Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, te Nataši Rogošić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja I. M., …, OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje, Direkcija, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670, zastupanog po opunomoćeniku Davoru Živkoviću (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), uz sudjelovanje zainteresirane osobe L. Š. d.o.o. Š., …, zastupan po opunomoćenici L. Ć. C.,

zaposlenici, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova profesionalne bolesti, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 21. travnja 2023.

u nazočnosti tužitelja, opunomoćenika tuženika i opunomoćenice zainteresirane osobe, 2. svibnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/II-502-03/20- 01/817, Urbroj: 338-01-06-05-21-03 od 30. prosinca 2020. i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe Šibenik, Klasa:

UP/I-502-03/20-03/02, Urbroj: 338-15-02-20-9 od 21. rujna 2020.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II- 502-03/20-01/817, Urbroj: 338-01-06-05-21-03 od 30. prosinca 2020. (dalje: drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

Regionalni ured S., Područne službe Š., Klasa: UP/I-502-03/20-03/02, Urbroj: 338-15-02-20-9 od 21. rujna 2020. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno prvostupanjsko rješenje, a kojim se tužitelju bolesti dijagnoze šifre prema MKB-10 kvalifikaciji: … ne priznaju kao profesionlana bolest te mu

se u svezi navedenih dijagnoza ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj profesionalne bolesti.

3. Tužitelj u tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja, nakon iznošenja u bitnom obrazloženja osporenog rješenja i citiranja odredbe članka 68. stavka 1.

Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 2. Zakona o listi profesionalnih bolesti navodi da je polazeći od citiranih odredbi jasno razvidno da je u slučaju tužitelja došlo do profesionalnog oboljenja šifre dijagnoze bolesti: … Ističe da je radio kao „zavarač-bravar“. Zbog prirode posla, položaja tijela

odnosno nošenja teških tereta, kod tužitelja da su nastale profesionalne bolesti, a što je vidljivo iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu. Navodi da se ne slaže s obrazloženje tuženika iz jednostavnog razloga jer da nije radio kao zavarivač bravar,

da nije radi posla morao imati neprirodni položaj tijela i da nije morao dizati i nositi teške terete, zasigurno ne bi došlo do oboljenja. Na tu okolnost tužitelj predlaže vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku odnosno na okolnost da su oboljenja tužitelja nastala kao posljedica rada na poslovima radnog mjesta zavarivača-bravara. neprirodnog položaja tijela i dizanja i nošenja teških tereta. Prema podacima koje je za vještačenje predočio poslodavac, proizlazi da je tužitelj jednom dnevno dignuo 25

kilograma i ništa više. To naravno nije točno, aparat za zavarivanje ima 25 kilograma i tužitelj ga je dnevno premjestio najmanje deset puta, što bi značilo da je tužitelj dnevno prenosio najmanje 250 kilograma. Nadalje, kabel za zavarivanje ima najmanje 1,5 do 2 kilograma i tužitelj ga prilikom varenja svo vrijeme drži u ruci. Elementi koje je zavarivao su bili teški i do sto kilograma i tužitelj ih je dizao i prenosi s još jednim radnikom. Ako se radilo o elementima do pedeset kilograma, tužitelj ih je sam dizao i prenosio, a takvih elemenata je dnevno bilo između desetak i dvadesetak. Razvidno je da je tužitelj dnevno dizao i prenosio izmedu tisuću i petstotina i dvije tisuća kilograma. Postavlja se jednostavno pitanje: da li se od takvih tereta ne može oboljeti odnosno profesionalno oboljeti. Slijedom navedenog tužitelj predalaže donošenje presude kojom se poništava osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje.

4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi da tužbeni zahtjev nije osnovan, da je osporeno rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku. Rješenja Zavoda da se temelje na pribavljenim ocjenama nadležnih tijela vještačenja (stručno medicinsko mišljenje nadležnog liječnika specijalista medicine rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Služba za medicinu rada od … i nalaz mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva

Direkcije Zavoda od …) kojima je ocijenjeno da se tužitelju bolesti dijagnoze

(šifra prema MKB-10 klasifikaciji …) ne priznaju kao

profesionalna bolest, te mu se po istim dijagnozama ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj profesionalne bolesti. Potom tuženik citira odredbu članka 66., 67., 68. i 69. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ("Narodne novine" broj 80/13.. 137/13. 98/19) te odredbu članka 23. stavka 3., 39. i 49. stavka 2.

Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine". broj 75/14-39/20.), te navodi da je u konkretnom slučaju a iz spisu priložene dokumentacije proizlazi slijedeće činjenično stanje. Iz priložene dokumentacije vidljivo je da je osiguranik I. M. (OIB: …) dana ... podnio zahtjev

radi priznavanja profesionalne bolesti odnosno osobno ispunio Prijavu o profesionalnoj bolesti (Tiskanica PB) radi utvrđivanja i priznavanja bolesti po dg šifre prema MKB-10 … kao bolesti profesionalne etiologije, a koja prijava je

kod prvostupanjskog tijela dana … pod brojem UP/I-502-03/20-0302

(redni broj slučaja: …) uz priloženu Izjavu od istog datuma uz napomenu da su se iz postupka poslodavac tužitelja L. Š. d.o.o. u Š.,

…, izabrana doktorica zdravstvene zaštite Lj. Z. dr med

kao i M. V., dr. med specijalista medicine rada koja je dala svoje mišljenje o istom iz razloga sto je u svojoj izjavi tužitelj naveo da u sporu s poslodavcem te je osobino ispunio Prijavu o profesionalnoj bolesti. Uz zahtjev je tužitelj priložio medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljiv tijek njegovog lječenja po navedenim diagnozama bolesti kao i presliku tiskanice Prijave o profesionalnoj bolesti iz 2018. iz koje je vidljivo da su mu bolesti po dg šifre prema MKB-10 klasifikaciji … priznate kao profesionalne bolesti dana … pod evidencijskim brojem PB ... Tijekom provođenja dokaznog postupka, prvostupanjsko je tijelo pribavilo stručno-medicinsko mišljenje nadležnog liječnika specijaliste medicine rada iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Služba za medicinzu rada u Z. koji u svom stručno-medicinskom mišljenju KLASA 502-03/20-08/119, URBROJ 381-09-90- 20-4 od … ocjenjuje dan se šifra dg. prema MKD-10: … ne priznaju kao profesionalne bolesti. Prvostupanjsko tijelo nastavno je

temeljem mišljenja doktora specijaliste medione rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Služba za medicinu rada u Z. od … donijelo pobijano

rješenje kojim se tužitelju bolesti dijagnoze šifre po MKB-10 klasifikaciji … ne priznaju kao profesionalne bolesti te mu se ujedno ne priznaju niti

prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju profesionalne bolesti. Sukladno odredbi članka 19. stavak 2. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodne novine broj

8/15, 17/15, 41/15, 104/17 i 34/18) drugostupanjsko tijelo je zatražilo stručno- medionsko vještačenje liječničkog povjerenstva Direkcje Zavoda. Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda u postupku stručno-medicinskog vještačenja u skladu s redbom članka 49. stavak 2. Pravilnika, odnosno u skladu sa stručno-medicinskim

mišljenjem nadežnog doktora specijaliste medicine rada iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Služba za medicinu rada od ..., nakon uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju svojim Nalazom, mišljenjem i ocjenom KLASA UP/I-502- 03/20-01/817, URBROJ: 338-01-10-04-20-02 od ... utvrđuje da se

prema 2IN obrascu koji je dostupan od ranije, a koji je tada ispunio poslodavac imenovani osiguranik vrši obradu, rezanje te zavarivanje metalnih konstrukcija, a iz aktualno priložene medicisnke dokumentacije vidljivo je da imenovani osiguranik ima višegodišnje tegobe od strane vratne i lumboskaralne kralježnice, a bolesti kralježnice su multifaktorijalne bolesti i prema svojoj prirodi poglavito degenerativne naravi. Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda utvrđuje da se za bolesti po dg. … ne može priznati profesionalna etiologia, jer se radi o bolestima

vezane uz rad odnosno bolestima za koje se ne može utvrditi da su direkina posljedica djelovanja radnih uvjeta i da nemaju drugog uzročnog čimbenika. Bolest po dg. (šifra MKB-10 klasifikacje …) ne može se priznati kao profesionalna bolest jer u priloženoj medicinskoj dokumentace nije objektivizirana. Slijedom iznijete ocjene liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda i utvrđenog činjeničnog stanja iz kojeg proizlazi da se u predmetnom slučaju kojima je ocijenjeno da se tužitelju bolesti dijagnoze … ne priznaju kao profesionala bolest, te mu

se po istim dijagnozama ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj profesionalne bolesti. Stoga da je pobijano rješenje zakonito, te predlaže donošenje presude kojom se odbija tužbeni zahtjev.

5. Sud je u smislu odredbe članka 19. stavka 3. (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21; dalje ZUS) rješenjem od ... po službenoj dužnosti pozvao i poslodavca tužitelja L. Š. d.o.o. Š., da, kao zainteresirana osoba, sudjeluje u ovom sporu i dostavi odgovor na tužbu.

6. U odgovoru na tužbu zainteresirana osoba u bitnom navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da izjava koju je tužitelj dostavio uz predmetni zahtjev tuženiku je neistinita u odnosu na izuzeće poslodavca jer tužitelj nikada nije s poslodavcem kontaktirao vezano za podnošenje Zahtjeva. Isto tako da je neistina da je M. V., dr. med, od poslodavca ugovoreni specijalista medicine rada, nije dala svoje mišljenje u predmetnom slučaju iz razloga to je tužitelj u sporu s poslodavcem.

Isto kao ni poslodavcu, tužitelj se nije obratio niti nadležnoj liječnici medicine rada, na što se dr. M. V. i pismeno očitovala tuženiku podneskom Ispravak krivog navoda u Rješenju od ... Isto tako navodi tužitelja kojima u tužbi opisuje opseg i način obavljanja poslova zavarivača- bravara kod poslodavca, prema kojima je dok je radio na tim poslovima dnevno dizao i prenosio citat- „Između tisuću i petstotina i dvije tisuće kilograma", nerealni su i neistiniti (ne diže niti stroj u prosjeku tolike količine tereta dnevno). Prijenosni aparat kojim je tužitelj zavarivalo nije težak 25 kg, već 8-9 kg, dok se svi ostall aparati i plinske boce kojima se tužitelj služio pri radu na operativnoj obali nalaze na kolima te se prevoze viličarima. Elementi koji su se zavarivali različitih su težina, a teže elemente koji su se povremeno zavarivali, radnici nisu dizali ručno nego viličarem ili hidrauličnom dizalicom. Dakle, tužitelj apsolutno nije imao obvezu dizati teške terete, posebno ne u količinama kako navodi u tužbi, jer mu je poslodavac za to osigurao navedena pomoćna sredstva rada. Tužitelj je obavljao uobičajene poslove kao i svi ostali radnici koji su radili na istim poslovima. Zanimljivo je da niti jedan radnik koji je radio na poslovima zavarivača i bravar zavarivač, osim tužitelja, nije pokrenuo postupak priznavanja profesionalne bolesti, niti je bilo komu priznato pravo po osnovu profesionalnog oboljenja, a L. Š. egzistira od ...,

te je prije Domovinskog rata zapošljavala i do 500 radnika i prekrcavala preko 1.000.000 t tereta. Tužitelj je u radnom odnosu u L. Š. od ..., kada

je raspoređen na poslove zavarivača, na kojim poslovima je radio do ...

Zbog smanjenog obima posla na radnom mjestu zavarivača, tužitelju je 2008. ponuđen novi ugovor o radu za poslove bravar – zavarivač. Stoga, upravo suprotno navodima tužitelja o obimu poslova koje je obavljao te svakodnevnom dizanju i nošenju teških tereta, poslodavac je istomu zbog nedostatka posla na radnom mjestu zavarivač uz poslove zavarivača ponudio obavljanje i poslova bravara, koje je radnik i prihvatio. Da je tomu tako, te da je obim poslova iz godine u godinu sve više opadao potvrđuje činjenica da već dvije godine u L. Š. nije popunjeno radno mjesto zavarivača

Od ... tužitelj više ne radi na poslovima bravar zavarivač, već je

Aneksom UOR raspoređen na poslove skladištar/vozač u nabavnoj službi, a od … radi na poslovima portira. Aneks UOR, od ... i UOR od … Kao bitna činjenica u ovoj upravnoj stvari, koja nije evidentirana tijekom dosadašnjeg postupanja su ozljeđivanja i bolesti tužitelja koje egzistiraju prije zapošljavanja istog u L. Š. Na navedenu okolnost daje se kronološki prikaz događaja: - za vrijeme Domovinskog rata u dobi od 12 godina prilikom granatiranja tužitelj je ranjen u glavu (geler); -1995. u prometnoj nezgodi, kao vozač motocikla tužitelj je zadobio potres mozga, prijelom desne palčene kosti na tipičnom mjestu i prijelom središnjeg dijela njeve tibije, uslijed čega su zaostali ukočenost i bolovi desnog radiokarpalnog zgloba, učestale difuzne glavobolje, utrnjenost vanjske strane lijevog gležnja; - …. pri radu je zbog naglog trzaja osjetio bol u desnoj ruci, te je

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u postupku po prijavi ozljede na radu donio rješenje Klasa: UP/1-502-03/17-02/55, urbroj: 338-15-13-17-2 od ...

kojim tužitelju nije priznata šifra bolesti … kao ozljeda na radu. Liječničko povjerenstvo Područne službe Š. je nakon provedenog stručnog medicinskog vještačenja, donijelo nalaz, mišljenje i ocjenu u kojem između ostaloga navodi da d. … (sindrom subakromialnog sraza) ne može priznati kao ozljeda na radu jer se radi o egzacerbaciji od ranije postojećeg oštećenja ramena (i ručnog zaloba) koje je evidentirano u zdravstvenom kartonu prije događaja od … Nadalje,

zainteresirana osoba navodi da su profesionalne bolesti bolesti izazvane duljim neposrednim utjecajima procesa i uvjeta rada na određenim poslovima i u potpunosti su uzrokovane štetnim utjecajem radnog mjesta u nemaju drugog uzročnog čimbenika.

Dakle, da bi se bolest proglasila profesionalnom te da bi je medicinski i pravno tretirali kao takvu, uz činjenice navedene od tuženika, nužno je nesporno dokazati uzročno – posljedičnu vezu izmedu izloženosti postojećoj profesionaloj štetnosti na radnom mjestu i bolesti. U odnosu na tegobe koje tužitelj trpi poslodavac smatra da iste nisu nastale kao rezultat poslova koje je obavljao kao bravar-zavarivač, već da te tegobe potječu od prethodnog ozljeđivanja u prometnoj nesreći koja se dogodila 1995. kao i ozljeđivanja koje se dogodilo u tužiteljevoj mladosti (ranjavanje od gelera), pa je bolest kod tužitelja nastala djelovanjem treće osobe. Slijedom navedenog predlaže da sud odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom.

7. U sporu su održane rasprave ..., a čime je,

kao i dostavom podneska, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i pregledan je cjelokupan spis upravnog tijela koji je dostavljen uz odgovor na tužbu, te je izveden dokaz sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr. sc. M. V.-B., spec. medicine rada.

9. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem novog vještačenja po liječniku specijalistu neurologu, kao suvišno i nepotrebno, držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta ocjenom dokaza sadržanih u istom.

9.1. Iz navedenih razloga sud je smatrao suvišnim i nepotrebnim i izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, a tim više što su odlučne, a među strankama sporne činjenice, medicinske naravi, za koje je potrebno sturčno znanje, pa se isti ne mogu niti utvrditi izvođenjem navedenog dokaza.

9.2. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

10. Na temelju provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, u skladu s odredbom članka 55. stavka 3. ZUS-a, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

12. Među strankama je sporno utvrđeno činjenično stanje, a time i primjena materijalnog prava, odnosno sporno je mogu li se tužitelju bolesti po dijagnozama šifri prema … priznati kao profesionalna bolest.

13. Prema odredbi članka 68. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 80/13, 137/13 i 98/19; dalje: Zakon) profesionalne bolesti prema ovom zakonu su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Stavkom 2. istoimene odredbe Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti po kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se posebnim zakonom.

14. Prema odredbi članka 69. osiguranicima iz članka 7. stavka 1. točke 10.

ovoga Zakona, te osiguranicima iz članka 7. stavka 1. točaka 13.,16.,17. i 19. ovoga Zakona prava iz obvezno zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i u slučaju profesionalne bolesti ako su bili izloženi fibrogenim prašinama ili karcinogenima kao radnici kod pravnih ili fizičkih osoba s registriranom djelatnošću u Republici Hrvatskoj.

14.1. Osiguranicima iz stavka 1. ovoga članka u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguravaju se zdravstveni pregledi i nakon prestanka rada u slučaju izloženosti fibrogenim prašinama ili karcinogenima.

15. Sukladno odredbi članka 23. stavak 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine", broj 75/14, 154/14, 79/15. 139/15 105/16.40/17,66/17, 109/17, 119/18, 41/19 22/20 39/20; u daljnjem tekstu: Pravilnik), prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti po priznatoj ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti osnovom ovjerene tiskanice prijave odnosno osnovom rješenja kojim je osiguranoj osobi priznata ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, osigurana osoba ostvaruje od dana nastanka te ozljede, odnosno od datuma utvrđivanja profesionalne bolesti iz dijela Prijave o profesionalnoj bolesti kojeg popunjava Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

16. Sukladno odredbi članka 39. Pravilnika u postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupat će u skladu s propisima o zaštiti na radu, drugim propisima, te odredbama Zakona i Pravilnika.

17. Prema odredbi članka 49. stavka 2. Pravilnika u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja profesionalne bolesti obvezno se pribavlja mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

18. Iz podataka spisa predmeta upravnog tijela je razvidno kako slijedi:

- da je tužitelj dana 12. svibnja 2020. podnio zahtjev radi priznavanja profesionalne bolesti odnosno ispunio Prijavu o profesionalnoj bolesti (Tiskanica PB) radi utvrđivanja i priunavanja bolesti po dg. šifre prema MKB klasifikaciji … kao bolesti profesionalne etiologije, a koja prijava je kod

prvostupanjskog tijela zaprimljena dana … pod brojem UP/I-502-03/20-

0302 (redni broj slučaja: …) uz priloženu Izjavu od istog datuma uz napomenu da su se iz postupka izuzeli poslodavac tužitelja L. Š. d.o.o. u

Š.,

…, ovdje zainteresirana osoba, izabrana doktorica

zdravstvene zaštite Lj. Z. dr med., kao i M. V., dr. med specijalista medicine rada koja nije dala svoje mišljenje o istom iz razloga što je u svojoj izjavi tužitelj naveo da je u sporu s poslodavcem te je osobino ispunio Prijavu o profesionalnoj bolesti.

- da je uz predmetni zahtjev tužitelj priložio medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljiv tijek njegovog lječenja po navedenim dijagnozama bolesti kao i presliku tiskanice Prijave o profesionalnoj bolesti iz ... iz koje je vidljivo da su mu bolesti po dg. šifre prema MKB-10 klasifikaciji … priznate kao profesionalne bolesti dana … pod evidencijskim brojem PB …; - da je prvostupanjsko tijelo zatražilo stručno-medicinsko mišljenje Službe za medicinu rada, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Z., koji u svom stručno- medicinskom mišljenju KLASA 502-03/20-08/119, URBROJ 381-09-90-20-4 od … ocjenjuje da se šifra dg. prema … ne priznaju kao profesionalne bolesti, te je temeljen navedenog doneseno prvostupanjskog rješenje kojim se tužitelju bolesti dijagnoze šifre po … ne priznaju kao profesionalne bolesti te mu

se ujedno ne priznaju niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju profesionalne bolesti, a na koje rješenje je tužitelj izjavio žalbu;

- u postupku u povodu žalbe tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja tuženik je zatražio stručno-medicinsko vještačenje Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, koje u svojem nalazu, mišljenju i ocjeni KLASA UP/I-502-03/20-01/817, URBROJ: 338- 01-10-04-20-02 od … utvrđuje da se prema 2IN obrascu koji je dostupan od ranije, a koji je tada ispunio poslodavac imenovani osiguranik vrši obradu,

rezanje te zavarivanje metalnih konstrukcija, a iz aktualno priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da imenovani osiguranik ima višegodišnje tegobe od strane vratne i lumboskaralne kralježnice, a bolesti kralježnice su multifaktorijalne bolesti i prema svojoj prirodi poglavito degenerativne naravi. Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda utvrđuje da se za bolesti po dg. … ne može

priznati profesionalna etiologia, jer se radi o bolestima vezane uz rad odnosno bolestima za koje se ne može utvrditi da su direkina posljedica djelovanja radnih uvjeta i da nemaju drugog uzročnog čimbenika. Bolest po dg. (šifra MKB-10 klasifikacje …) ne može se priznati kao profesionalna bolest jer u priloženoj medicinskoj

dokumentaciji nije objektivizirana.

19. Slijedom navedenih utvrđenja i citiranih odredbi zakona, tuženik je odbio žalbu tužitelja smatrajući da je odluka prvostupanjskog tijela donesena na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava, slijedom čega da nije bilo pravnog osnova za usvajanje žalbe.

20. S obzirom da prema članku 33. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku medicine rada. To stoga što je provođenje vještačenja u upravnom sporu po neovisnom i nepristranom sudskom vještaku potrebno zbog ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na pravično suđenje, kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, npr. presuda u predmetu Placi protiv Italije br. 48754/11 od 21. siječnja 2014. Naime, kada tužitelj u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku, u konkretnom slučaju pravilnost utvrđenja mogu li se tužitelju dg. … priznati kao profesionalna bolest, a o kojem ovisi

mogućnost ostvarenja traženog prava, jedino dokazno sredstvo kojim tužitelj može učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog sudskog vještaka. Stoga bi bez omogućavanja izvođenja dokaza vještačenjem, sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti zajamčena člankom 19. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske ostala samo na razini proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi, imajući u vidu da je za utvrđivanje medicinski odlučnih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

21. Stalna sudska vještakinja za medicinu rada mr. sc. M. V.-B. je

u svom nalazu i mišljenju od ..., a koji je uredno dostavljen strankama u ovom sporu, i koji je dan nakon analize spisu priležeće medicinske i druge dokumentacije, te svih isprava priloženih spisu predmeta, mišljenja da se tužitelju dijagnoze i šifre po MKB-10 klasifikaciji: -… ne mogu priznati profesionalnim bolestima sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti, uz obrazloženje da je iz priložene medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela nesporno da je tužitelju dana 24.9.2018. priznato profesionalno oboljenje utvrđenih dijagnoza i šifri prema MKB-10 klasifikaciji: …, su bolesti kralježnice zbog kojih tužitelj ima višegodišnje subjektivne tegobe i za koje traži da mu se priznaju kao profesionalne.

Navedene bolesti da imaju multifaktorijalnu etiologiju i prije svega su degenerativne naravi. Karakteristika profesionalnih bolesti je da iste nastaju kao izravna posljedica uvjeta na radu i nemaju drugog uzročnog čimbenika. Obzirom na prirodu posla koju je tužitelj obavljao radeći u L. Š. od …, dakle 15 godina, navedene

bolesti mogu se smatrati bolestima u svezi s radom, jer radni uvjeti na mjestu bravara- zavarivača samo mogu ubrzati razvoj bolesti kralježnice, ali ne utječu na njen nastanak. Također, mogu i pogoršati stanje već postojeće bolesti kralježnice. Međutim degenerativne bolesti kralježnice, kao bolesti u svezi s radom, nisu navedene u Listi profesionalnih bolesti pa se kao takve ne mogu priznati profesionalnima. Nadalje, tužitelj da je također zatražio da mu se dijagnoza šifre prema MKB-10: … također prizna kao profesionalna bolest. Prema priloženoj

medicinskoj dokumentaciji u spisu tuženog tijela, ne nalaze se promjene mišića supraspinatusa u smislu kalcificirajućeg tendinitisa, a što potvrđuje RTG snimka desnog ramena od … u kojem nalazu se navodi da se ne vidi kalcificirajuća

tendinopatija, te da postoji kongruentan odnos zglobnih tijela uz glatke zglobne plohe i održan zglobni prostor. Izvršeni nalaz ultrazvuka desnog ramena od … -

pokazuje stanje po rupturi desnog subskapularisa, uz postojanje manjeg kalcifikata u m SSc, ali nema znakova kalcificirajućeg tendinitisa, zbog čega se navedeno stanje ne može priznati profesionalnom bolesti. Nadležni vještaci HZZO-a za priznavanje profesionalnih bolesti, prije donošenja svog nalaza i mišljenja, postupili su ispravno kada su prije davanja istog, zatražili mišljenje Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je prema pozitivnim zakonskim propisima nadležna za pitanje verifikacije profesionalnih bolesti, sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti, i koje je ocjenilo da se navedene bolesti kod tužitelja ne mogu priznati profesionalnim bolestima. I na koncu, sudska vještakinja je naglasila da za davanje ovog nalaza i mišljenja nije bilo potrebe da izvrši klinički pregled tužitelja jer isti nije od značaja obzirom na činjenicu da u spisu postoji dostatna medicinska dokumentacija za donošenje ovog Nalaza i mišljenja.

22. Tužitelj se podneskom od ... očitovao u odnosu na gore

citirani nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada, navodeći da se sa istim ne može složiti iz razloga jer da se npr. oboljenje … – bolest lumbalnog i drugog interverebralnog diska nije i da ne može biti profesionalno oboljenje. Prema podacima koje je izdala Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za … i za …, razvidno je da su oboljenja pod šifrom … priznata kao profesionalno oboljenje. Nadalje, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju definiraju se profesionalne bolesti kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Zakon o listi profesionalnih bolesti definira profesionalnu bolest kao onu bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. Tužitelj da je radio na poslovima bravara - zavarivača od … do … Iz procjene rizika za radno mjesto bravar - zavarivač je razvidno da je tužitelj radio na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada, da je morao dizati teške terete, da je radio u vlažnim i hladnim prostorima. To sve da je pridonijelo profesionalnom oboljenju u konkretnom slučaju slabinskog dijela kralježnice. Tužitelj da je nezadovoljan vještačenjem sudskog vještaka M. V. – B., njezinom pristranošću u vještačenju i ignoriranju

oboljenja tužitelja, te stoga tužitelj i nadalje ustraje pri zahtjevu da se vještačenje provede po drugom sudskom vještaku i predlaže vještačenje po liječniku specijalisti neurologu na okolnost da su oboljenja tužitelja nastala kao posljedica rada na poslovima radnog mjesta zavarivača – bravara, neprirodnog položaja tijela, rada u hladnim i vlažnim atmosferskim uvjetima i dizanja i nošenja teških tereta.

23. Tuženik u odnosu na zaprimljeni nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje mr. sc. M. V.-B. od …, spec. medicine rada, nije imao

prigovora niti primjedbi.

24. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, po ocijeni ovog suda, pravilno i zakonito je osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

25. Naime, ovaj sud u cijelosti prihvaća pisani Nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr. sc. M. V.-B., dr. med. od …, iz razloga jer je isti izrađen i obrazložen sukladno pravilima struke i mjerodavnim

propisima, te u suglasju sa medicinskom i ostalom dokumentacijom koja prileži spisu tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu, kao i spisu ovog spora, te je ista dala uvjerljive i logički opravdane razloge za dano mišljenje da se tužitelju dijagnoze i šifre po MKB-10 klasifikaciji: -… ne mogu se priznati profesionalnim bolestima sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti. Štoviše, nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicine rada mr. sc. M. V.-B. je u bitnom u suglasju s nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka danog u drugostupanjskom postupku, te nalazom i mišljenjem vijeća vještaka u prvostupanjskom postupku, te je ujedno sudska vještakinja dala jasne i obrazložene razloge za davanje takve ocjene da se dg. šifre po

MKB-10 klasifikaciji: … ne mogu priznati profesionalnim bolestima sukladno

Zakonu o listi profesionalnih bolesti.

26. Stoga, kako su u konkretnom slučaju gore navedeni, a dijelom i citirani Nalazi i mišljenja ovlaštenih vještaka, koji su pribavljeni u upravnom postupku, a na temelju kojih su doneseni prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje, u skladu i s provedenim sudsko medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji u predmetnom upravnom sporu, a koji dokaz je Sud izveo na prijedlog tužitelja, te kako su nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku te nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku donijeti na temelju medicinske i druge dokumentacije u spisu tuženog tijela, vještva su obrazložena te je nedvojbeno utvrđeno da se dg. šifre po MKB-10 klasifikaciji: … ne mogu priznati profesionalnim bolestima.

Vještačenja su suglasna, provedena su sukladno zakonskim odredbama, te ih ovaj sud u cijelosti kao stručna prihvaća te smatra da su služila kao valjana osnova za donošenje rješenja u upravnom postupku.

27. Pri tome, glede prijedloga tužitelja za izvođenjem dokaza novim vještačenjem po vještaku neurologu u ovom sporu, za navesti je da je isti ovaj sud cijenio suvišnim i nepotrebnim kraj provedenog dokaza medicinskim vještačenje po vještaku specijalistu medicine rada, jer je verifikacija profesionalnih bolesti sukladno Pravilnicima o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (Narodne novine broj 39/94, 43/03, 100/11, 54/12, 49/13 i 139/14) u isključivoj nadležnosti specijalista medicine rada, a po kojem specijalistu je i provedeno vještačenje u ovom sporu, i koji je na temelju podataka spisa predmeta imao dovoljno elemenata za davanje ocjene mogu li se tužitelju bolesti po dijagnozama šifri prema MKB: … priznati kao profesionalna bolest, te je upravo stalna sudska vještakinja za

medicinu rada mr. sc. M. V.-B. i dala svoj nalaz i mišljenje na temelju raspoložive medicinske dokumentacije, cijeneći istu dostatnom za davanje ocjene, pri tome dajući jasno, valjano i argumentirano obrazloženja za takvu ocjenu.

28. Također, ovaj sud je samatrao suvšinim i nepotrebnim provođenje dokaza saslušanjem stranaka u ovom sporu, obzirom da su među strankama sporne, a odlučne činjenice, medicinske naravi, to se iste ne mogu utvrditi temeljem predloženog dokaza.

29. Naposljetku, glede prigovora tužitelja da se oboljenje … – bolest lumbalnog i drugog interverebralnog diska prema podacima koja je izdala Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za ... i ... priznaje kao profesionalno oboljenje, za ukazati je tužitelju na odredbu članka 2. stavka 1. Zakona o listi profesionalnoj bolesti (Narodne novine broj 162/98, 107/2007) da se profesionalnom bolešću smatra bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. Stavkom 2. istog članka propisano je da profesionalne bolesti iz stavka 1. ovoga članka dokazuju se pomoću u medicini rada prihvaćenih programa obrade (algoritama), a dijagnostički postupak obuhvaća: 1)

radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti pri radu; 2) kliničku sliku s pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sustava za koje je poznato da je određena radna štetnost može uzrokovati; 3) pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje. Također odredbom članka 3. istog Zakona propisana je lista profesionalnih bolesti te se profesionalnim bolestima smatraju bolesti utvrđene u navedenoj listi, a na koju pravilno ukazuje i stalna sudska vještakinja u svojem nalazu i mišljenje od …

30. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporeno prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje su zakoniti. Navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili zakonitost ni pravilnost osporenih rješenja niti su isti od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari, radi čega, po ocjeni ovog suda, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09, 110/21), a na koje ovaj sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.

31. Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, a kako je i odlučeno u izreci presude.

U Splitu 2. svibnja 2023.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba

se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- Tužitelju,

- tuženiku, uz povrat spisa upravnog tijela po pravomoćnosti

- zainteresiranoj osobi

- u spis.

RJ./

I. Tužitelj oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18).

II. Spis u kalendar 40 dana.