REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1419/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, pravnoj stvari tužitelja Z. b. d.d. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku J. M., odvjetniku u Z., protiv tuženika S. R. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku A. M., odvjetniku u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 1661/2021-2 od 13. prosinca 2022., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-3545/17-54 od 4. ožujka 2021., u sjednici održanoj 3. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1661/2021-2 od 13. prosinca 2022., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-3545/17-54 od 4. ožujka 2021. tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeće pravno pitanje za koje smatra da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„Da li je na tužitelju teret dokazivanja tzv. negativnih činjenica kojima pobija navode tuženika ako je o postojanju navedene činjenice samostalno odlučivao tužitelj?“.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Predmetnopravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, kao razlog važnosti tog pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu tuženik navodi da o tom pravnom pitanju ne postoji praksa revizijskog suda. No, okolnost da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.2. Kako iz sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije proizlazi da se tuženik kao na razlog važnosti predmetnopravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu poziva i na presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1564/07 od 23. ožujka 2007., ovdje je za ukazati na slijedeće. Niti navedena sudska odluka predmetnopravnog pitanja ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što je ta sudska odluka donesena u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u predmetnom slučaju.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
