REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2897/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom ESSEKER GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Osijek, Kapucinska 25/II, OIB 55606860500, kojeg zastupa punomoćnica Željka Brlečić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Brlečić & partneri j.t.d., Varaždin, Optujska 25, i Branimir Fingler, odvjetnik u Osijeku, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije vjerovnika TEŽIŠTE d.o.o. u stečaju, Osijek, Gajev trg 3, OIB 37503342573, kojeg zastupa punomoćnica Željka Pokupec, odvjetnica u Zagrebu, protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5573/2020-4 od 26. ožujka 2021., kojim je odbijena njegova žalba kao neosnovana i potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj St- 849/2019-141 od 3. prosinca 2020., u sjednici održanoj 3. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Vjerovnik TEŽIŠTE d.o.o. u stečaju, Osijek, podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 5573/2020-4 od 26. ožujka 2021. kojim je odbijena njegova žalba kao neosnovana i potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj St-849/2019-141 od 3. prosinca 2020.
2. Dužnik je u odgovoru na prijedlog predložio odbaciti ga.
3. Drugostupanjski sud je u pobijanom rješenju kojim je odbio žalbu navedenog vjerovnika i potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je potvrđen predstečajni sporazum između dužnika i vjerovnika, u bitnom, naveo da se tim sporazumom u razlučno pravo razlučnih vjerovnika ne dira i da razlučno pravo nije predmet ispitivanja u predstečajnom postupku (čl. 46. st. 6. u vezi s čl. 38. st. 1., 3. i 4. Stečajnog zakona, "Narodne novine" broj 71/15 i 104/17; dalje: SZ). Zaključio je da razlučno pravo i dalje nije predmet ispitivanja u predstečajnom postupku, ali to ne ograničava vjerovnika kojemu je dužnik i osobno odgovoran i koji ima razlučno pravo, da prijavi svoju tražbinu i da u postupku odlučuje o njenoj sudbini. U ovom slučaju pravomoćno je odlučeno o osporavanju tražbine tog vjerovnika pa se žalbeni navodi u tom pravcu također ukazuju neosnovanima.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije vjerovnik TEŽIŠTE d.o.o. u stečaju, Osijek, koji je ujedno i predstečajni vjerovnik i razlučni vjerovnik, postavlja sljedeća pitanja: '' A/ Da li se predstečajna nagodba i pravni učinci predstečajne nagodbe odnose i na vjerovnika koji je obavijestio Sud o postojanju svog razlučnog prava i glasao protiv predstečajne nagodbe, sukladno pozitivnim pravnim propisima, te da li se predstečajnom nagodbom kojom se otpisuje dio potraživanja vjerovnika koji imaju razlučno pravo zadire u pravo razlučnog vjerovnika na namirenje cjelokupnog potraživanja iz predmeta na kojima postoji pravo odvojenog namirenja, a kakvog odvojenog namirenja se založni vjerovnik nije odrekao odnosno da li vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje (razlučni vjerovnik), a u predstečajnom postupku je svrstan u tablicu vjerovnika kojom mu se otpisuje dio potraživanja, a dio priznaje, te koji je glasao protiv predstečajne nagodbe i osporeno mu je potraživanje u predstečajnom postupku ima pravo na namirenje cjelokupnog potraživanja (bez umanjenja iz predstečajne nagodbe) u zasebnom postupku na predmetu zaloga na kojem ima razlučno pravo?
B/ Da li vjerovnik koji ima pravo odvojenog namirenja (razlučno pravo) i koji se tog prava nije odrekao, može istovremeno biti i redovni predstečajni vjerovnik u iznosu u kojem se ne uspije odvojeno namiriti, a sve u smislu čl. 35. st. 3. u vezi sa čl. 153. SZ?
C/ Da li predstečajna nagodba treba sadržavati jasno utvrđene rokove i uvjete namirenja tražbine, kako bi imala snagu i pravne učinke ovršne isprave?''
5. Kao na razlog važnosti u smislu odredaba 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) poziva se na pet rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je prijedlog nedopušten jer postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj kroz sudsku praksu.
7. Prvo pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj kroz sudsku praksu jer, upravo suprotno citiranim dijelovima drugostupanjske odluke u kojima se taj sud pozvao i na odredbu čl. 38. st. 4. mjerodavnog SZ ("Narodne novine" broj 71/15 i 104/17) prema kojoj ''predstečajni sporazum ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim sporazumom nije izrijekom drukčije određeno'', a što ovdje nije slučaj, polazi od pogrešne postavke da je drugostupanjski sud u toj odluci zauzeo shvaćanje da se predstečajnim sporazumom zadire u razlučno pravo razlučnih vjerovnika. Naime, zbog toga pobijana odluka ne odstupa od prakse viših sudova na koju se predlagatelj poziva u prijedlogu.
8. Drugo pitanje, osim što dovodi u pitanje jasne zakonske odredbe, zanemaruje utvrđenje i navode drugostupanjskog suda kako je u ovom predstečajnom postupku ''rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama od 29. rujna 2020. postalo pravomoćno i ono sadrži odluku o upućivanjima u parnicu vezano za sva ta osporavanja, dakle među kojima i u odnosu na žalitelja (točka 1. redni broj 68.)''. Zato ni u odnosu na to pitanje pobijana odluka ne odstupa od odluka viših sudova na koje se predlagatelj poziva u prijedlogu, a kojima je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske odlučivao o žalbama protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.
9. Treće pitanje polazi od pogrešne postavke kako ovaj predstečajni sporazum ne sadržava jasno utvrđene rokove i uvjete namirenja tražbine, a niti u tom dijelu pobijana odluka ne odstupa od prakse viših sudova na koju se predlagatelj poziva u prijedlogu.
10. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 3. svibnja 2023.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek