REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1236/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. F. iz S., OIB: …, zastupane po punomoćnici I. R. R., odvjetnici u Z., protiv I-tuženika Dom zdravlja Z.- I., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. D., odvjetniku u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tog tuženika C. d.d. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnici L. K. Z. prema generalnoj punomoći Su-817/14, i II-tuženika G. Z., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku Z. G., odvjetniku u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž- 598/2019-2 od 3. listopada 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-654/15-68 od 5. travnja 2019., na sjednici održanoj 4. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-598/2019- 2 od 3. listopada 2019. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-654/15-68 od 5. travnja 2019. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženicima da tužiteljici solidarno isplate iznos od 200.000,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 20.2.2012.godine pa do isplate po stopi za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena kao i da tužiteljici nadoknade trošak ovog parničnog postupka sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Nalaže se tužiteljici naknaditi I tuženiku prouzročen parnični trošak u iznosu od 28.750,00 kn i II tuženiku u iznosu od 25.312,50 kn, u roku od 15 dana.„
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđena je prvostupanjska presuda (stavak I. izreke) te je odlučeno da se troškovi žalbenog postupka tužiteljici i I-tuženiku ne dosuđuju.
3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd 207/2020-2 od 24. lipnja 2020. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog sljedećeg pitanja:
"Može li prvostupanjski sud temeljiti presudu na nalazu i mišljenju vještaka kojem je nakon obavljenog vještačenja (uslijed propusta na strani suda, vještaka i tužitelja), tužitelj prigovorio iznoseći okolnosti koje dovode u sumnju pristranost vještaka, a da pritom prvostupanjski sud o izuzeću vještaka prvenstveno ne odluči rješenjem, kao i da ne odredi provođenje novog vještačenja radi nedostataka sadržanih u danom mišljenju i utvrđene očite sumnje u savjesnost i nepristranost određenog vještaka?“
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene drugostupanjske presude tužiteljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i ukine pobijanu drugostupanjsku odluku te predmet vrati drugostupanjskom sud na ponovno odlučivanje o žalbi.
5. U odgovoru na reviziju I-tuženik predlaže reviziju odbiti kao neosnovanu. Traži troškove sastava odgovora na reviziju.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora je naknada štete zbog, po tvrdnjama tužiteljice, grube nepažnje liječnika specijaliste radiologa dr. I. M., zaposlenog kod I-tuženika Dom zdravlja Z.-I. prilikom očitanja nalaza mamografije koju je tužiteljica obavila 20. veljače 2012., pa je sa zakašnjenjem od osam mjeseci započela liječenje, radi čega je bila životno ugrožena te imala teži medicinski tretman i oporavak, pa tvrdi da joj je takvim postupanjem povrijeđeno pravo osobnosti - pravo na tjelesno zdravlje, te potražuje naknadu štete u iznosu od 200.000,00 kn, sada 26.544,56 Eura, sa zateznim kamatama od 20.veljače 2012. do isplate od I - tuženika Dom zdravlja Z.-I. solidarno sa II-tuženikom G. Z., kao osnivačem I-tuženika Dom zdravlja Z.-I..
8. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je provedenim medicinskim vještačenjem po prof. dr. I. M., radiologu i prim. dr. M. Š. onkologu, koji su nalaz i mišljenje dali na temelju medicinske dokumentacije priložene po tužiteljici i prijepisa zdravstvenog kartona, da je RTG nalaz od 20.veljače 2012. pravilno očitan od strane djelatnika tuženika Dom zdravlja Z.-I. te da nema grube nepažnje u postupanju djelatnika tog tuženika, a da je nalaz upućivao na daljnju obradu za što je tužiteljica dobila uputnicu od liječnika obiteljske medicine kojom se obratila u KBC D. radi UZV dojke na koji je naručena za 5.listopada 2012., te da bi tužiteljica, pod pretpostavkom postojanja karcinoma u veljači 2012., provela iste metode liječenja uz jednaku pojavnost neželjenih nuspojava kao i u listopadu kada je postavljena dijagnoza, a koji nalaz i mišljenje su nižestupanjski sudovi prihvatili kao stručan i objektivan.
9. Osnovano tužiteljica u reviziji ističe da je takav zaključak nižestupanjskih sudova nepravilan iz razloga što je upravo prim. dr. M. Š. sudjelovao u liječenju tužiteljice na Kliničkom bolničkom centru R., što je tužiteljica to iznijela u prigovoru na nalaz i mišljenje vještaka, pa to predstavlja prigovor izuzeća vještaka, o kojem prigovoru prvostupanjski sud nije odlučio, već je odredio novo vještačenje, a od kojeg vještačenja je nakon promjene uređujućeg suca odustao jer je smatrao da isto nije bitno za ishod postupka. Tužiteljica smatra da je takvim postupanjem onemogućena u dokazivanju nastale štete zbog liječničke pogreške jer je nalaz i mišljenje izradio upravo liječnik koji je, između ostalih, sudjelovao u njenom liječenju, zbog čega je isti pristran, a čemu je tužiteljica tijekom postupka prigovarala. Smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje deklarirano čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00
- službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst i 5/14) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
10. U odgovoru na postavljeno revizijsko pitanje prvenstveno treba poći od procesnih odredbi i to čl. 254. st. 1. ZPP prema kojoj vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet i sudac, dok je st. 3. tog članka propisano da je u zahtjevu za izuzeće vještaka stranka dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzeće. Prema čl. 254. st. 4. ZPP o zahtjevu za izuzeće odlučuje parnični sud.
11. Odredbom čl. 71. st. 1. ZPP propisano je da sudac ne može obavljati sudačku dužnost: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak, 2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku, 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, 4) ako je skrbnik, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika, 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred nižim sudom ili pred kojim drugim tijelom, 6) ako je u stečajnom postupku u povodu kojega je došlo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao stečajni sudac ili član stečajnog vijeća, 7) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
12. Međutim, kao što proizlazi iz spisa i kako to tvrdi tužiteljica u reviziji, o zahtjevu za izuzeće vještaka nije odlučeno, a okolnost da je sudski vještak sudjelovao u liječenju tužiteljice može dovesti u sumnju njegovu nepristranost.
13. Treba istaknuti da, iako se zahtjev neovisnosti i nepristranosti iz čl. 6. st. 1. Konvencije ne odnosi izričito na vještake, Europski sud za ljudska prava ima u vidu da nalaz i mišljenje vještaka ima veliku važnost u ocjeni pitanja za koje ih je imenovao nadležni sud, stoga nedostatak neutralnosti sudskog vještaka u određenim okolnostima može dovesti do povrede načela ravnopravnosti stranaka (Sara Lind Eggertsdóttir protiv Islanda). Također, Europski sud za ljudska prava je naglasio važnost da stranke djelotvorno sudjeluju u postupku provođenja vještačenja te da je to od presudne važnosti za konačnu odluku (Letinčić protiv Hrvatske, Bosiljevac protiv Hrvatske).
14. Dakle, prvostupanjski sud ne može temeljiti presudu na nalazu i mišljenju vještaka kojem je nakon obavljenog vještačenja tužitelj prigovorio iznoseći i okolnosti koje dovode u sumnju pristranost vještaka, a da prvostupanjski sud o izuzeću vještaka prethodno ne odluči rješenjem, kao i da ne odredi provođenje novog vještačenja radi nedostataka sadržanih u danom mišljenju ako postoje očite sumnje u nepristranost određenog vještaka. Na opisani način učinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 1. ZPP i u vezi s čl. 254. i čl. 75. ZPP koja je, prema ocjeni ovog suda, mogla utjecati na zakonitost i pravilnost pobijane presude, a time je ujedno i odgovoreno na postavljeno revizijsko pitanje.
15. U tom smislu ovaj sud već je izrazio shvaćanje u odlukama Gzz-38/03-2 od 21. siječnja 2004. i Revt-118/17-3 od 13. prosinca 2017., prema kojem ako stranka zatraži izuzeće vještaka, na nalazu kojeg vještaka je utemeljena pobijana presuda, pa o tom zahtjevu sud ne odluči, počinjena je bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 254. ZPP, a što je nesumnjivo moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.
16. Kako je dakle u postupku pred nižestupanjskim sudovima počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju se odnosi postupovnopravno pitanje zbog kojega je dopuštena, ovaj sud je ukinuo u cijelosti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu te predmet vratio na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu (čl. 394. st. 1. ZPP).
17. U nastavku postupka prvostupanjski će sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će potom o zahtjevu tužiteljice donijeti novu presudu.
18. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).
Zagreb, 4. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa, v.r.
