REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1270/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. V. iz P., ..., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica T. P. G., odvjetnica u Z., protiv prvotuženika N. H. iz Z., ..., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik I. K., odvjetnik u Z., drugotuženika J. H. iz Z., ..., OIB: ... i trećetuženice A. H. iz Z., ..., OIB: ..., koje zastupa punomoćnica I. B., odvjetnica u Z., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2197/17-2 od 11. siječnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama poslovni broj P-3381/15-19 od 12. travnja 2017., u sjednici održanoj 4. svibnja 2023.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tužiteljice A. V. odbija se.
r i j e š i o j e:
I. Revizija tužiteljice u odnosu na troškove parničnog postupka odbacuje se.
II. Odbija se zahtjev prvotuženika N. H. za naknadu troškova odgovora na reviziju.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I Utvrđuje se da je A. V., kći M., rođena ... u R., OIB: ... iz P., ... izvanbračna supruga ostavitelja D. H., sina N., rođenog ...., a umrlog ... OIB: ..., iz Z., ..., slijedom čega joj pripada nasljedno pravo na 1/5 dijela njegove cjelokupne imovine.
II Utvrđuje se da iza pokojnog D. H. rođenog ... a umrlog ... državljanina RH, njegovu ostavinu sačinjavaju:
NEKRETNINE:
- upisane u z.k.ul. ... poduložak ... etažno vlasništvo k.o. G., zkč. ... stambena zgrada br. ... i ... A. B. J., vlasništvo ostavitelja na: etaža 166/10000 1. stan br. ... drugi kat desno-istok, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija površine 53,24 čm, A. B. J. br. ..., u cijelosti
- upisane u z.k.ul. ... k.o. L. zkč. ... vinograd pov. 983 čhv, zkč. ... voćnjak pov. 221 čhv, suvlasništvo ostavitelja u ½ dijela
- upisane u z.k.ul. ... k.o. L. zkč. ... vinograd pov. 223 čhv, vlasništvo ost. u cijelosti
- upisane u z.k.ul. ... k.o. B. zkč. 366 oranica pov. 1 jutro 505 čhv suvlasništvo ost. u 1505/2105 dijela
- upisane u z.k.ul. ... k.o. ..., zkč. ..., kuća za odmor i dvorište, pov. 129 čhv, vlasništvo ostavitelja u cijelosti
- upisane u Pl. ... k.o. B. ktč.D ... oranica pov. 5413 m2, posjed ost. u cijelosti - upisane u Pl. ... k.o. L. ktč. ... vinograd pov. 802 m2, ktč. ... vinograd pov. 561 m2, neplodno pov. 252 m2, posjed ost. u cijelosti
POKRETNINE:
- novčano potraživanje prema Hrv. zavodu za mirovinsko osiguranje na ime razlike i povišenja mirovine u neutvrđenom iznosu,
- novčana sredstva kod Hrvatske poštanske banke d.d. na računu br. IBAN: ..., na ime ostavitelja u neutvrđenom iznosu,
- novčana sredstva kod Zagrebačke banke d.d. na tekućem računu br. ..., deviznom računu br. ..., VISA electron račun ..., kreditna kartica Master card ..., račun Business VISA Udruge Integra ..., na ime ostavitelja u neutvrđenom iznosu
- osobni automobil marke J. tip G. C. model L. C.-... reg. oznaka ... br. šasije ..., god. proizvodnje 2000.g., a temeljem prometne dozvole br. ..., izdane U PU Z. 20.1.2010.g.,
- revolver ... tv.br. ... kal. 357 mag,
- pištolj .... broj ..., kal. 6,35mm,
- puška s glatkim cijevima "..." tv. broj..., kal.12mm
- puška s užljeb. cijevima "...", tv. broj ..., kal. 5,6 mm
- puška s užljeb. cijvima "...", tv. broj ..., kal. 338, winchester magnum,
- revolver "..." tv. broj ..., kal. 357 mag,
- puška s glatkim cijevima "...", tv. broj ..., kal. 20,
- puška s užljeb. cijevima "...", tv. broj ..., kal. 444 marlin,
- puška s užljeb. cijevima "...", tv. broj ..., kal. 30-30 winchester,
- revolver "...", tv. broj ... kal. 5,6 mm,
- pištolj "...", tv. broj ..., kal. 11,43 mm,
- zračna puška "...", tv. broj ..., kal. 5,5 mm,
- 36 kom. strelica za sportske lukove, sportski "luk" marke "... sa 6 komada pripadajućih strelica i original koferom, sportski "luk" marke "..., sportski "luk" marke "... s pripadajućim koferom, a temeljem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta izdane od MUP-a, PU Z., III. PP Z., od 04.01.2013.,
- namještaj i drugi predmeti kućanstva popisani na zapisnik ovog suda od 27. veljače 2015.g.-koji zapisnik čini sastavni dio ovog rješenja
PRAVA:
- pravo korištenja groba na groblju M. odjel RKT, polje ..., raz. II/I, grob broj ..., koautorska prava na djelu P. i. s. K. z. m., a temeljem izdavačkog ugovora zaključenog između Š. k. d.d. Z. – Izdavački sektor, kao izdavača i ostavitelja i dr. kao autora, pod br. ..., šifra ... od 14.02.2005.g.
III Njegovim nasljednicima temeljem zakona proglašavaju se
I. H. N. iz Z., ..., OIB: ... u 2/5 dijela
II. H. J. iz Z., ..., OIB: ... u 1/5 dijela
III. H. A. iz Z., ..., OIB: ... u 1/5 dijela
IV. V. A. iz P., ..., OIB: ... u
1/5 dijela
IV Nalaže se I. tuženom H. N. iz Z., ..., OIB: ..., H. I. iz Z., ..., III. tuženom H. J. iz Z., ..., OIB: ... i IV. tuženoj H. A. iz Z., ..., OIB: ... da tužiteljici solidarno naknade prouzročene parnične troškove sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude I stupnja, pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici da I. tuženiku nadoknadi parnični trošak u iznosu od 18.750,00 kn te da II. i III.-tuženicima solidarno nadoknadi parnični trošak u iznosu od 20.625,00 kn, sve u roku od 15 dana."
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Protiv presude suda drugoga stupnja tužiteljica je podnijela reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači pobijanu drugostupanjsku presudu na način da usvoji žalbu tužiteljice i usvoji njezin tužbeni zahtjev, podredno da istu ukine i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Prvotuženik u odgovoru na reviziju tužiteljice predlaže da se revizija tužiteljice odbije kao neosnovana i traži trošak sastava odgovora na reviziju.
4.1. Drugo i trećetuženici nisu podnijeli odgovor na reviziju tužiteljice.
5. Revizija tužiteljice u odnosu na odluku o glavnoj stvari nije osnovana, dok u odnosu na odluku o trošku nije dopuštena.
U odnosu na reviziju tužiteljice protiv odluke o glavnoj stvari
6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP), revizijski sud je ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i to samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Suprotno revizijskim navodima tuženika, pobijana presuda nema nedostataka i može se ispitati te sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama usuglašene s prikupljenom procesnom građom pa nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju se poziva podnositeljica revizije obrazlažući postojanje te povrede iznošenjem vlastite ocjene izvedenih dokaza i donesenih zaključaka (u pogledu postojanja, kvalitete, kao i trajanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. D. H.) od one koju su izveli nižestupanjski sudovi u postupku koji je prethodio reviziji.
7.1. Revidentica osporava i pravilnu primjenu čl. 8. ZPP i to na način da iznosi svoju ocjenu dokaza. Međutim, treba reći da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP, na koju revidentica ukazuje u reviziji, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatra revidentica da bi trebalo i ako izvodi drugačije zaključke nego što to čini revidentica.
7.2. Naime, sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Prema odredbi čl. 220. st. 1. i 2. ZPP dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke i sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.
7.3. Sudovi u postupku koji je prethodio reviziji su postupajući u skladu s citiranim odredbama proveli dokaze koje su ocijenili važnim za donošenje odluke u ovom konkretnom predmetu, pri čemu su analizirajući i ocjenjujući provedene dokaze utvrdili sve činjenice odlučne za ovaj spor, zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbom čl. 8. i 220. ZPP kako to neosnovano tvrdi tužiteljica u reviziji.
7.4. Nadalje, suprotno revizijskim navodima tužiteljice u postupku pred drugostupanjskim sudom nije učinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s čl. 375. st. 1. ZPP, koju sadržajno ističe tužiteljica, jer je drugostupanjski sud ocijenio sve žalbene navode koji su bili odlučni za donošenje drugostupanjske presude, te je dao jasne i valjane razloge za odluku.
7.5. Naime, drugostupanjski sud je istakao kako je suprotno navodima tužiteljice prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, te je potvrđujući prvostupanjsku presudu prihvatio obrazloženje prvostupanjskog suda u pogledu primjene materijalnog prava, te u pogledu ocjene svih predloženih dokaza, kao i ocjene provedenih dokaza, te je time odgovorio na bitne žalbene navode revidentice.
7.6. Također, u odnosu na revizijske navode tužiteljice u kojima ista iznosi činjenice, upušta se u ocjenu utvrđenog činjeničnog stanja i iznosi vlastiti zaključak u pogledu dokaza i iznosi vlastite zaključke u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja, treba reći da takvi navodi predstavljaju činjenične navode koje revizijski sud ne može uzeti u razmatranje niti se upuštati u ispitivanje njihove osnovanosti jer prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
7.7. Zbog navedenog nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka na koji revidentica ukazuje u reviziji.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje njenog statusa izvanbračnog druga pok. D. H., a slijedom toga i priznanje statusa nasljednice prvog nasljednog reda iza ostavitelja D. H. za 1/5 dijela.
9. U postupku koji je prethodio revizije je utvrđeno:
- da je pok. D. H. otac tuženika koji je bio u braku s njihovom majkom čiji je brak pravomoćno razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1127/12 od 28. kolovoza 2012.,
- da je pok. D. H. preminuo ... i da je iza njega doneseno rješenje o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-184/15 kojim su proglašeni nasljednici, a tužiteljici je priznat status zainteresirane osobe,
- da su pok. D. H. i tužiteljica bili u vezi te jedno vrijeme živjeli zajedno, te da su 2012. i 2013. bili u postupku umjetne oplodnje,
- da tužiteljica i ostavitelj nisu imali zajedničko dijete,
- da je prije njegove smrti njihova veza prekinuta,
- da njihova zajednica nije imala status izvanbračne zajednice.
9.1. Na temelju navedenih utvrđenja nižestupanjski sudovi su odbili tužbeni zahtjev tužiteljice zaključujući da tužiteljica sukladno odredbi čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13 – dalje: ZN) i članka 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13 – dalje: ObZ) ne ispunjava pretpostavke da bi joj se priznao status izvanbračnog druga, a slijedom toga i status nasljednice prvog nasljednog reda iza pok. D. H.
9.2. Pritom je drugostupanjski sud zaključio (s obzirom da se prema odredbi čl. 3. ObZ za status izvanbračne zajednice predviđa trajanje od minimalno tri godine), da se, bez obzira kakvu je kvalitetu imala zajednica tužiteljice i sada pok. D. H. u trenutku kada je prema navodima tužiteljice započeo njihov zajednički život, a s obzirom da je sada pok. D. H. bio u braku do 28. kolovoza 2012. te da je umro ..., tužiteljici ne može priznati status izvanbračne supruge ostavitelja D. H. i time njegova nasljednika (jer od prestanka njegovog braka 28. kolovoza 2012., pa do dana njegove smrti ... nije protekao minimalan rok od tri godine koliko je potrebno da bi se tužiteljici priznao status izvanbračnog druga.
10. Sudovi u postupku koji je prethodio reviziji su pravilno primijenili materijalno pravo kada su tužbeni zahtjev odbili.
11. Naime, odredbom čl. 8. st. 2. ZN propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.
11.1. Prema odredbi čl. 3. ObZ odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
12. Stoga, imajući na umu naprijed citirane odredbe, te činjenična utvrđenja u postupku, pravilan je i prema ocjeni ovog suda zaključak nižestupanjskih sudova da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 8. st. 2. ZN i čl. 3. ObZ za priznavanje tužiteljici statusa izvanbračnog druga sada pok. ostavitelja D. H., a slijedom toga i nasljednice prvog nasljednog reda iza navedenog ostavitelja, kako je to tužiteljica tražila predmetnim tužbenim zahtjevom.
12.1. Naime, kada se uzmu u obzir utvrđenja sudova da su sada pok. D. H. i tužiteljica bili u vezi i jedno vrijeme živjeli zajedno te da su 2012. i 2013. bili u postupku umjetne oplodnje, zatim da je ostavitelj pok. D. H. bio u braku s majkom prvo do trećetuženika do 28. kolovoza 2012., kada je njegov brak pravomoćno razveden presudom P2-1127/12, da tužiteljica i ostavitelj nisu imali zajedničko dijete, te da je ostavitelj umro ... to u konkretnom slučaju, suprotno revizijskim navodima tužiteljice, nije protekao minimalan rok od tri godine koliko je potrebno da bi se tužiteljici priznao status izvanbračnog druga pok. ostavitelja.
12.2. Stoga je pravilan zaključak nižestupanjskih sudova da tužiteljica nije ispunila jednu od pretpostavki iz odredbe čl. 8. st. 2. ZN, a to je, da je tužiteljica bila u izvanbračnoj zajednici s pok. ostaviteljem koja je trajala dulje vrijeme u smislu odredbe čl. 3. ObZ (trajanje izvanbračne zajednice od najmanje tri godine).
12.3. Pored navedenog, za ocjenu što se smatra izvanbračnom zajednicom u smislu odredbe čl. 8. st. 2. ZN, treba reći da je pravilan zaključak nižestupanjskih sudova kako nije ispunjen još jedan uvjet propisan tom odredbom, a to je, da je (izvanbračna) zajednica tužiteljice i pok. D. H. prestala ostaviteljevom smrću, s obzirom na utvrđenje da je zajednica tužiteljice i pok. ostavitelja prekinuta prije ostaviteljeve smrti.
13. Stoga, s obzirom da tužiteljica nije ispunila pretpostavke da joj se prizna status izvanbračnog druga iza pok. D. H. u smislu odredbi čl. 8. st. 2. ZN i čl. 3. ObZ, nisu ostvarene pretpostavke niti za priznavanje tužiteljici statusa nasljednice prvog nasljednog reda iza pok. D. H., kako su to uostalom pravilno ocijenili i nižestupanjski sudovi.
14. U odnosu na navode tužiteljice da se radi o diskriminirajućem postupanju kada se postavljaju striktne granice trajanja izvanbračne zajednice u odnosu na status bračnog druga čiji status je neupitan glede nasljednog prava bez obzira na duljinu trajanja braka ostavitelja, te da bi se na konkretni predmet trebale primijeniti odredbe Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 75/14. – dalje: ObZ/14) treba reći da su ti navodi neodlučni. To stoga što je odlukom Ustavnog suda broj U-I-3101/2014 i dr. od 12. siječnja 2015. (objavljenoj u Narodnim novinama broj 5/15) određeno da se na temelju čl. 31. st. 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99, 29/02 i 49/03-pročišćeni tekst) do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom ObZ/14 primjenjuje Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13), koji su u konkretnom slučaju pravilno primijenili nižestupanjski sudovi, a koji uostalom ne sadrži odredbe o diskriminaciji na koju tužiteljica ukazuje u reviziji.
14.1. Ostali navodi tužiteljice kojima ista dovodi u pitanje utvrđenja sudova o prethodno iznijetim činjenicama u biti su samo prigovori činjenične naravi kojima ista iznosi svoje stavove o ocijeni provedenih dokaza, koji su različiti od ocjene na kojoj je osporena odluka zasnovana, te stavove o načinu odlučivanja o tužbenom zahtjevu. S obzirom da se drugostupanjska presuda ne može pobijati iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (u smislu odredbe čl. 385. st. 1. ZPP), to takvi revizijski navodi tužiteljice nisu niti mogli biti uzeti u razmatranje.
15. Na osnovu svega izloženog, a s obzirom da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP reviziju tužiteljice u odnosu na odluku o glavnoj stvari odbiti kao neosnovanu, te odlučiti kao u izreci ove presude.
U odnosu na reviziju tužiteljice glede odluke o trošku parničnog postupka
16. Tužiteljica je u ovoj pravnoj stvari revizijom pobijala i odluku o troškovima parničnog postupka.
17. Međutim, odlučujući o dopuštenosti predmetne revizije u odnosu na trošak parničnog postupka treba istaknuti da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 16. studenoga 2015. zauzeto pravno shvaćanje da pravomoćno rješenje o troškovima parničnog postupka nije rješenje protiv kojeg bi bila dopuštena revizija.
Pri zauzimanju navedenog shvaćanja, posebice se imalo na umu da se pod izrazom „postupak“ iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP podrazumijeva samo postupak u odnosu na predmet – meritum spora, da se odredba čl. 400. st. 1. ZPP odnosi samo na rješenja kojima prestaje litispendencija i pravomoćno završava parnični postupak glede predmeta spora, da parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka (čl. 151. st. 1. ZPP) te da odluka o troškovima parničnog postupka nema značaj rješenja kojim se završava postupak u odnosu na koji bi bila dopuštena revizija iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP.
18. Zbog navedenog, valjalo je u odnosu na odluku o trošku parničnog postupka na temelju odredbe čl. 400. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (točka I. izreke ovog rješenja).
19. Prvotuženiku nisu priznati troškovi odgovora na reviziju koji u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP nije bio nužan u ovom postupku (točka II. izreke rješenja).
20. Radi svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 4. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.