Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:7 Kž-352/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. Š., zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi okrivljenika, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zlataru, broj: K-20/2017 od 25. listopada 2021., a objavljene 28. listopada 2021., na sjednici vijeća održanoj 2. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog D. Š. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, broj: K-20/2017 od 25. listopada 2021., a objavljene 28. listopada 2021., okrivljeni D. Š. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, te se na temelju istog zakonskog propisa osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, a na temelju čl. 56. KZ/11 okrivljeniku se izriči uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko isti u roku tri godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. 2. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje ZKP/08), oštećenoj A. P. iz K. T., Z. ….., u cijelosti se dosuđuje imovinskopravni zahtjev, te je okrivljenik dužan platiti oštećenici na ime toga iznosa novčanu svotu 19.605,27 kuna, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

3. Na temelju čl. 62. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 56. st. 4. KZ/11 nalaže se okrivljeniku posebna obveza da u roku 30 (trideset) dana, računajući od pravomoćnosti presude, popravi štetu počinjenu kaznenim djelom povratom iznosa 19.605,27 kuna oštećenici A. P. iz K. T., Z. …...

4. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11 sud može odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora okrivljeniku koji u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri posebnu obvezu.

5. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku podmiriti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08, u sveukupnom iznosu 2.380,00 kuna, u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

5.1. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08 okrivljenik je dužan naknaditi i nužne izdatke oštećenice, te nagradu i nužne izdatke njezine opunomoćenice, visina kojih će se odrediti posebnim rješenjem.

6. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnio osobno okrivljeni D. Š., ne navodeći žalbene osnove, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i imovinskopravnog zahtjeva, te se iz sadržaja žalbe može razabrati da smatra da je presuda pogrešna i da ju treba ukinuti, podredno da se preinači i da se okrivljeniku izrekne blaža kazna i da je dosuđen imovinskopravni zahtjev previsok.

7. Odgovor na žalbu nije podnesen.

8. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

9. Žalba okrivljenika nije osnovana.

10. Okrivljeni D. Š. u osobnoj žalbi ne precizira zbog čega pobija prvostupanjsku presudu, ali iz sadržaja njegove žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, tj. osporava utvrđenja prvostupanjskog suda vezano za okolnosti da je šuma na kojoj su posječena stabla vlasništvo oštećene A. P. Osim toga u nastavku žalbe navodi da iako ne spori bespravnu sječu stabala budući da za istu nije tražio dozvolu Š., smatra da je neophodno utvrditi tko je izvršio sječu stabala jer on to nije, kao i točne katastarske čestice jer smatra da niti on a niti oštećenica ne znaju točno među. Uz to tvrdi da je teškog imovnog stanja, pa da nije u mogućnosti podmiriti štetu.

10.1. Suprotno tvrdnjama okrivljenika ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud činjenično stanje potpuno i pravilno utvrdio, te je temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno zaključio da je dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo krađe na način kako je to precizirano u činjeničnom opisu izreke pobijane presude.

10.2. Naime, u ovom postupku nesporno je utvrđeno da je u šumi koja se nalazi na području katastarske općine K. T., na brijegu naziva "Pod Kapelom", na katastarskoj čestici 27/1 došlo do sječe stabala, te da je u periodu od 15. kolovoza do 15. rujna 2016. posječeno 14 stabala bukve, 5 stabala bagrema i 1 stablo javora ukupne vrijednosti drvne mase 7.842,11 kuna, a ukupna vrijednost šumske štete je u iznosu 19.605,27 kuna. Nesporno je također, a što je utvrđeno i prema posjedovnom listu Odjela za katastar Z. broj 1168 od 26. rujna 2016. da je navedena šuma, odnosno čestica, u posjedu oštećene A. P. Također je nesporno da ta šuma graniči sa šumom okrivljenika i njegova brata. Nesporno je također da je okrivljenik pokazao K. L. drva koja može porušiti i odvesti, navodeći da je to njegovo, te je ovaj to i učinio.

10.3. Nadalje, tijekom postupka je nesporno utvrđeno da je okrivljenik u vezi tog događaja razgovarao i sa oštećenicom, da je priznao da je stabla porušio bez znanja A. P., da joj je i nudio da nadoknadi štetu, a sporno bi bilo, s obzirom na njegovu obranu jer poriče počinjenje djela, da li je doista počinio djelo za koje se tereti tvrdeći da nije točno znao koja je šuma njegova i njegovoga brata. Također je nesporno da je sječu obavio bez da je proveo legalan postupak koji je nužan da bi se ta sječa pravilno i zakonito provela.

10.4. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, te analizirajući cjelokupni postupak, pravilno prvostupanjski sud ne prihvaća obranu okrivljenika koji nelogično tvrdi da nije znao da ruši drva u šumi koja posjeduje A. P. iz razloga što, prije svega, nije postupio na zakonit način, tj. proveo postupak da se legalno obavi sječa. S tim u vezi prvostupanjski sud je pravilno iskaz oštećenice cijenio vjerodostojnim i uvjerljivim, jer je isti podudaran sa ostalim provedenim dokazima i to pisanom i materijalnom dokumentacijom koja prileže spisu kao i iskazima svjedoka P. B., T. Z. i D. Z..

10.5. Stoga pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je okrivljenik postupio s ciljem prisvajanja tuđe pokretne stvari, ovdje konkretno stabala raznih vrsta kao što su bukva, bagrem i javor koji su bili u detenciji oštećenice i koja imaju uporabnu vrijednost. On je bez znanja, privole i odobrenja oštećenice prekinuo tu detenciju oštećenice i bespravnom sječom jer nije zatražio od Šumarije da obavi obilježavanje stabala, dakle nije zatražio doznaku za sječu i nije postupio po pravilima kako u takvim situacijama treba, te je K. L. prodao prosječena stabla, a što sam i okrivljenik ne osporava.

10.6. Kod kaznenog djela krađe kao što je ovdje slučaj, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje kada je zaključio da je okrivljenik počinio navedeno kazneno djelo na način kako ga se tereti i to iz razloga što je predmetno kazneno djelo krađe izvršeno na način da je obavljena sječa stabala, nakon sječe stabla više nisu nekretnina nego postaju pokretna stvar na koje je okrivljenik, odnosno osoba kojoj je prodao, ovdje konkretno zasnovao svoj posjed, pa se radi o oduzimanju tuđe pokretne stvari. Naime, trava, drveće, plodovi i sve upotrebljive stvari koje zemlja rađa na svojoj površini smatraju se dijelovima te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. Prema tome, časom izvršenja sječe stabala posječena stabla postaju pokretnina, ali time ne prestaju biti vlasništvo onoga tko je vlasnik zemljišta ili posjednik zemljišta na kojem su stabla rasla. Upravo zbog toga kada je okrivljenik dozvolio da se posjeku ova stabla i kada je to predao drugoj osobi i za to dobio naknadu, znači da je stablo uzeo i zadržao za sebe i time je ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela krađe za koja se tereti.

11. Za sva svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao detaljno i argumentirano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud pa se zbog nepotrebnog ponavljanja na iste upućuje žalitelja.

12. Što se tiče odluke o kazni, prvostupanjski sud je kao olakotno cijenio činjenicu da je okrivljenik do sada neosuđivan, da je to eksces u njegovom ponašanju, te njegove osobne i imovinske prilike da je oženjen, otac jednog djeteta i zaposlen, a otegotnim je cijenio ukupnost njegova ponašanja i iskazan visok stupanj odlučnosti u počinjenju predmetnog kaznenog djela, te da nije pokazao volju da naknadi počinjenu štetu.

12.1. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

12.2. Uzimajući u obzir naprijed navedene, kako olakotne tako i otegotne okolnosti, i ovaj drugostupanjski sud nalazi da je pravilno prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao uvjetnu osudu s prethodno utvrđenom kaznom zatvora u trajanju 10 mjeseci i rokom provjeravanja u trajanju 3 godine uz posebnu obvezu da se oštećenici namiri šteta. Navedena kazna primjerena je težini počinjenog djela, okolnostima pod kojima je kazneno djelo počinjeno i po stavu ovog drugostupanjskog suda djelovat će na okrivljenika kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Ovako odmjerenom kaznom optimalno će se ostvariti svrha, kako generalne tako i specijalne prevencije.

13. Što se tiče žalbe na dosuđen imovinskopravni zahtjev valja reći da tijekom postupka okrivljenik nije osporavao visinu nastale štete, te je tek naknadno u žalbi naveo da je nezaposlen, da ima dijete, da je podstanar i da su mu socijalno- ekonomske prilike u obitelji iznimno narušene, tako da mu je vrlo teško podmiriti navedenu štetu. Međutim, o navedenom nije dostavio nikakve dokaze, pa se ovaj žalbeni navod smatra neosnovanim.

14. Zbog navedenog žalba nije osnovana pa je valjalo presuditi kao u izreci.

15. Ispitana je pobijana presuda, glede bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, tj. postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 6., 9. do 11. ZKP/08, iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 i je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegova branitelja, te je li na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon, pa kako niti jedna takva povreda nije utvrđena, a žalba nije osnovana, valjalo je temeljem čl. 482. ZKP/08 presuditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 2. svibnja 2023.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sonja Brešković Balent, v. r.