Pst-199/2012
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Anti Božinoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja R. H., O.: …, zastupana po
O. u S., G., protiv tuženika
pod 1.J. R., O.:…, pod 2.M. R., O.: …,
pod 3. mldb. A. R., O.: … zastupane po zakonskom
zastupniku J. R. i pod 4. mldb. T. R., O.: …,
zastupana po zz J. R., svi iz S., oni pod 1. i 2.
zastupani po punomoćnici D. K., odvjetnici u S., radi iseljenja i predaje stana, dne 04. svibnja 2023.god.
r i j e š i o j e
Odbija se zahtjev tuženika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude Općinskog suda u Splitu br. Pst-199/2012. od 20. siječnja 2015.
Obrazloženje
1.Tuženi su podnijeli ovom sudu zahtjev za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude Općinskog suda u Splitu br. Pst-199/2012 od 20. siječnja 2015. god. U zahtjevu za ukidanje potvrde pravomoćnosti tuženi navode da je izreka presude proturječna obrazloženju odluke, jer se izreka odnosi na stan na III. katu, a u obrazloženju se navodi da je tužitelj vlasnik stana na II. katu što je vidljivo iz zk uloška- neslužbene kopije koji je priložen uz tužbu. Tijekom postupka da tužitelj nije uopće dokazao da je vlasnik stana na koji se poziva u svojoj tužbi i za koji je donesena presuda, jer je vlasnik nekretnine isključivo onaj koji je naveden u zemljišnim knjigama kao vlasnik. Nadalje, prema čl. 108. ZPP-a isprave koje se prilažu podnesku podnese se u izvorniku ili u prijepisu, a tužitelj nije u spis dostavio zk izvadak u originalu kao ni preslik izvatka, već je dostavio neslužbenu kopiju, odnosno e-izvadak, a za koji se zna da se ne može kao takav upotrijebiti kao dokaz, još manje na temelju njega donijeti pravomoćna presuda.
2.Tuženi tvrde da tužitelj nije mogao dokazati vlasništvo predmetnoga stana jer za njega ne postoji zk izvadak, odnosno stan uopće nije zaveden u zemljišnim knjigama kao što nije mogla biti donesena presuda koja se temelji na nepostojećem zk izvatku, budući da je u spis priložen pogrešan izvadak koji se ne odnosi na utuženi stan. Slijedom navedenoga predmetna presuda nije mogla postati pravomoćna i ovršna te temeljem nje tužitelj ne može postupati protiv tuženika, odnosno tražiti iseljenje iz stana u S., smješten na čest. zem. 723/17
k.o. S., jer nije dokazao da je vlasnik. Samim tim došlo je i do povrede prava na dom zajamčenoga čl.8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer jednako kao što tuženi nemaju pravnu osnovu za stanovanje u stanu tako tužitelj nema valjani dokaz da je vlasnik toga istog stana.
3.Zahtjev tuženika radi ukidanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude ovog suda br. Pst-199/2012 je, po ocjeni ovoga suda, u cijelosti neosnovan.
4.Tuženi u parničnom postupku vođenom pod brojem Pst-199/2012 uopće nisu osporavali da je R. H. vlasnik predmetnoga stana već su u odgovoru na tužbu priznali da je RH vlasnik toga stana. Jedino su osporavali da Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti nema status vlasnika pa time ni pravnu osnovu za podizanje tužbe radi iseljenja. Prigovarali su aktivnoj legitimaciji tužitelja tvrdeći da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetnog stana upisana R. H., a ne navedeno Ministarstvo.
5.U svojoj presudi od 20. siječnja 2015. ovaj sud je odbio prigovor tuženika, istaknuvši da pojedina ministarstva u R. H. nemaju procesnu
sposobnost već da aktivno legitimirana može biti jedino R. H., a koja
je, u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica predmetnoga stana, što u parničnom postupku nije bilo prijeporno.
6.Tuženi, dakle, nisu osporavali da je tužitelj vlasnik predmetnoga stana, a to da je R. H. vlasnik toga stana proizlazi i iz spisu priložene presude
Upravnoga suda R. H. br. Us-4418/2005 od 11. listopada 2007.,
rješenja Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH klasa Up/I.-371-06/03-0001/534, Ur.br. 519-05/1-05-15 od 30. ožujka 2005., zapisnika o primopredaji stana od 30. ožujka 2005.
7.Nije točno stoga da tužitelj u parničnom postupku nije dokazao da je vlasnik stana na koji se poziva u tužbi i u odnosu na kojega je donesena prvostupanjska presuda.
8.Tuženi za vrijeme trajanja postupka, nisu osporavali vjerodostojnost dokumentacije priložene u parnični spis br. Pst-199/2012.
9.Sud svojom odlukom nije povrijedio pravo tuženika na dom u smislu odredbe čl.8. EK za zaštitu ljudski prava i temeljnih sloboda (NN - Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99, 14/02, 9/05, 1/06, 2/10) i čl.34.st.1.
Ustava R. H., jer je predmetni stan bio dodijeljen sada pokojnoj L.
R., kao roditelju smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u najam do njezine smrti bez prava na otkup stana, a tuženi nisu bili članovi njezina obiteljskoga domaćinstva te predmetni stan nisu mogli smatrati svojim domom. Osobito stoga što je zahtjev L. R. da se tuženima prizna status članova njezina obiteljskoga domaćinstva odbijen presudom Upravnoga suda R. H. br. Us-4418/2005 od 11. listopada 2007. god. iz razloga što tuženi nisu članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja. O tome je isti stav zauzeo Županijski sud u Splitu u presudi br. Gž-130/2015. od 17. rujna 2015. kojom je potvrdio osporavanu prvostupanjsku presudu.
10.Prema odredbi čl. 333. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna ako je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protutužbe. Presuda ovog suda postala je pravomoćna kada je u povodu žalbe tuženika drugostupanjski sud donio presudu kojom se žalba odbija, a pobijana presuda ovog suda potvrđuje. Potvrda pravomoćnosti može se ukinuti samo ako nisu postojale zakonske pretpostavke za njezino donošenje što ovdje nije slučaj.
11.Imajući u vidu prednje valjalo je zahtjev tuženika radi ukidanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude Općinskog suda u Splitu br. Pst-199/2012 od 20. siječnja 2015.g. odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci rješenja.
U Splitu, 04. svibnja 2023. godine
S U D A C
ANTO BOŽINOVIĆ v.r.
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka.
.
