P-1779/2017-34

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja V. Š. iz S., OIB:…,

zastupana po pun. I. M., odvjetniku u S., protiv tuženika Ž.

B. iz S., OIB:…, zastupan po pun. T.

V., odvjetniku u S., radi uklanjanja i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 06. travnja 2023.g. u nazočnosti tužiteljice, te punomoćnika stranaka, a na ročištu od 27. travnja 2023.g., zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice, te se sudi:

I Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude poruši objekt izgrađen na nekretnini označenoj kao č. zem. … ZU … k.o. U. te sa iste ukloni sav građevinski materijal (građevinski otpad) preostalo nakon rušenja objekta i time dovede predmetnu nekretninu u prvobitno stanje prije izgradnje spornog objekta.

II. Nalaže se tuženiku da u istom naprijed navedenom roku preda tužiteljici u suposjed predmetnu nekretninu.

III Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi parnični trošak u iznosu od 2.926,08 €/ 22.046,55 kn[1] , zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27. travnja 2023.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena na račun tužitelja.

Obrazloženje

1. Dana 04. travnja 2017.g. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužiteljice protiv tuženika u kojoj se navodi da su parnične stranke izvanknjižni (su)vlasnici nekretnine označene kao č. … k.o. U. za po 1/3 dijela, dok je preostala 1/3 dijela u suvlasništvu I. B. pok. B. kao nasljednika preminulog B.

B. pok. V. utvrđen pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju donijetog

po JB M. P. kao povjereniku O. suda u S. posl. broj O-…

… od 24. listopada 2012. godine. U zemljišnim knjigama u odnosu na predmetnu nekretninu upisani su kao suvlasnici M. J. pok. B. za 5/8 dijelova,

M. C. pok. B. za 1/8 dijelova, M. M. pok. B. za 1/8 dijelova. Svi

upisani suvlasnici da su pokojni. U katastru nekretnina za K.o. U. u odnosu na predmetnu nekretninu upisana je kao vlasnica (posjednica) za cijelo pravna prednica parničnih stranaka, sad pok. B. A. ž. V.. Sad pok. pravna prednica parničnih stranaka B. (J.) A. bila je vlasnica predmetne

nekretnine. Sad M. J. pok. B. je djeda po majci tužitelja. Istog je temeljem rješenja o nasljeđivanju nasljedila supruga (baka parničnih stranaka) sad pok. M.

B. ud. J. a istu su naslijedili njena djeca sad pok. P. M. pok. J. i

majka parničnih stranaka - sad pok. B. A. pok. J. rođ. M. i to temeljem

rješenja o nasljeđivanju O. suda u S. O. - ... Temeljem Diobenog

ugovora "U S. 08. 02. 2001. godine" ovjerovljenog u potpisu po ugovornim strankama od strane JB u S. Z. M. Š., pod Ov-… od 01. 3. 2001.

god, pravna prednica parničnih stranaka je diobom s ostalim suvlasnicima - nasljednicima ostalih upisanih suvlasnika, na ime svog suvlasničkog dijela dobila u isključivo vlasništvo, pored ostalih nekretnina i predmetnu nekretninu č. zem. …

k.o. U.. Pok. B. A. rođ. M. pok. J. su naslijedili parnične

stranke te sad pok. V. B. (suprug) i sad pok. B. B. (sin, brat

parničnih stranaka) i to temeljem rješenja o nasljeđivanju O. suda u S. 0- … (UPP/ …) na jednake dijelove. Pok. V. B. naslijedili

su parnične stranke i sad pok. B. B. (sin, brat parničnih stranaka) i to temeljem rješenja o nasljeđivanju O. suda u S. O.-… (UPP/OS…)

također na jednake dijelove.

Iz naprijed navedenog razvidno je da su parnične stranke (izvanknjižni) (su)vlasnici predmetne nekretnine za po 1/3 dijela svaki. Tuženik da je bez odobrenja ostalih suvlasnika na predmetnoj nekretnini izgradio objekt prizemnu kuću s nadstrešnicom te istodobno isključio tužiteljicu iz (su)posjeda predmetne nekretnine ne dopuštajući istoj pristup i time korištenje predmetne nekretnine. Slijedom navedenog, tužiteljica podnosi ovu tužbu te traži da sud donese slijedeću presudu:

»Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude poruši objekt izgrađen na nekretnini označenoj kao č. zem. … ZU … k.o. U. te sa iste ukloni sav građevinski materijal (građevinski otpad) preostalo nakon rušenja objekta i time dovede predmetnu nekretninu u prvobitno stanje prije izgradnje spornog objekta.

II. Nalaže se tuženiku da u istom naprijed navedenom roku preda tužiteljici u suposjed predmetnu nekretninu.

III. Nalaže se tuženiku u istom naprijed navedenom roku naknadi tužiteljici sve pričinjene joj parnične troškove zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na dosuđeni iznos parničnog troška teče od dana donošenja ove presude pa do isplate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem plugodištu za tri postotna poena.«

2. Dana 13. travnja 2017.g. kod ovog suda zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika, u kojem odgovoru je tuženik naveo da osporava navode tužitelja iz predmetne tužbe te predlaže da ih naslovni sud zajedno sa tužbenim traženjem odbije kao zakonski neosnovane uz obvezu tužitelja na naknadu parničnog troška. Da ne odgovara istini da bi tužiteljica imala bilo kakvih suvlasničkih prava nad predmetnom nekretninom s obzirom da se obiteljskim usmenim dogovorom između stranaka i brata pok. B. B. tužiteljica odrekla 1/3 njenog dijela predmetne nekretnine, s tim da je za uzvrat dobila u cijelosti vlasništvo nad čest. zem. …, k.o. U. zvana

A. u naravi oranica površine 990 m2. Upravo iz tog razloga tuženik je od pokojnog brata stranaka 2011. godine kupio 1/2 dijela sporne nekretnine koji ga je tim osnovom uveo u njeno posjed tako da tužiteljica nije aktivno legitimirana za iniciranjem naslovnog postupka.

Uzevši u obzir navedeno predlaže se kao u uvodu ovog odgovora na tužbu.

3. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige od 25.03.2017.g., pregledom prijepisa posjedovnog lista od 25.03.2017.g., pregledom diobenog ugovora ovjerenog kod javnog bilježnika Z. M. Š. dana 01.03.2001.g., pregledom rješenja o nasljeđivanju O. suda u S. 0-… (UPP/OS…) iza pok. B.

(J.) A. i Rješenja O. suda u S. O.-… (UPP/OS-…) iza pok.

V. B., pregledom kupoprodajnog ugovora zaključenog između

B. B. i Ž. B. dana 04. lipnja 2011.g., izveden je dokaz

očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju T. D., te

stalnog sudskog vještaka za građevinu Ž. Č., izveden je dokaz pregledom

pisanog vještva stalnog sudskog vještaka T. D. zaprimljenog kod ovog

suda dana 28.02.2022.g., izveden je dokaz pregledom pisanog vještva stalnog sudskog vještaka građevinske struke Ž. Č. zaprimljenog kod ovog suda dana

04.02.22..g., izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka, saslušanjem svjedoka

B. M., S. T., I. B., izveden je dokaz pregledom spisa P-

…, P1-…, R1-…, te je izveden dokaz pregledom ostale priložene

dokumentacije.

4. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje: ZPP).

5. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja naspram tuženika za predajom u suposjed čest. zem. … ZU … k.o. U., te zahtjev da se ukloni građevinski objekt sa

predmetne čest. zem. kojeg je izgradio tuženik.

8. Odredbom članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15, 94/17 dalje: ZV) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

9. Odredbom članka 162. stavak 1. ZV-a propisano je da vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

10. Člankom 163. st 1. ZV-a propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

11. U konkretnom slučaju tužiteljica tvrdi da je suvlasnica za 1/3 dijela čest. zem. … ZU … k.o. U., međutim, da je tuženik bez njenog znanja i odobrenja

na toj čest. zem. sagradio građevinski objekat, slijedom čega tužiteljica traži da joj tuženik preda u suposjed predmetnu čest. zem. te da poruši sagrađeni objekat.

12. Tuženik je pak istakao prigovor da je između njega, tužiteljice i njihovog pok. brata B. B. zaključen ugovor o diobi, prema kojem je sporna čest. zem. pripala

u suvlasništvo njemu i njegovom pok. bratu, svakome za po 1/2 dijela, te da je potom njegov brat svoj suvlasnički dio prodao njemu, tuženiku.

13. Među strankama nije sporno:

- identitet predmeta spora i to konkretno nekretnina označena kao čest. zem. …

ZU … k.o. U., a što je i sud utvrdio očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju, te pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. D.,

- da su tužiteljica, tuženik te njihov brat sada pok. B. B. naslijedili spornu nekretninu čest. zem. … ZU … k.o. U., svatko od njih za 1/3 dijela, a

što je i sud utvrdio pregledom rješenja O. suda u S. O.-… (UPP/OS- …) iza pok. B. (J.) A. i Rješenja O. suda u S. O.-…

(UPP/OS…) iza pok. V. B.,

14. Među strankama je sporno:

- je li između stranaka i njihovog pok. brata B. B. izvršena dioba prema

kojoj bi tuženiku Ž. B. i sada pok. B. B. pripala u suvlasništvo

čest. zem. … svakome za po ½ dijela.

15. Očevidom na licu mjesta održanom dana 13. siječnja 2022 utvrđeno je:

- da je predmet očevida nekretnina oznake čest. zem. … k.o. U.,

- da se po podacima katastra predmetna nekretnina vodi kulture oranica ukupne površine 1874m2, a upisana posjednika B. A. ž. V. iz S.,

- da u naravi predmetna nekretnina čini novoizgrađeni prizemni objekat i ostali dio predstavlja pašnjak,

- da su granice predmetne nekretnine dijelom vidljive, a dijelom ne, ali se mogu obnoviti geodetskim metodama sa katastarskih podloga za k.o. U.,

- da je u jugozapadnom dijelu dio nekretnine uzoran.

- da se u naravi radi o prizemnom objektu izgrađenom od AB skeletne konstrukcije ispunjene sa betonskim blokovima i pokrovom od dijelom jednostrešnog dijelu dvostrešnog drvenog krovišta sa završnim pokrovom od crijepa,

- da je objekat u naravi nedovršen sa unutarnje i vanjske strane i koristi se u svrhu skladištenja,

- da objekat nije spojen na infrastrukturu (struja, voda, telefonija),

- da se na predmetnoj čestici sa južne strane postojećeg objekta nalaze dvije gomile,

jedna kamena, a druga šljunčana.

16. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja vještaka T. D., zaprimljenog kod ovog suda dana 28.02.22.g., sud je utvrdio:

- da je predmet spora nekretnina oznake čest. zem. …,

- da je prema podacima područnog ureda za katastar Š., odjel za katastar nekretnina D., predmetna nekretnina upisana u posjedovni list br. … površine 1874

m2, kulture oranica, a upisanih posjednika B. A., ž. V., S.,

- da u naravi predmetna nekretnina predstavlja prizemni pomoćni objekat sa nadstrešnicom, oranica i pašnjak.

- da su granice dijelom vidljive, dijelom ne, ali da se mogu obnoviti geodetskom metodom sa katastarskog plana za k.o. U.,

17. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za građevinu Ž.

Č., zaprimljenog kod ovog suda dana 03.02.22.g., sud je utvrdio:

- da je predmet ovog nalaza i mišljenja zemljište katastarske čestice …, k.o. U. (sudske čestice …, k.o. U.) i objekt (skladište) koja je

izgrađena na predmetnom zemljištu,

- da je zemljište ravno, nepravilnog oblika (izduženo) i u smjeru pružanja sjeveroistok- jugozapad.

- da se na zemljištu u sjeveroistočnom dijelu nalazi izgrađen objekt i dvije gomile od kamenog materijala različitih frakcija,

- da je površina zemljišta 1.874,00 m2 (površina iz Posjedovnog lista broj …), površina u Izvatku iz ZK nije upisana, te katastarsko i zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno,

- da je objekt koji je izgrađen na predmetnom zemljištu, prema izmjeri na terenu, unutarnjih dimenzija (3,70 m x 2,70 m = 9,99 m2 neto površine - jedan zatvoreni dio), (5,20 x 2,70 m = 14,04 m2 neto površine - drugi zatvoreni dio), te nadstrešnica 6,00 x 2,90 m = 18,60 m2 neto površine,

- da je objekt izgrađen prije 9 godina i da nije komunalno opremljen,

- da je katnost prizemlja koje ima zatvoreni dio (dva dijela) i natkrivenu terasu, da je terasa izgrađena s armirano betonskim stupovima i gredama, natkrivena drvenim gredama, pokrivena crijepom,

- da je zatvoreni dio objekta izgrađen na armirano - betonskim trakastim temeljima, da su zidovi od betonskih blokova s ab vertikalnim i horizontalnim ukrutama, krovište je drveno pokriveno crijepom, prozori su od pvc-a s izo staklima, vrata su pvc i metalna, pročelje nije izvedeno, unutrašnjost objekta nije uređena,

- da se postojeći objekt koristi kao skladište,

- da se predmetnoj čestici u naravi pristupa s jugozapadne strane, preko drugih čestica,

- da za izgradnju predmetnog objekta nije dostavljena potrebna tehnička dokumentacija.

18. Pregledom kupoprodajnog ugovora zaključenog dana 04. lipnja 2011. godine između B. B. pok. V. iz S.. … (OIB

…) kao prodavatelja s jedne strane i Ž. B. pok. V. iz

S. A. .., (OIB …) kao kupca s druge strane, sud je utvrdio da su

stranke u uvodnom dijelu navele da je među strankama nesporno:

a/ da su prodavatelj i kupac braća

b/ da je prodavatelj vanknjižni suvlasnik čest. zem. … u ukupnoj površini od 1874

m2 i to za 1/2 dijela, te čest. zem. … u ukupnoj površini od 3728 m2 za 1/3 dijela,

sve K.O U.,

c/ da je isti postao suvlasnikom temeljem pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika K. M. T. br. 0-… UPP/OS … od 15. 03. 2005. godine

O. suda u S. iza smrti njegove majke B. (J.) A. i rješenja o

nasljeđivanju Javnog bilježnika Z. P. br. O-… UPP/OS-… od 04. 03.

2009. O. suda u S. iza smrti oca sad pok. V. B.

d/ da se radi o neobradivim i zapuštenim nekretninama,

Toč. 2. stranke su ugovorile da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje nekretnine opisane u toč. 1/ ovog ugovora i to čest. zem. … za 1⁄2 što predstavlja 947 m2, te čest. zem. … za 1/3 a što predstavlja 1861 m2, za kupoprodajnu cijenu od 15.000,00

(petnaesttisuća) kuna, koji iznos je kupac u cijelosti isplatio a što prodavatelj potvrđuje temeljem ovjere potpisa ovog ugovora.

Toč. 3. stranke su ugovorile da prodavatelj uvađa kupca u materijalni i zakoniti posjed na gore navedenim nekretninama.

Toč. 5. prodavatelj je ovlastio kupca da bez njegovog daljnjeg znanja i sudjelovanja isti može zatražiti upis prava vlasništva na navedenim nekretninama uz istodobno brisanje tog prava sa njegova imena i koristi, kada to bude moguće.

19. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 13. listopada 2022.g., tužiteljica V. Š. istakla je:

- da su prije navodne diobe ona i brat, ovdje nazočni tuženik imali jedan sudski spor, poslije kojeg spora oni uopće više nisu nikada razgovarali, a kamoli da su nešto dogovarali,

- da dakle nije sklopljen nikakav ugovor kojim bi se ona odrekla svog dijela predmetne nekretnine,

- da je suvlasništvo na predmetnoj nekretnini stekla nasljedstvom od svoje majke A. rođene M.,

- da se tuženik prilikom gradnje kuće nije konzultirao sa njom, da ona uopće nije znala da je on započeo s gradnjom predmetne kuće, a da je tuženik izgradio predmetnu kuću saznala je dvije godine nakon što je kuća sagrađena a to joj je rekla pokojna ujna A. M.,

- da joj nije ništa poznato vezano za sklapanje ugovora između tuženika i pok. brata B. B., da je o sklapanju tog ugovora nitko nikada nije obavijestio, tako da

o sklapanju tog ugovora nije imala pojma.

- da je u prvoj parnici ona tužila brata Ž. B., ovdje tuženika, da joj vrati dio novca kojeg je ona potrošila na uzdržavanje pok. roditelja.

- da ona živi na adresi S., …, da se tu i rodila, da je ta nekretnina u suvlasništvu tri suvlasnika, u njenom suvlasništvu, za 1/3, zatim tuženik za 1/3 je suvlasnik i za 1/3 je suvlasnik sin pok. brata B..

- da je oko te nekretnine S., …, u tijeku parnica razvrgnuća suvlasničke zajednice.

- da osim tih parnica nije bilo drugih sporova.

- da predmetnu nekretninu nije nikada koristila, a da je bila na predmetnoj nekretnini,

- da zna gdje se nalazi predmetna nekretnina, i da je postupala u dobroj vjeri.

- da je zadnji put bila na predmetnoj nekretnini, na dan očevida u ovom predmetu, a prije toga da je bila dva tri mjeseca prije očevida kada je išla slikavati predmetnu kuću, a prije toga da ne zna jer da nije nije znala da će doći do ovoga,

- da taj put kada je bila prije slikavanja, da se na toj nekretnini nije ništa nalazilo na toj nekretnini, da kada je taj put bila da na nekretnini nije bilo kuće. Isto tako taj put, kada je bila prije slikavanja nekretnina nije bila obrađena.

- da je pok. B. koristio predmetnu nekretninu, isto kao i ona,

- da nikada nije sa pok. B. dolazila na predmetnu nekretninu, jer se pok. B. razbolio, imao je moždani udar.

- da joj nije poznato da li je pok. B. zaključio kupoprodajni ugovor s tuženikom,

- da osim ove tužbe nije poduzimala druge radnje nakon što je saznala da je predmetna kuća izgrađena

- da je nekretnina A. polja gdje se prije sadilo,

- da nema pojma da bi tuženik koristio nekretninu zvanu A. a da pok. B. nije koristio tu nekretninu.

- da je ona pok. B. njegovala nakon što je doživio moždani udar, da je i prije i poslije moždanog udara pok. B. živio zajedno s njom, da su živjeli zajedno njih dvoje u zajednici.

- da je pok. B. 2011., kada je sklopljen kupoprodajni ugovor između njega i tuženika, živio u zajednici sa tužiteljicom,

20. U svom iskazu iznesenom na istom ročištu od 13. listopada 2022.g., tuženik Ž.

B. istakao je:

- da su tri dana prije no što je potpisan kupoprodajni ugovor od 04.06.2011. između njega i pok. brata B., on, tužiteljica i pok. brat B. sjeli za stol i tom prilikom da su razgovarali o nekretninama te da tada dogovorili što će kome od njih pripasti od nekretnina,

- da je tada dogovoreno da njemu i pok. bratu B. pripada ova nekretnina od 1900

kvadrata na kojoj je on sagradio objekat i koja je predmet ovog spora a da tužiteljici pripada druga nekretnina od 1000 kvadrata,

- da se predmetna nekretnina na kojoj je on sagradio objekat i koja je predmet ovog spora zove P. a nekretnina koju je tom diobom dobila tužiteljica zove se

A. da su nakon toga on i pok. brat otišli u D. na općinu i da su to riješili, a kada govori da su to sve riješili, da govori o ugovoru o kupoprodaji od 4. lipnja 2011.

- da je Ugovor napisan dva dana poslije tog njihovog ugovora i sastanka, te da su nakon toga otišli u općinu D. i ovjerili.

- da su njegovom pok. bratu B. trebali novci, zbog čega ga je on isplatio i zbog čega je sačinjen ovaj kupoprodajni ugovor između njih dvojice,

- da nije nikoga obavijestio o početku gradnje predmetnog objekta jer je smatrao da nema potrebe obavijestiti ni sestru ni nikoga drugoga, te da isto tako nije tražio nikakve dozvole za gradnju objekta jer to nije bilo potrebno.

- da je on u nekoliko navrata sretao tužiteljicu ovdje u S., da bi joj tada rekao da je potrebno da pođu u U. da riješe zemlju, na što da bi ga ona uputila na svog

muža i nakon čega bi bježala od njega.

- da kada je tužiteljicu pozivao da pođu u Umljanoviće i riješe tu zemlju, da je mislio o zemlji zvanoj P. odnosno na zemlju koja je predmet ove parnice, a da nije

mislio na zemlju zvanu A. koja je u toj diobi pripala tužiteljici.

- da su se na njegovu i bratovu inicijativu našli na ovom sastanku kojeg on spominje u svom iskazu a koji se odnosio na diobu, a da je mjesto sastanka bilo kod njega na

M..

- da nije bilo razgovora o svemu što su naslijedili iza svojih roditelja.

- da on nije ni pokušao, ni predložio ni tražio da se njihov ugovor o diobi stavi na papir,

- da je on pokušavao taj usmeni dogovor o diobi staviti na papir u pogledu sporne, predmetne nekretnine, međutim, da ga je tužiteljica uvijek upućivala na svog muža i da je kao što je naveo bježala od njega, međutim, da on o tome nije htio razgovarati s tužiteljičinim mužem.

- da je u trenutku kada su se našli, odnosno sastali radi dogovora o diobi, da je tada bila u tijeku jedna parnica koju je pokrenula tužiteljica protiv njega i u kojoj parnici je tužiteljica tražila da on plati novac za uzdržavanje roditelja, međutim, da je više vremena oko roditelja provodio on nego tužiteljica.

- da je u toj parnici i on tužio tužiteljicu da tužiteljica plati to što koristi predmetnu kuću na M..

- da je na tom sastanku, za kojeg tuženik tvrdi da su razgovarali o diobi, tužiteljica rekla da ne želi da je prevare tj. da bude prevarena.

- da je tužiteljica znala za ovaj kupoprodajni ugovor zaključen između tuženika i pok. brata B., te da je tužiteljica dobila jedan primjerak tog ugovora,

- da je otprilike pola godine nakon što je ugovor sklopljen on počeo s obrađivanjem predmetne nekretnine.

- da su pok. brat B. i sestra znali da je on započeo s obrađivanjem te zemlje, da se nitko nije bunio ni protestirao zbog toga što on obrađiva predmetnu zemlju.

- da nakon njihovog međusobnog dogovora on nikada više nije odlazio na zemlju zvanu A. da su se razgovori tužiteljicom, kada ju je sretao u gradu odnosili na drugu polovicu zemlje koju je kupio od brata.

21. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 30. studenoga 2022.g., svjedok B. M. iskazao je:

- da je on rođen u U. pred 60-tak godina i da živi gore cijelo vrijeme, da je radio u D. vina u S., gdje upoznao pok. B. B.,

- da je pok. B. B. njemu govorio da je on iz U., te da je njezino prezime bilo M..

- da je pok. B. B. radio u D. v., te da su se njih dvojica družili radeći u D. v.,

- da su jedan put pok. B. B. i Ž. B. ovdje tuženik došli kod

njega kući, te da su tada, tom prilikom, pok. B. i Ž. B. pričali o tome

da će B. prodati svoj dio ovdje nazočnom Ž. B. a spominjali su zemlju

zvanu P.,

- da su tada isto govorili da će sutra dan ići u D. u zemljišnik radi toga jer će B. tu zemlju pripisati na brata Ž., ovdje tuženika, da je bilo govora i o tome da će

Ž. isplatiti B..

- da su tada njih dvojica govorili da će sestri pripasti zemlja zvana A.,

- da on živi gore cijelo vrijeme kao što je već naveo i poznaje odlično sve zemlje gore, tako poznaje i ove dvije zemlje zvane P. i A., zna gdje se nalaze.

- da mu je poznato da su te dvije zemlje davno obrađivane, da je na P. nekad davno bio vinograd i da ga malo pamti, a A. je bila oranica.

- da je posjedu tih zemalja bio dida J. (J.) M. zvani K., on da je za obrađivanje te zemlje angažirao pok. M. L. zvani M.,

- da se zemlja orala i na istoj da je sađeno žito ječam i slično, uglavnom žitarice,

- da je ova građevina na P. izgrađena pred više od 10 godina, koliko se sjeća,

- da mu je poznato da je tu građevinu radio Ž. B. i njegov sin, a da do te građevine nema puta,

- da tužiteljicu nikada nije vidio a nije je ni poznavao.

- da je njegova teta radila u P. te da je kod pok. majke od stranaka A. i kod njihovog oca V. dolazila u posjetu u S. na adresi …, koja je danas

adresa da ne zna,

- da ne zna gdje su njih dvojica nakon tog razgovora kod njega krenuli, jesu li otišli u D. na zemljišnik ili su se pak vratili kući u S. to da mu nije poznato sada.

- da kada tuženik dođe na selo da navrati kod njega, da naime, Ž. B. dođe kod svog ujaka nekada vikendom, pa kada ide kod ujaka prođe putem ispred njegove kuće, da tuženik tada ne svraća kod njega u kuću, već da samo tuda prolazi, stane i popričaju.

- da se razgovor kojeg je svjedok spomenuo u svom iskazu između tuženika i njegovog brata B. vodio izvan kuće, da je B. tada donio neko drvo, cokle, koji je mislio tada ugraditi,

- da nakon tog razgovora kada bi sreo Ž. ili pok. B., da ih nije pitao je li realizirano to o čemu su razgovarali to što su htjeli, da su to tuđe stvari i da njega to nije zanimalo.

- da se ne može sjetiti kada je taj razgovor vođen, međutim, da je taj razgovor vođen nakon što je kuća izgrađena na zemlji zvanoj P.. – da je sina B. B.,

I., vidio samo jedan put, kada su bili na sahrani B. B., a danas ga vidi drugi put u životu, dok je tuženikovog sina viđao jer je tuženikov sin dolazio sa tuženikom na selo,

- da na terenu zvanom A. nikoga ne viđa da dolazi, da se radi o zemlji površine 1000m2 ili 1100m2, a da mu je poznato da A. ima 1000m2 jer da je to čuo o pričama starih ljudi, a i od tuženikovog ujaka.

- da P. ima 1900m2, da je taj teren uzak ali dug.

- da on nije nikoga vidio da uznemirava tuženika na zemlji zvanoj P., a da on i ne obilazi taj teren,

22. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 30. studenoga 2022.g., svjedok O. Š. iskazao je:

- da može navesti da njegova supruga tužiteljica ima više sporova sa svojim bratom ovdje nazočnim tuženikom Ž. B..

- da nije postojao nikakav ugovor o diobi s obzirom da postoji spor o razvrgnuću suvl. zajednice zbog kojeg spora tužiteljica i tuženik ne razgovaraju,

- da je njegova supruga skrbila o svojoj majci koja je umrla 2004., ocu koji je umro 2008., i bratu B. koji je umro 2012.g., između ostalog postojali su i sudski sporovi zbog skrbi o njima, da je njegova supruga snosila fizički teret oko uzdržavanja i brige o ocu, majci i bratu, a da je on snosio financijske troškove, te da je zbog toga dogovor između njega i njegove supruge bio da oko imovinskih stvari on, koji je oslobođen snošenja fizičkog tereta, preuzme imovinski teret, da je dakle njihov dogovor bio da on bude konzultiran oko imovinske problematike, a po ovom pitanju njihove diobe da on nije nikada bio konzultiran,

- da što se tiče ugovora koji su priloženi u spisu, može navesti da su i tuženik i njegov pok. B. bili pravno nepismeni pa je sigurno netko treći sastavljao te ugovore,

- da s obzirom da se radi o nelegalnim ugovorima, tada se taj treći ne pojavljuje ovdje na sudu,

- da bi njegova supruga bila sudionikom tih ugovora da je sve bilo u redu.

-da što se tiče ovih zemalja koji se spominju P. i A. poznato mu je da se njegova pok. punica tužiteljičina majka podijelila sa svojom braćom, a ove dvije zemlje, te ostala imovina pripala je pok. punici a poslije njezine smrti, pripala je ta zemlja njezinoj djeci, suprugu, nakon smrti supruga, te zemlje su pripale djeci,

- da su on i njegova supruga dolazili dva do tri puta kod njenog strica te da su od njezine ujne saznali da tuženik radi kuću, na zemlji, kako se točno zove zemlja ne zna jer ne zna imena tih zemalja, on to gleda po broju kat. čestice, a kada su saznali da tuženik gradi kuću, a da imovina nije podijeljena tada su podnijeli ovu tužbu.

- da njegova supruga ne razgovara sa svojim bratom Ž. od 2004.g., kada je majka umrla, a njegova supruga podnijela tužbu radi naknade za uzdržavanje majke.

- da su tužiteljica, odnosno svjedokova supruga i sad pok. B. B. živjeli u zajedničkom kućanstvu na adresi …, sa njima su živjeli i njihovi roditelji

dok su bili živi,

- da su nakon smrti roditelja ostali samo njih dvoje u tom kućanstvu,

a da je pored njih dvoje tu je ostala živjeti i njegova (svjedokova) kćer. - da su sada pok. B. i tužiteljica bili u dobrim odnosima, da se tužiteljica skrbila o pok. B., a da je pok. B. bio teški srčani bolesnik.

- da nitko nikada nije kontaktirao ni njega ni njegovu suprugu radi diobe iza pok. majke i oca, za vrijeme trajanja ostavinskih postupaka ili nakon završetka ostavinskih postupaka, već da je ostavinskom raspravom izvršen upis suvl. dijelova.

- da su u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora između tuženika i pok. B. B., dana 04.06.2011. živjeli na istoj adresi tužiteljica i pok. B. - da su postupku razvrgnuća suvl. zajednice njegova supruga tužiteljica i njen pok. brat B. bili na istoj strani predlagatelji, dok je na drugoj strani bio tuženik Ž.

B..

- da pok. B. nije nikada tužiteljici govorio da je sklopio ovaj ugovor i da joj nikada nije predočio ovaj ugovor,

- da pok. B. treba pitati zašto to nije napravio kada je živio zajedno sa tužiteljicom,

- da je razlog tome zašto je pok. B. u ugovoru naveo da on prodaje pola nekretnine tuženiku, taj što je pok. B. želio što više novaca,

- da pok. B. nije rekao tužiteljici da je primio iznos kupoprodajne cijene iz ovog ugovora, već da je pok. B. tužiteljicu jedino pitao 50,00 kn dnevno,

- da su on i tužiteljica nakon što su po informaciji pok. ujne A. M. saznali da se gore nešto gradi otišli gore da se osvjedoče, da misli da je to bilo 2013., 2014. , da sada ne zna točno.

- da je tužiteljica, nakon što je vidjela da se kuća gradi, podnijela ovu predmetnu tužbu.

- da je on saznao za ugovor, bilo o diobi, bilo o kupoprodaji, tek u ovom sporu kada su ti ugovori priloženi u ovaj sudski spis.

23. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 30. studenoga 2022.g., svjedok S.

T. iskazao je:

- da je bio veliki prijatelj sa pok. B. B., još kao mlad u djetinjstvu, da

je pok. B. brat od Ž. B., a da je isto tako pok. B. brat od ovdje

nazočne tužiteljice,

- da je on jedan period živio u S. i kada je nakon toga došao ovdje a to je bilo pred otprilike 15-tak godina, da je susreo pok. B., te da su tom prilikom pričali o svemu,

- da je tada B. bio već bolestan i da se slabo kretao,

- da se želi ispraviti, da je tada, kada je došao iz S. došao direktno u kuću gdje je živio pok. B., a da je to bila kuća na M., a u toj kući da su tada živjeli zajedno

B., njegov otac, sestra V., a osim njih troje nitko tu više nije živio, da je njegova mama već prije njegova dolaska umrla,

- da su on i B. tada pričali i B. je rekao da je prodao zemlju za 2.000,00 DEM,

da je B. tada rekao da im je zahlađen odnos zbog njihovih imovinskih odnosa da se zbog toga nisu dogovorili oko podijele zemlje i da je on zbog toga prodao samo svoj dio, da mu nije tada rekao koji je njegov dio, ustvari on tada nije znao koji je njegov dio.

- da je rekao da nisu napravili sudsku parcipilaciju zemlje konkretno da nisu izvršili podjelu zemlje, ali da je B. tada rekao da je sa svojim bratom Ž. napravio ugovor o kupoprodaji te da je Ž. prodao zemlju i isplatio mu 2000,00 DEM, a

Branko mu tada nije rekao konkretno koju zemlju, ni lijevo ni desno, već da mu je samo rekao da je prodao zemlju Ž. za 2.000,00 DEM,

- da je on tada postavio pitanje B. kako je mogao prodati zemlju ako se nisu podijelili, a B. je tada odgovorio da je on prodao svoj dio pa neka se poslije dijela,

- da je B. umro prije jedno 7,8,9 godina, a da je taj razgovor vođen otprilike dvije godine prije B. smrti.

- da mu tom prilikom B. za sestru ništa nije govorio, da B. tada nije spominjao sestru, da je bio samo malo ljut na brata Ž., izi razloga što je brata pitao 20-tak

kuna da mu da za kupnju, međutim, da mu brat to nije htio dati a da mu je B. tada rekao da je zemlju prodao njemu u bescjenje,

- da je to B. priča da je on prenio B. priču i da on drugo ništa ne zna.

- da on nije pitao pok. B. da li sestra zna da je prodao zemlju bratu Ž.,

- da je u to vrijeme B. bio dobar sa sestrom, tužiteljicom, da se tada tužiteljica

B. sestra, brinula o pok. B., da mu je kuhala i sve ostalo što je bilo potrebno

da je radila oko njega, te oko majke te oko oca,

- da on nije bio na predmetnoj nekretnini i da ne zna gdje je ta nekretnina, a da samo zna da je to ostavina iza pok. majke.

24. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 30. studenoga 2022.g., svjedok I. B. iskazao je:

- da kada ga se pita za zemlju zvanu P. koja se nalazi u U., da mu

je poznato da ta zemlja predstavlja nasljedstvo iza njegove pok. babe, da su tu zemlju naslijedili svi troje, njegov pok. otac B., stric Ž. B. i V. Š.,

- da mu je poznato da je, nakon nekog vremena, njegov pok. otac B. tu zemlju prodao svom bratu Ž. B., a da on nije bio nazočan prilikom te prodaje,

međutim, da mu je otac to rekao,

- da mu je otac to rekao netom nakon prodaje, nakon nekog kratkog vremena,

- da su on i otac bili u dobrim odnosima, te da mu je otac u jednom od tih razgovora otac to rekao. Otac je živio u S., nije živio sa njim, njegovi roditelji su bili rastavljeni,

- da je otac rekao da je za tu zemlju dobio 2000,00 međutim ne sjeća se da li je maraka ili eura, da se ne sjeća koja je valuta bila u to vrijeme,

- da mu je otac tada objašnjavao da je taj komad zemlje što je on prodao da se dira sa komadom zemlje koji je stričev, tuženikov. Isto tako otac je rekao da se stotinjak metara nalazi treća trećina koja pripada V. Š. tužiteljici, a jesu li se oni dijelili usmeno ili pismeno da to ne zna,

- da se često viđao sa ocem, par puta mjesečno, a da su se čuli osim toga i telefonom.

- da financijsko stanje njegovog oca pred smrt nije bilo dobro, ali da je bilo OK. - da mu otac nije spominjao da mu sestra pomaže,

- da su nakon očeve smrti on i tužiteljica u nikakvim odnosima,

- da se sa tužiteljicom nalazi u sporovima i to da se u jednom u jednom predmetu radi o stanarini za jednu trećinu dijela kuće koja se nalazi na M., a koja trećina pripada njemu svjedoku, dok se ne može sjetiti na što se odnosio drugi spor.

- da je on on uredno nakon očeve smrti naslijedio jednu trećinu kuće na M., a što se tiče zemlje pošto je bio upoznat da je pok. otac svoj dio zemlje prodao bratu tuženiku, da je kod javnog bilježnika kod kojeg se vodila ostavina izjavio da je zemlja koju je naslijedio iza svog oca prodana od strane njegovog oca, očevom bratu Ž..

25. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

26. Pri tome je kao odlučnu sud cijenio činjenicu da tuženik svoje tvrdnje da bi bila izvršena dioba sporne čest. zem. … k.o. U. na način da bi ista pripala za

jednu polovinu tuženiku, a za drugu polovinu pok. B. B., te da u toj diobi tuženoj ne bi pripao bilo kakav suvlasnički dio iste, nije dokazao.

27. Prvenstveno se ističe da je sud pri tome cijenio kao odlučnu činjenicu da tuženik u spis nije dostavio Ugovor o diobi zaključen između tuženika, tužiteljice i njihovog pok. brata B. B..

28. Potom je sud kao odlučnu cijenio činjenicu da nitko od saslušanih svjedoka nije potvrdio tvrdnje tuženika da bi bio zaključen Ugovor o diobi između tuženika, tužiteljice i njihovog pok. brata B. B., te da nitko od saslušanih svjedoka nije

potvrdio da bi stranke i njihov pok. brat B. B. uopće i održali sastanak na kojem bi se uopće i razgovaralo o diobi, a posebno ne o diobi sporne nekretnine.

29. Konačno, potrebno je istaći da je u kupoprodajnom ugovoru zaključenom dana 04. lipnja 2011. godine između B. B. pok. V. iz S.. (OIB …) kao prodavatelja s jedne strane i Ž. B. pok. V. iz S. …, (OIB …) kao kupca s druge strane,

navedeno da je prodavatelj B. B. suvlasnik za ½ dijela čest.zem. …,

a da je suvlasnikom postao temeljem pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika K. M. T. br. 0-… UPP/OS … od 15. 03. 2005. godine

O. suda u S. iza smrti njegove majke B. (J.) A. i rješenja o

nasljeđivanju Javnog bilježnika Z. P. br. O-… UPP/OS-… od 04. 03.

2009. O. suda u S. iza smrti oca sad pok. V. B..

30. Dakle, razvidno je da se u kupoprodajnom ugovoru kojeg su sačinili i potpisali tuženik i pok. B. B. ne spominje ugovor o diobi, već se navodi da bi pok. B. B. postao suvlasnikom za ½ dijela temeljem nasljeđivanja, a što

međutim nije točno, s obzirom da je isti temeljem nasljeđivanja postao suvlasnikom tek za 1/3 dijela sporne čest. zem., a ne ½ dijela. Očito je da je i tuženiku i pok. B. B. već u trenutku zaključenja kupoprodajnog ugovora od 04. lipnja 2011.

godine bilo poznato da ugovor o diobi ne postoji jer bi se inače pozvali i na taj ugovor da je isti postojao.

31. Činjenica da su ispred svjedoka B. M. tuženik i pok. B. B. govorili da će B. B. prodati svoj suvlasnički dio tuženiku ne dokazuje

tvrdnje tuženika da bi bio zaključen ugovor o diobi. Naime, B. B. je bio suvlasnik za 1/3 dijela, pa je kao takav svoj suvlasnički dio i mogao prodati tuženiku. Isto tako, i činjenica da su rekli da će sutra dan ići u D. u zemljišnik radi toga jer će

B. tu zemlju prepisati na brata Ž., ovdje tuženika, da je bilo govora i o tome da će Ž. isplatiti B., da su tada njih dvojica govorili da će sestri pripasti zemlja zvana A., ne dokazuje niti upućuje da bi između stranaka bio zaključen ugovor o diobi. Naime, B. B. je bio suvlasnik za 1/3 dijela, pa je kao takav imao

mogućnost svoj suvlasnički dio prodati i prepisati na tuženika, a činjenica da su govorili da će sestri pripasti zemlja zvana A., kod činjenice da tu nije bila nazočna sestra

- tužiteljica koja bi potvrdila tu priču, odnosno koja bi potvrdila njihovu priču da je došlo do diobe na način kako su to tada govorili tuženik i pok. B., također ne dokazuje da bi bio zaključen ugovor o diobi.

31.1. Svjedok O. Š. istakao je da nije postojao nikakav ugovor o diobi. Potvrdio

je da su sada pok. B. i tužiteljica bili u dobrim odnosima, da se tužiteljica skrbila

o pok. B.. Međutim, činjenica da bi tužiteljica i pok. B. bili u dobrim odnosima ne znači automatski da bi pok. B. tužiteljici rekao da je svoj suvlasnički dio prodao tuženiku, te da bi dobio novac za to. Jedan od razloga tome može biti i činjenica da je pok. B. tužiteljicu svaki dan pitao da mu da 50,00 kn, pa se vjerojatno bojao da će ostati bez tih 50,00 kn ukoliko tužiteljici kaže da je prodao svoj suvlasnički dio.

31.2. Svjedok S. T. također nije potvrdio postojanje ugovora o diobi. Dapače,

svjedok T. je u svom iskazu naveo da je jednom prilikom on posjetio pok. B.,

su on i B. pričali i da je B. rekao da je prodao zemlju za 2.000,00 DEM, da

im je zahlađen odnos zbog njihovih imovinskih odnosa da se zbog toga nisu dogovorili oko podijele zemlje i da je on zbog toga prodao samo svoj dio, da nisu izvršili podjelu zemlje, ali da je B. tada rekao da je sa svojim bratom Ž. napravio ugovor o kupoprodaji te da je Ž. prodao zemlju i isplatio mu 2000,00 DEM, a B. mu

tada nije rekao konkretno koju zemlju, ni lijevo ni desno, već da mu je samo rekao da je prodao zemlju Ž. za 2.000,00 DEM, a na njegov upit kako je mogao prodati zemlju ako se nisu podijelili da je B. tada odgovorio da je on prodao svoj dio pa neka se poslije dijele.

31.3. Svjedok I. B., sin pok. B. B., isto tako nije potvrdio postojanje ugovora o diobi. Potvrdio je da zemlja zvana P. koja se nalazi u

U., predstavlja nasljedstvo iza njegove pok. babe, da su tu zemlju

naslijedili svi troje, njegov pok. otac B., stric Ž. B. i V. Š., te

da nakon nekog vremena, njegov pok. otac B. tu zemlju prodao svom bratu Ž.

B., a da on nije bio nazočan prilikom te prodaje, međutim, da mu je otac to rekao, netom nakon prodaje. Istakao je da ne zna da jesu li se oni dijelili usmeno ili pismeno, te da mu je otac tada objašnjavao da je taj komad zemlje što je on prodao da se dira sa komadom zemlje koji je stričev, tuženikov, a da se stotinjak metara nalazi treća trećina koja pripada V. Š. tužiteljici.

31.4. Činjenica da svjedok I. B. potvrđuje da je njegov otac prodao svoj suvlasnički dio ne potvrđuje tvrdnje tuženika da bi bio zaključen ugovor o diobi. Naime, nesporno je da je B. B. bio suvlasnik za 1/3 dijela, te da je taj svoj suvlasnički dio mogao i prodati. Svjedok I. B. nije decidirano izjavio da bi mu

otac rekao da je zaključen ugovor o diobi, a kod činjenice da je bio dobar sa ocem i da mu je otac rekao da je prodao svoj suvlasnički dio, zasigurno bi mu otac, B. B., da se dioba doista i dogodila, rekao i da je između njih izvršena dioba i šta je kome pripalo. Konačno, svjedok I. B. nije potvrdio da bi bio nazočan na sastanku za kojeg tuženik tvrdi da se dogodio, te nije potvrdio da bi vidio pisani ugovor o diobi.

31.5. U odnosu na navode I. B. da bi mu otac tada objašnjavao da je taj

komad zemlje što je on prodao da se dira sa komadom zemlje koji je stričev, tuženikov, a da se stotinjak metara nalazi treća trećina koja pripada V. Š. tužiteljici, za navesti je da navedeno ne odgovora stvarnom stanju stvari. Naime, u konkretnom slučaju ne radi se o komadima zemlje, već se radi o jednoj jedinstvenoj nekretnini koja nije podijeljena i kao takva nije u komadima koji graniče sa drugim komadima, pa pok. B. B. nije prodao svoj komad zemlje koji graniči sa tuženikovim komadom,

već je prodao svoj suvlasnički dio sporne nekretnine. Isto tako, navod da se stotinjak metara dalje nalazi treća trećina koja pripada V. Š., tužiteljici, ne odgovora stvarnom stanju stvari s obzirom da se treća trećina jedinstvenog komada zemlje ne može nalaziti na udaljenosti od sto metara.

31.6. Međutim, neovisno o navedenom, potrebno je istaći da je vjerojatno između tuženika i pok. B. B. i bilo razgovora i dogovora oko podjele zemlje,

međutim, tuženik nije dokazao da je u tim razgovorima i dogovorima sudjelovala i tužiteljica, bez čijeg se sudjelovanja, kao jednog od suvlasnika sporne zemlje, ne može zaključiti ugovor o diobi u odnosu na spornu zemlju. Ovo iz razloga jer tuženik i pok. B. nisu mogli odlučivati o tome kome će pripasti suvlasnički dio u vlasništvu tužiteljice bez sudjelovanja, dopuštenja i suglasnosti tužiteljice. Tuženik nije dostavio dokaz da se tužiteljica suglasila sa diobom provedenom na način kako to tuženik tvrdi. Nadalje, za ugovor o diobi potrebna je pisana forma, s obzirom da se jedino temeljem ugovora u pisanoj formi može podnijeti zahtjev za uknjižbu i izvršiti uknjižba u zemljišnim knjigama, no međutim, u konkretnom slučaju tuženik nije u spis priložio pisani ugovor o diobi, a ni dokaze da bi se isti uknjižio kao vlasnik sporne čestice.

32. U odnosu na prednja utvrđenja ovog suda potrebno je istaći da pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221.a u vezi s čl. 8. ZPP) u osnovi obvezuje sud da uzme da nije istinita tvrdnja za koju stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava (idem est non esse aut non probari – svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano).

33. Dakle, sukladno navedenom, tvrdnje tuženika da je između stranaka, te njihovog pok. brata B. B. izvršena dioba, te da je sporna čest. zem. u toj diobi

pripala za ½ dijela tuženiku, a preostalih ½ dijela pok. B. B., nisu od

značaja za ovaj spor, budući da tuženik za iste nije pružio niti jedno dokazno sredstvo, slijedom čega tvrdnju tuženika da bi između parničnih stranaka i njihovog pok. brata B. B. bio zaključen ugovor o diobi prema kojem tužiteljici ne bi u vlasništvo pripala sporna nekretnina, kao nedokazane ovaj sud nije mogao prihvatiti.

34. Dakle, slijedom svega naprijed navedenog, zaključak je ovog suda da između tužiteljice, tuženika i njihovog pok. brata B. B. nije zaključen ugovor o diobi prema kojem bi tuženiku Ž. B. i njegovom pok. bratu B.

B. u suvlasništvo, svakome za ½ dijela pripala čest. zem. … k.o. U., te je tuženikov prigovor u tom pravcu odbijen kao neosnovan.

35. Dodatno je navesti kako je neosnovano pozivanje tuženika na stjecanje vlasništva temeljem ugovora o diobi jer se vlasništvo nekretnina na temelju pravnog posla sukladno odredbi iz čl. 119 . i 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stječe upisom u zemljišne knjige, što ovdje nije slučaj.

36. S obzirom da tuženik nije dokazao da bi ugovor o diobi bio zaključen, to isti sukladno pravilima o teretu dokazivanja ne postoji, pa sukladno navedenom tužiteljica je suvlasnica sporne čest. zem. … k.o. U. za 1/3 dijela, dok je tuženik suvlasnik za 2/3. Tuženik je suvlasnik za 2/3 dijela s obzirom da je pok. B. B. mogao raspolagati sa svojom 1/3 dijela suvlasništva, te je svoju trećinu kupoprodajnim ugovorom prodao tuženiku. Navedeno, da bi pok. B. B. prodao svoj suvlasnički dio sporne nekretnine, ne spori ni nasljednik pok. B. B., njegov sin I. B., saslušan kao svjedok u ovom postupku.

37. Jedno od općih načela prava je ono prema kojem nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima, pa tako u konkretnom slučaju ni pok. B. B. kupoprodajnim ugovorom zaključenim sa tuženikom nije mogao tuženiku prodati više od onoga čega je on (su)vlasnik, dakle kupoprodajnim ugovorom nije mogao tuženiku prodati preko svoje jedne trećine dijela suvlasništva kojeg je imao na predmetnoj nekretnini.

38. Slijedom svega naprijed navedenog, kod činjenice da ugovor o diobi ne postoji, te kod činjenice da je kupoprodajnim ugovorom od 04. lipnja 2011.g. pok. B. B. tuženiku mogao prodati jedino svoju 1/3 dijela sporne nekretnine, to je zaključak ovog suda da je tuženik suvlasnik za 2/3 dijela sporne čest. zem., dok je tužiteljica suvlasnica za 1/3 dijela sporne čest. zem.

39. Prema odredbi čl. 38. st. 1. ZVDSP-a nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

Prema odredbi čl. 39. st. 1. i 2. ZV-a svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.

Prema odredbi čl. 46. st. 1. ZV-a svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

40. Dakle, odredbom članka 39. ZVDSP-a, jasno je određeno da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koje je u suvlasništvu zajedno s ostalim suvlasnicima, dok je odredbama članka 40. i 41. istoga Zakona propisano kako o poslovima koji se tiču samo redovitog upravljanja stvari, odlučuju suvlasnici većinom glasova, dok se za poslove koji premašuju okvire redovitog upravljanja (izvanredniposlovi) traži suglasnost svih suvlasnika.

41. Među strankama nije sporno da je tuženik na spornoj čest. zem. … k.o. U. sagradio građevinski objekat prema izmjeri na terenu, unutarnjih dimenzija

(3,70 m x 2,70 m = 9,99 m2 neto površine - jedan zatvoreni dio), (5,20 x 2,70 m = 14,04 m2 neto površine - drugi zatvoreni dio), te nadstrešnica 6,00 x 2,90 m = 18,60 m2 neto površine, koji nije komunalno opremljen, katnosti prizemlja koje ima zatvoreni dio (dva dijela) i natkrivenu terasu, koja je terasa izgrađena s armirano betonskim stupovima i gredama, natkrivena drvenim gredama, pokrivena crijepom. Zatvoreni dio objekta izgrađen je na armirano - betonskim trakastim temeljima, da su zidovi od betonskih blokova s ab vertikalnim i horizontalnim ukrutama, krovište je drveno pokriveno crijepom, prozori su od pvc-a s izo staklima, vrata su pvc i metalna, pročelje nije izvedeno, unutrašnjost objekta nije uređena, te da se postojeći objekt koristi kao skladište.

42. Gore navedeno utvrđeno je prilikom očevida na licu mjesta, kao i iz vještva vještaka za geodeziju T. D., te vještaka građevinske struke Ž. Č., na koje

vještvo stranke nisu imale primjedbi.

43. U konkretnom slučaju, ovaj sud zauzima stav da izgradnja gore opisanog građevinskoj objekta od strane tuženika na spornoj čest. zem. … ZU … K.O. U., koje čestice je tužiteljica suvlasnica za 1/3 dijela, predstavlja poslove koji premašuju okvir redovitog upravljanja, dakle da se radi o poslovima izvanredne uprave, za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika, dakle i tužiteljice.

44. Dakle, po ocjeni ovog suda građenje na zemljištu koje je u suvlasništvu više osoba od strane jednog od suvlasnika predstavlja takav posao za koji je potrebna suglasnost svih suvlasnika. U ovom slučaju tuženik je gradio na spornom zemljištu, za koje je sud utvrdio da je u suvlasništvu tužiteljice za 1/3 dijela, bez odobrenja tužiteljice.

45. Pri tome je ovaj sud utvrdio da je tuženik bio nesavjesni graditelj, s obzirom da je znao da između tuženika, tužiteljice i pok. B. B. nije izvršena dioba

predmetne nekretnine, te s obzirom da je znao da je tužiteljica suvlasnica za 1/3 dijela sporne nekretnine, te s obzirom na činjenicu da nije imao suglasnost tužiteljice da na spornoj zemlji gradi gore opisani objekat.

46. Što se pak tiče savjesnosti tužiteljice, iz rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da tuženik nije obavijestio tužiteljicu o početku gradnje spornog objekta, a za istaći je da tuženik to nije ni tvrdio, ni u tom pravcu dostavio dokaze. Nadalje, sud je prihvatio iskaz tužiteljice u pogledu vremena saznanja za gradnju. Naime, tužiteljica živi u S., a predmetna nekretnina nalazi su u U., koji su udaljeni cca 60-tak kilometara od mjesta gdje tužiteljica stalno prebiva, pa s obzirom na navedeno, te s obzirom da tužiteljica nije bila upoznata sa zaključenjem ugovora o kupoprodaji između tuženika i pok. B. B., jer je za taj ugovor saznala tek u ovom

postupku, to tužiteljica nije imala razloga svakodnevno putovati 60 km i provjeravati u kakvom je stanju sporna nekretnina. Iz iskaza tužiteljice sud je utvrdio da je tužiteljica reagirala odmah nakon dojave od svoje pokojne ujne A. M., na način da je ustala sa ovom tužbom.

47. Sud prihvaća u cijelosti iskaz tužiteljice s obzirom da tuženik nije osporavao njen iskaz u tom pravcu, te s obzirom da tuženik u tom pravcu nije dostavio ni dokaze koji bi pobili takve tvrdnje tužiteljice.

48. S obzirom na navedeno, ocjena je ovog suda da se tužiteljica usprotivila gradnji odmah nakon što je saznala za gradnju, čime na njenoj strani nema suglasnosti za gradnjom spornog objekta.

49. Prema čl. 41. st. 1. ZVDSP-a, gradnja stambenog objekta spada u izvanredne poslove koji premašuju okvir redovitog upravljanja pa je za poduzimanje toga posla potrebna suglasnost svih suvlasnika. Kako tuženik nije dokazao da je u vrijeme gradnje spornog objekta imao suglasnost tužiteljice, inače suvlasnice za 1/3 dijela sporne čest. zem, to je ovaj sud zaključio da je tuženik sagradio sporni objekat protivno odredbi čl. 41. st 1 ZVDSP-a, te je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je zatraženo uklanjanje izgrađenog objekta na čest. zem. … ZU … K.O. U., te je

odlučeno kao u toč. I izreke presude.

50. S obzirom da tuženik tvrdi kako je on vlasnik sporne nekretnine, da je istu stekao diobom i kupoprodajom, te da je na istoj bez suglasnosti tužiteljice sagradio građevinski objekat, te s obzirom da je sud utvrdio da takve tvrdnje tuženika nemaju uporište u provedenim dokazima, to je ocjena ovog suda da su se ostvarile pretpostavke propisane odredbama čl. 161 i 162 ZVDSP-a, slijedom čega tužiteljica kao suvlasnica sporne, uparničene nekretnine označene kao čest. zem. … ZU … k.o. U. ima pravo zahtijevati od tuženika, kao osobe koja posjeduje njen suvlasnički dio od 1/3 predmetne nekretnine da joj on preda predmetnu nekretninu u suposjed.

51. Slijedom iznijetog sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice pod toč. II kojim je zatraženo da se tuženiku naloži da tužitelju preda u suposjed spornu nekretninu.

52. Slijedom svega naprijed iznijetog, sud je prihvatio u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice, te je odlučeno kao u toč. I i II izreke presude.

53. Što se pak tiče spisa ovog suda posl. broj P1-…, P-… i R1-…,

ocjena je ovog suda da isti nisu od značaja za donošenje meritorne odluke u ovom predmetu. Naime, spis P1-… odnosi se na zahtjev tužiteljice prema tuženika radi isplate iznosa na ime troškova koje je tužiteljica imala za vrijeme bolesti pok. oca stranaka V. B., te zahtjev tužiteljice naspram tuženika da joj tuženik

naknadi 1/3 dijela tih troškova. Spis posl. broj P-… odnosi se pak na zahtjev tuženika i nasljednika pok. B. B., I. B. naspram tužiteljice radi

isplate ostvarene koristi zbog upotrebe njihovih suvlasničkih dijelova stana u prizemlju, označen brojem 1, površine 43,10 m2, koji se nalazi u zgradi u S., ul. P. K. broj …, sagrađena na čest. zgr. … ZU … KO S.. Konačno, spis R1-…

odnosi se na diobu suvlasničke zajednice u naravi stan u prizemlju, zgrade, označene kao čest. zgr. … ZU … KO S., anagrafske oznake P. K. …. Dakle, ni

jedan od navedenih spisa ne odnosi se na spornu nekretninu označenu kao čest. zem. … ZU … K.O. U., niti da diobu iste, pa kao takvi nisu bili od značaja za donošenje meritorne odluke u ovoj pravnoj stvari.

54. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 3. i 155. ZPP- a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22), a tužitelju zastupanom po pun. priznat je trošak sastava tužbe 100 bodova, za pristupe na roč. od 06.02.20.g.,

13.01.22.g., 13.10.22.g., 30.11.22.g., 23.01.23.g. i 06.04.23.g. po 100 bodova, za pristup na roč. od 01.12.21.g. i 13.07.22.g. po 50 bodova (50%), što zbrojeno iznosi 800 bodova, što pomnoženo sa 15,00 kn koliko iznosi vrijednost jednog boda sa paušalom, iznosi 12.000,00 kn. Ovom iznosu dodani su daljnji iznosi od 3.000,00 kn na ime 25% PDV-a, zatim 5.846,55 kn na ime izlaska suda na lice mjesta te provedenih vještačenja vještaka za geodeziju i građevinarstvo, zatim 600,00 kn na ime sudske pristojbe na tužbu, te 600,00 kn na ime sud. pristojbe na ovu presudu ukupno iznosi 22.046,55 kn što prema fiksnom tečaju konverzije 1€=7,53450 kn iznosi 2.926,08 €. Na dosuđeni iznos troška tužiteljici pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 27. travnja 2023.g. pa do konačne isplate.

55. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava dva dopisa stranci s obzirom da tužiteljica u spis nije dostavila te dopise te time dokazala da bi imala te troškove.

56. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. III izreke presude.

U Splitu, 27. travnja 2023.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem

ovog suda u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-punomoćniku tužitelja putem e-komunikacije

-punomoćniku tuženika putem e-komunikacije

Broj zapisa: 9-30858-22195

Kontrolni broj: 03716-c3aef-67a29

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Miro Maslać, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.