Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 44 Gž 527/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Feuš kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Z.1 , Z.1 , OIB:52634238587, protiv tužene N. T., Z. , OIB:…, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-383/2022-7 od 24. studenog 2022., dana 3. svibnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-383/2022-7 od 24. studenog 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom zbog ogluhe u izreci naloženo je tuženoj isplatiti tužiteljici na ime naknade u visini zakupnine iznos od 22.150,24 HRK / 2.939,84 eura sa zateznom kamatom.
2. Tužena je podnijela žalbu protiv presude zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. ZPP-a te odredbi čl. 354. st. 1., st. 2. t. 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22 u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno odbaci tužba sukladno žalbenim navodima.
3. Tužiteljica nije dala odgovor na žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prvostupanjska presuda ne sadrži navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje temeljem čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti. Tužena navodi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, međutim izreka prvostupanjske presude je razumljiva te se može ispitati, presuda sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju tuženik neosnovano upire.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom naknade u visini zakupnine s osnove bespravnog korištenja poslovnog prostora za razdoblje od studenog 2020. do prosinca 2021.
7. Pošavši od utvrđenja da je tužiteljica vlasnica poslovnog prostora u Z.2 , a da je tuženica ranije bila zakupnica temeljem Ugovora o zakupu koji je sklopila s G. Z. kao pravnim prednikom tužiteljice te da je plaćala zakupninu u iznosu od 1.582,16 kuna, a da je sada bespravna korisnica predmetnog poslovnog prostora za čije korištenje nije plaćala nikakvu naknadu u utuženom razdoblju, da je sud tuženicu pozvao da se u roku od 30 dana očituje na tužbu tužiteljice, da je dostava tužbe i poziva na odgovor bila uredna, a da se tuženica nije očitovala te je stoga prvostupanjski sud temeljem čl. 331. b ZPP-a donio pobijanu presudu.
8. Tuženica u žalbi neosnovano ističe kako sukladno ZPP-u nisu bile ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o tužbi tužiteljice te da je sud istu trebao temeljem čl. 186. a st. 6. ZPP-a odbaciti. Naime, čl. 186. a. st. 1. propisuje da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Nadalje, st. 8. istog članka propisuje da se navedene odredbe na odgovarajući način primjenjuju i u slučajevima u kojima Republika Hrvatska namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj.
9. Tuženica u žalbi neosnovano tvrdi da je tužiteljica povrijedila pravila o dostavi propisana čl. 38. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine broj: 67/2018, 21/2022- dalje u tekstu ZODO) odnosno podredno čl. 134. a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 u daljnjem tekstu: ZPP/19) koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za mirnim rješenjem spora. Prema stanju spisa tužiteljica je pokušala dostavu na adresu tuženice obzirom da je tuženica fizička osoba za koju nije propisana obvezna dostava elektroničkim putem (članak 133. stavak 5. ZPP/19). Sukladno čl. 38. st. 6. ZODO, u slučajevima u kojima Republika Hrvatska podnosi zahtjev za izvansudsko rješenje spora kada namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj, zahtjev se dostavlja poštom preporučeno uz povratnicu, i to na adresu prebivališta fizičke osobe odnosno sjedišta pravne osobe. Ako dostava ne uspije, ponovit će se nakon petnaest dana. Ako ne uspije ni ponovljena dostava, dostava će se izvršiti stavljanjem zahtjeva na oglasnu ploču državnog odvjetništva koje je uputilo to pismeno.
10. Tužiteljica je dostavu pokušala na adresu tuženice dva puta, a zatim je istu obavila stavljanjem na oglasnu ploču državnog odvjetništva. Obzirom da ZODO ne propisuje dostavu u slučaju kada se radi o fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost, a ZODO je lex specialis u odnosu na ZPP, dostava je pravilno obavljena. Stoga nema podredne primjene čl. 134. st. 1. ZPP/19 kako pogrešno tvrdi tužena.
11. Sukladno gore navedenom obzirom da je dostava prijedloga za mirno rješenje spora obavljena pravilno, sukladno ZODO, to je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186. a ZPP za vođenje postupka i donošenje pobijane presude. Iz navedenog slijedi kako su neosnovani navodi tužene o bitnoj povredi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 5. i t. 14. ZPP-a. i nepravilnosti i nezakonitosti pobijane presude
12. Slijedom navedenoga valjalo je na temelju odredbi čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 3. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Aralica, v.r.
