REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 835/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. Ć., K., OIB ..., kojega zastupa punomoćnik A. J., odvjetnik u Z., protiv tuženika V. l. d.o.o., OIB ..., kojega zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o tuženikovu prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-523/2022-2 od 5. rujna 2022. u dijelu kojim je njome potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-4772/2012 od 4. ožujka 2022., u sjednici održanoj 3. svibnja 2023.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
2. Tužitelj na taj prijedlog nije odgovorio.
3. U prijedlogu postavljena pitanja nisu važna u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
4. Prvo u prijedlogu postavljeno pitanje, koje glasi: „Koji su to slučajevi i kriteriji kada pored objavljenog ispravka kao primarnog načina popravljanja neimovinske štete sukladno odredbi članka 22 Zakona o medijima, u slučaju neimovinske štete nastale objavom informacije u mediju dolazi u obzir i primjena novčane naknade?“ nije dovoljno određeno, jer nije moguće izjasniti se tako da se navedu sve moguće situacije u kojima oštećenik ima pravo na novčanu naknadu štete. No, ako bi se uzelo da tuženik zapravo problematizira ima li oštećenik pravo na novčanu naknadu štete, iako je nakladnik objavio ispravak, za odgovoriti je da tuženik zanemaruje kako su sudovi uzeli u obzir činjenicu da je tuženik objavio ispravak informacije, ali djelomično.
5. Prema čl. 385.a st. 1. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali. Postavivši u prijedlogu drugo materijalnopravno pitanje, tuženik i sam tvrdi da se drugostupanjski sud „niti ne osvrće“ na okolnost na koju se ovo postavljeno pitanje odnosi, a koje se tiče pravilne primjene materijalnoga prava, pa kako o tom pitanju sudovi nikakvo shvaćanje i nisu izrazili, ono se ne može problematizirati pitanjem koje je tuženik postavio. S druge strane, tuženik nije postavio postupovnopravno pitanje kojim bi problematizirao takvo postupanje suda, a nije se, u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP pozvao ni na povredu temeljnih ljudskih prava.
6. Za navesti je i da se odluke na koje se tuženik pozvao izlažući razloge važnosti postavljenih pitanja ne odnose na situaciju s kojom se činjenično i pravno može usporediti ova u predmetnome postupku.
7. Dakle, u prijedlogu nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju čl. 389.b st. 1. toga Zakona odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 3. svibnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
