oštećenu napominjući kako je ona ove zgode upravo njega vrijeđala pogrdnim riječima, ali niti u jednom trenutku nije se izričito i precizno izjasnio koje su uvrede prema njemu upućene niti je napomenuo da bi takvo ponašanje supruge kod njega izazvalo neku štetnu posljedicu. Time sud zaključuje da je obrana okrivljenika krajnje općenita i paušalna i da je usmjerena isključivo k tome da opravda svoje protupravno ponašanje prema oštećenoj.

15. Iako je već i sama oštećena napomenula kako o spornom događaju u istoj prostoriji sa njom i suprugom nije bilo drugih osoba, sud nije mogao isključiti u nekoj mjeri navode svjedokinje J. R. (T.) kao majke oštećene koja se ove zgode nalazila u istoj kući s njima. Predmetna svjedokinja je potvrdila da je u to vrijeme boravila i živjela sa oštećenom i okrivljenikom kao njenim izvanbračnim suprugom , a vezano za sporni događaj ima makar neznatna saznanja o tome da se zbog vike u noćnim satima probudila te izašla na dvorište, što je učinila njena kćer i tada joj je pričala o drskom i osornom ponašanju supruga koji ju je tražio novac za drogu, te mu ona nije novac dala. Nadalje ističe da ju je okrivljenik tom prilikom vrijeđao upućujući joj uvrede nazivajući je lijenčinom i kurvom.

16. Inače, valja naglasiti kako je okrivljenik u svojstvu osumnjičenika na valjan i zakonit način ispitan neposredno nakon događaja u Policijskoj postaji Pakrac, pri čemu je sadržaj pruženog iskaza osobno potpisao. Međutim, navedeni iskaz ne odnosi se na sporni događaj i činjenice za koje se on tereti u smislu vrijeđanja oštećene kao izvanbračne supruge, već se u njemu okrivljenik jedino osvrće na to kako se supruga navedenog popodneva vratila kući u pijanom stanju te da ga je napala zbog njezine kćeri koja joj je uputila poruku putem mobilnog telefona vezano za to kako ju on navodno maltretira. To znači da se okrivljenik vezano za sporne činjenice nije izjašnjavao i referirao o onome za što se tereti već je isključivo opisivao navodnu alkoholiziranost oštećene i njene probleme sa svojom kćerkom.

17. Prema tome, bez ikakve sumnje obrana okrivljenika niti u najmanjoj mjeri nije uvjerljiva i prihvatljiva niti smislena, jer tokom postupka vezano za važne i sporne činjenice nije bio konzistentan već je isključivo pokušavao oštećenu kao suprugu prikazati u lošem svjetlu , posebno se osvrćući na njezinu neutvrđenu i neprovjerenu nevjeru, vezano za što je čak vodio krajnje neprimjeren noćni razgovor putem telefona sa trećom osobom kojoj je očito pružao neke intimne obiteljske informacije vezano za svoju suprugu odnosno oštećenu, što je nju samu s razlogom moglo smetati. Nadalje, sama oštećena krajnje je jasno i izričito opisala ukupnost obiteljskih odnosa sa okrivljenikom gdje je u dva navrata precizno ponavljala psovke i vulgarne riječi koje je okrivljenik upućivao kritične noći te je opisala i druge blaže načine na koji ju je zlostavljao i primoravao da s njim provede noć u sobi i vodi razgovor koji ona nije željela. K tome je oštećena potpuno jasno napomenula kako ju je smetalo ukupno eksplicitno ponašanje supruga koje je bilo krajnje nedolično, jer osim što ju je vrijeđao potpuno prostim riječima kao ženu i majku, ujedno je iznosio intimnosti njoj nepoznatom muškarcu putem telefona gdje su je očito ismijavali, pa je ona time neupitno imala osjećaj manje vrijednosti te je povrijeđeno njeno dostojanstvo i svakako izazvana izvjesna uznemirenost. I na kraju svjedokinja R. očito ima makar mizerna saznanja o spornoj situaciji potvrđujući da ju je vika iz jednog djela kuće probudila kada je čula od kćeri kako je suprug zlostavlja tražeći novac za drogu pa iako prethodno nije imala saznanja o onome što se zbivalo između njih, tek je tada čula da okrivljenik njenoj kćeri upućuje ružne riječi nazivajući je lijenčinom i kurvom. Iako se predmetna svjedokinja može smatrati svjedokom koja ima interes da zaštiti oštećenu, njezin iskaz je dovoljno uvjerljiv iz razloga što je ona iskazivala isključivo o saznanjima koja su joj neposredno poznata pri čemu je napomenula izricanje pogrdnih i vulgarnih riječi kojih se jedino sjeća kada su upućene od strane okrivljenika prema oštećenoj.

18. Time ukupnost provedenih dokaza nedvojbeno ukazuje da je ponašanje okrivljenika bilo protupropisno i imalo je sve elemente psihičkog nasilnog čina u odnosu na izvanbračnu suprugu. Kod toga je potpuno jasno da naznačene riječi iz činjeničnog opisa optužnog akta upućene bilo kojoj osobi predstavljaju direktan smisao vrijeđanja, što kod osobe kojoj se te riječi upućuju nužno izaziva izvjesnu negativnu emociju kao što je uznemirenost ili povreda dostojanstva, posebno ako se te riječi upućuju bliskom članu obitelji, kao što je ovdje slučaj. Stoga je oštećena nesumnjivo u ovoj situaciji bila povrijeđena, kako to sama izričito ističe tokom postupka, jer nije očekivala da će se okrivljenik bez valjanog razloga i motiva prema njoj tako ponašati.

19. Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret te je oglašen krivim i izrečena mu je novčana kazna u zakonom propisanom minimumu.

20. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da nije zaposlen, dok je sud kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost u jednom navratu za isti prekršaj, što ujedno ukazuje na njegovu sklonost drskom i rabijatnom ponašanju prema bliskim osobama. Osim toga, neupitno je u konkretnoj situaciji na njegovoj strani bio prisutan nedostatak tolerancije i pristojnosti u komunikaciji sa izvanbračnom suprugom, te je k tome iskazao izvjesnu upornost u izvršenju djela, pa stoga kada se uzme u obzir način postupanja okrivljenika i stupanj krivnje, tada je izrečena novčana kazna primjerena težini nasilnog čina i biti će dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, pa će se na taj način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.

21. U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 1 dan, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 39,82 eura odnosno 300,00 kuna, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

22. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

23. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer se radi o mladoj i radno sposobnoj osobi koja može privrijediti određena sredstva za vlastito uzdržavanje i time može platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava svoju egzistenciju.

U Bjelovaru, 4. svibnja 2023.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, a pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje presude.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

- po pravomoćnosti

3. Oštećenoj K. L., iz D. V. 141 a

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Pakrac

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

ANDREA HUDOLETNJAK