REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Karmen Sekso Čolak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D.M. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M.K., odvjetniku iz Z., protiv tužene Republike Hrvatske, ministarstvo, OIB: …, zastupane po OGDO, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 03. ožujka 2023.g. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženika, dana 28. travnja 2023.g.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, ministarstvo, OIB: …, da tužitelju D.M. iz Z., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 1.799,35 EUR/[1] 13.557,20 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 56,73 EUR/kn od 16.05.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 113,46 EUR/854,84 kn od 16.06.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,66 EUR/185,83 kn od 16.08.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,01 EUR/203,53 kn od 16.09.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,79 EUR/194,28 kn od 16.10.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 108,30 EUR/815,98 kn od 16.11.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,01 EUR/203,53 kn od 16.12.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,66 EUR/185,83 kn od 16.01.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 119,94 EUR/903,68 kn od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,01 EUR/203,53 kn od 16.03.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,66 EUR/ 185,83 kn od 16.04.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,13 EUR/204,42 kn od 16.05.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,98 EUR/429,28 kn od 16.06.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 98,41 EUR/741,48 kn od 16.07.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,13 EUR/204,42 kn od 16.08.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 133,77 EUR/1.007,87 kn od 16.09.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,90 EUR/195,13 kn od 16.10.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,13 EUR/204,42 kn od 16.11.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,90 EUR/195,13 kn od 16.12.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate,

po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena do 31.07.2015.g., a od 01.08.2015.g. do 31. prosinca 2022.g. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.451,22 EUR/ 18.468,75 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, tekućoj od 28. travnja 2023.g., u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ured Zagreb, na radnom mjestu carinika, te da je u razdoblju od 27. lipnja 2013.g. do 28. lipnja 2018.g. prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu je plaće, u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati , u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu) jer prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radih sati,, u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je redio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradanim danim u RH, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja na je određeno da:prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 dati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremen rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način jer ostvariva sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da mjesečni fond radih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane , Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu, tužitelj predlaže naložiti tuženiku, na ime razlike plaće isplatiti mu ukupan bruto iznos u visini od 1.799,35 EUR/13.557,20 kn sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak uz naknadu troška parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu, tužena navodi kako je tužitelj u razdoblju od lipnja 2013.g. do lipnja 2018.g. ostvario 197,5 prekovremenih sati rada, a koji nisu isplaćeni sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i drugim propisima. Nadalje, djelomično osporava tužbeni zahtjev za isplatu naknade na ime neplaćenog prekovremenog rada. Ističe kako tužitelj od tužene nije zatražio nikakve podatke, niti mu je tužena odbila dati podatke, pa slijedom navedenog nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 b Zakona o parničnom postupku, a iz kojeg razloga predlaže odbaciti tužbu. Ističe kako je mjesečni fond sati osnova za izračun vrijednosti sati rada, a isti se dobiva na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka), pomnoži sa 8 sati. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radih dana u mjesecu i radnih dana na koje se ne radi, sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 te se isti služi isključivo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve-dva druge-dva treće-dva dana slobodno), osporava tužbeni zahtjev, te predlaže isti odbiti, uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka proveo sve predložene dokaze, pa je tako izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora od 28. lipnja 2018.g. 2018., tabelu prekovremenih sati (list 12-17 spisa), Ugovor o radu od 01. rujna 2017.g. (list 18 spisa), Dodatak I. Ugovora o radu ( list 19 spisa), Ugovor o radu od 27.veljače 2014.g. (list 20 spisa), Ugovor o radu od 08. srpnja 2013.g. (list 21 spisa), obračunske liste plaće tužitelja (list 22-113, 125-143 spisa), Evidenciju radnog vremena (list 114-124, 144, 156-161, 202-259 spisa), Izvod iz zapisnika sa 6. sjednice Zajedničke komisije (list 151-155 spisa), Odluku o vođenju registra zaposlenih u državnim i javnim službama (list 162-163 spisa), Odluku o uspostavi i održavanju centraliziranog obračuna plaća (list 164-166 spisa), Izvodi iz zapisnika sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a (list 170-186 spisa), sudska praksa (list 187-193, 362-368 spisa), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja (list 262, 264 spisa), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja za upravljanje vozilima (list 263 spisa), Ugovor o radu od 08. srpnja 2013.g. (list 267-268 spisa),Ugovor o radu od 01. rujna 2017.g. (list 271 spisa), putni radni listovi (list 272-341 spisa), proveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Z.R. iz R.v. d.o.o. (list 376-384 spisa).

Tijekom postupka stranke su povukle dokazne prijedloge za saslušanjem svjedoka kao i tužitelja.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora od 28.lipnja 2018.g. tužitelj od tuženika potražuje razliku plaće za neplaćeni, a ostvareni prekovremeni rad koji je ostvario radeći u smjenskom radu duže od redovne smjene ili turnusa ili na blagdan ili druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka u razdoblju od 27. lipnja 2013.g. pa do dana podnošenja zahtjeva, odnosno 28. lipnja 2018.g., u paušalnom iznosu od 50.000,00 kn bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

6. Člankom 186 a Zakona o parničnom postupku propisano je da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa Zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudom pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određeni rok za podnošenje tužbe.

Tužitelj tužbom i konačno specificiranim tužbenim zahtjevom, potražuje naknadu plaće s osnove prekovremenog rada koji je ostvario radeći u smjenskom radu duže od redovne smjene ili turnusa ili na blagdan ili drugi neradni dan utvrđen Zakonom ili na Uskrs koji su padali od ponedjeljka do petka za razdoblje od travnja 2015.g. do studenog 2016.g. u bruto iznosu od 1.799,35 Eur/13.557/20 kn. Iz Zahtjeva za mirno rješenje spora od 28. lipnja 2018.g. proizlazi da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženoj zbog mirnog rješenja spora radi predmetne isplate, slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186 a st. 1 ZPP-a, te je neosnovan navod tužene kojom predlaže odbaciti tužbu u ovoj pravnoj stvari.

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48, sporna je osnovanost potraživanja kao i visina iste.

8. Na tužitelja kao državnog službenika primjenjuje se prije svega Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10 koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti i druga materijalna prava državnih službenika, te je obveza plaćanja prekovremenog rada propisana Zakonom o radu kao i KU.

9. Odredom čl. 44 KU-a propisana su određena uvećanja osnovne plaće službenika i namještenika za svaki sat rada, i to za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim Zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik i namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5% (st. 1) st. 2 propisuje da se dodaci iz citiranog st. 1 međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Nadalje, st. 6 propisano je da je rad u smjenama (smjenski rad) svakodnevni dnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćno (treća smjena) dijelu dana, rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u drugoj smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22-6 sati. Nadalje, citiranom odredbom čl. KU-a, st. 8 propisano je da je rad u turnusu rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedan ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati rada dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sad rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

U slučaju da je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad i svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. St. 12 propisano je da je redovni mjesečni fond radnih sati, sati koji službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.

10. Temeljem citiranog čl. KU-a, st. 8, 10 i 12, tužitelju kao službeniku koji radi u smjenama ili turnusima, prekovremeni rad se računa uvećanjem svakog sata rada na mjesečni fond radnih sati za 50%, st. 1 al. 2, u slučajevima rada blagdanom, neradnim danom utvrđenim Zakonom i na Uskrs pripada mu uvećanje za 150% st. 1 al. 5.

St. 2 propisano je da se dodaci iz st. 1 međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

Tuženik je bio u obvezi tužitelju obračunati i isplatiti prekovremene sate sukladno navedenim odredbama KU-a, i to svaki rad duži od 8 sati i redovnog mjesečnog fonda radnih sati smatra se prekovremenim radom. U slučaju da je radnik radio na dane blagdana ili neradne dane određene Zakonom, pripada mu uvećanje za takav rad.

11. Prema čl. 87 st. 2 Zakona o carinskoj službi tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89 st. 4 ZCS-a radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, sukladno čl. 89 st. 6 ZCS-a, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

12. Sukladno čl. 44. st. 10 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 druge-2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Na isti način definiran je prekovremeni rad u turnusi i čl. 38 st. 10 i 12 KU za državne službenike i namještenike.

13. Među strankama nije sporno da je tužitelj u spornom razdoblju obavljao rad u turnusima kako je to određeno u čl. 89 st. 6 ZCS-a.

14. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, u ovom predmetu proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Z.R. iz R. v. d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom za utuženo razdoblje, iznosi ukupno 13.557,27 kn.

15. Tužitelj nije prigovorio na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, te je sukladno istom konačno specificirao svoj tužbeni zahtjev, dok je tužena prvobitno istakla prigovore na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, u konačnici iste prigovore je povukla, te iskazala kako nema primjedbe na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, te kako nije sporna visina konačno specificiranog tužbenog zahtjeva tužitelja, kao i utuženi tijek zakonskih zateznih kamata.

16. Slijedom navedenog, sud je dosudio tužitelju zatraženo potraživanje u ukupnom bruto iznosu od 1.799,35 EUR/13.557,20 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim kao u izreci presude, a koja visina, kao i tijek zakonskih zateznih kamata, među strankama nije sporan.

17. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO i ZID ZOO-a.

18. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku u skladu sa doprinjetim i zatraženim troškovnikom, i to za sastav Zahtjev za mirno rješenje spora 100, sastav tužbe 100 bodova, sastav podneska od 29.11.2018.g. 25 bodova, pristup na ročište 31.01.2019.g. 100 bodova, pristupa na ročište 05.02.2019.g. 100 bodova, sastav podneska od 18.03.2019.g. 25 bodova, pristup na ročište 08.04.2019.g. 100 bodova, sastav podneska od 19.03.2020.g. 100 bodova, sastav podneska od 27.02.2023.g. (usklađenje sa važećom valutom) 25 bodova, pristup na ročište 03.03.2023.g. 100 bodova i pristupa na ročište za objavu presude 50 bodova, (temeljem Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 i toč. 3 Tarife ), što ukupno iznosi 825 bodova, a što uz vrijednost 1 boda po 15,00 kn prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, uvećano za 25% PDV-a iznosi 15.468,75 kn, te mu je priznat trošak financijskog vještačenja u iznosu od 3.000,00, pa mu je tako priznat ukupan trošak u iznosu od 2.451,22 EUR/ 18.468,75 kn.

Na tako određen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zatražene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate, temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151. st. 3 ZPP-a.

19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 28. travnja 2023.g.

Sudac:

Karmen Sekso Čolak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.

Dna:

- pun. tužitelja

- tuženiku po OGDO