Pr-911/2020

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja I. V., O.: …, iz K.,

zastupan po punomoćnici D. V., odvjetnici u S., protiv

tuženika F. d.o.o. za proizovdnju i usluge, O.: .., iz D. R.,

zastupan po punomoćniku D. G., odvjetniku u S., radi

naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 23. studenog 2022. u nazočnosti punomoćnice tužitelja te punomoćnika tuženika, a po objavi presude dana 27.travnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ove presude isplate solidarno tužitelju iznos od 24.544,33 kuna ( 3.257,59 EUR-a), zajedno sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate sve prema stopi određenoj člankom 29. ZOO-a.

Nalaže se tužitelju u roku 8 dana od dana pravomoćnosti isplati tužitelju parnične troškove zajedno sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate sve prema stopi određenoj člankom 29. ZOO-a".

II.Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.244,27 eura / 9.375,00 kn, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.U tužbi koja je podnijeta ovom sudu dana 29. srpnja 2020. tužitelj navodi da je dana 23. ožujka 2020. godine, za vrijeme radnog vremena tužitelja, u krugu tvornice tuženika, parkingu, oštećeno vozilo tužitelja marke Š. F. C. 1,6 tdi,

registarske oznake …, nakon što su na isto pale drvene i plastične palete u vlasništva tuženika. Zbog propusta poslodavca, odnosno činjenice da nije osigurao rad na siguran način, budući da je tuženik bio zaposlenik tuženika, tužitelj da je pretrpio štetu u iznosu ne manjem od 28.391,79 kuna, sukladno procjeni vještaka N. K., od travnja 2020. godine. Radi navedenog izvršen je uviđaj i postupanje od strane PP O., o čemu da je začinjen i zapisnik o postupanju te fotografije s lica mjesta. Sukladno odredbi članka 111. Zakona o radu, Poslodavac da je dužan naknaditi radniku štetu koju je pretrpio na radi ili u svezi s radom, a sve primjenom odredbi Zakona o obveznim odnosima. Poslodavac da nije osigurao sukladno odredbama Zakona o radu, mjesto rada za rad na siguran način, odnosno nije osigurao cjelokupan prostor za rad koji se odnosi i na područje oko zgrade sukladno odredbama članka 11.-13. te konačno članku 19. Zakona o zaštiti na radu. Korištenje dvorišta u krugu tvornice tuženika, nužno da je da bi tužitelj tada kao radnik tuženika došao do svog radnog mjesta, a isto da se koristi i za odlaganje paleta pa da je na taj način radnik stavljen u položaj povećanog rizika zbog ozljeđivanja. Po tom osnovu poslodavac odgovara za štetu koju je pretrpio radnom prema načelu objektivne odgovornosti, primjenom odredbe članka 1061. ZOO-a.

2. U svom odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda dana 8. rujna 2020. tuženik navodi kako u cijelosti osporava navode iz tužbe tužitelja, osporava i osnov odgovornosti kao i visinu nastale štete te predlaže da sud odbaci tužbu tužitelja, podredno odbije tužbeni zahtjev tužitelja, uz obvezu tužitelja na naknadu svih parničnih troškova tuženiku. Tužitelj u tužbi navodi da mu je oštećeno osobno vozilo nakon što su na isto pale drvene i plastične ambalaže u vlasništvu tuženika. Tuženik ističe kako postoji niz razloga koje ekskulpiraju njegovu odgovornost, poglavito u smislu članka 1067. Zakona o obveznim odnosima jer da je predmetna šteta nastala uslijed više sile kao i uslijed propusta tužitelja koji svoj posao nije obavljao u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, odnosno dužnom pažnjom koja se od njega očekuje. Tuženik prvenstveno navodi kako je tužitelj parkirao svoje vozilo u samom skladištu ambalaže i regenerata, a ne za to predviđeno mjesto - parking zoni za djelatnike. Slijedom gore navedenog, jasno da je kako je tužitelj u cijelosti odgovoran za nastalu štetu jer da nije poštivao pravila društva (ovdje tuženika) kao svi ostali zaposlenici tuženika koji uredno ostavljaju svoje vozilo na za to predviđenom parkiralištu. Tužitelj da je iz tuženiku nejasnih razloga, parkirao svoj osobni automobil u skladištu tuženika (koje da je većim dijelom i ograđeno zidom uz manji otvor predviđen za prolaz viličara) pa da mu je njegovo osobno vozilo samim tim smetalo prilikom manipulacije teretom te da je svojim postupanjem doveo u opasnost svoju imovinu prilikom utovara i istovara ambalaže i drvenih paleta. Tuženik ovdje napominje da su svi radnici tuženika upoznati i obaviješteni da trebaju koristiti glavni ulaz tvornice za ulaz radnika i dolazak na radno mjesto. Ne samo da im je to rečeno, već da je na ulaznim vratima društva F. d.o.o. (ovdje tuženika), kroz koja svi radnici tuženika ulaze u tvornicu, a ne kroz skladišni prostor, napisano crvenim slovima gdje se ostavljaju osobna vozila radnika, dok da je sama lay out skica oglašena na oglasnoj ploči tuženika te vidljiva svim radnicima. Dakle, tužitelj da je kršio pravila društva jer da mu je tako odgovaralo, parkirajući svoje osobno vozilo bliže skladištu gdje da je bio raspoređen na rad (gdje je bilo njegovo radno mjesto). Nadalje, tužitelj u svojoj tužbi implicira da u konkretnom slučaju nisu poštovane odredbe Zakona o zaštiti na radu, jer da je tužitelj stavljen u položaj povećanog rizika zbog ozljeđivanja, a što da je potpuna neistina. Naime, sam tužitelj da nije postupao u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti na radu jer da prije početka rada nije svoje vozilo parkirao na za to predviđenom parkiralištu, već da ga je ostavio u skladištu, dakle nije postupao sa dužnom pažnjom koja da se od njega očekuje, niti da je postupao savjesno i odgovorno. Tužitelj da je bio raspoređen za rad u skladištu te da se njegov dio posla sastojao između ostalog i u pripremi i otpremi gotove robe, etiketiranju i stavljanju na palete iste te održavanju skladišta i okolnog radnog prostora urednim. Prilikom rada, radnik koji radi na poslovima pripreme i otpreme robe, tijekom manipulacije paletama smješten da je u viličaru, što znači da ne radi rukama već upravlja viličarom. Prema tome da se ne može govoriti o nikakvom povećanom riziku jer da je radnik prilikom obavljanja tih poslova zaštićen kabinom viličara od potencijalne opasnosti. Kritične prigode, kao i nikad ranije, niti jednom od ostalih 200 radnika tuženika, da se nije dogodila nikakva nezgoda jer da svi radnici tuženika rade i ponašaju se u skladu sa pravilima društva i odredbama Zakona o zaštiti na radu. Na kraju i sam stručnjak zaštite na radu kod tuženika da odgovara za svoj posao i radi procjenu rizika na temelju koje određuje što se smije, a što da se ne smije raditi u procesu rada te kako se radi posao na odgovoran način. Postoje jasne upute poslodavca u svim segmentima rada koje njegovi radnici moraju slijediti, inače da ne rade svoj posao sa dužnom pažnjom i svojim postupcima dovode do ugroze ili propusta na radu. O odgovornosti i ponašanju tužitelja dovoljno govori i činjenica da je i nakon štetnog događaja od 23. ožujka 2020.g opet nastavio sa parkiranjem osobnog automobila u skladištu tuženika te da je i uhvaćen u pokušaju krađe tih istih drvenih paleta kad ih je za vrijeme radnog vremena spremao u svoj osobni automobil s namjerom da ih ponese kući, ali da je zaustavljen od strane rukovoditelja. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva kao i procjenu popravka osobnog vozila tužitelja, koju da je tužitelj privatno napravio za potrebe ovog postupka te da se tuženik protivi da se ista koristi kao dokaz u ovom postupku. Opreza radi, tuženik navodi kako se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj imovinskoj šteti jer da nema dokaza da je tužitelj platio popravak osobnog vozila te zatezne kamate u odnosu na istu mogu teći samo od presuđenja. Isto tako, s obzirom da nema dokaza da je tužitelj platio popravak vozila, njemu niti ne pripada pravo na PDV jer da mu trošak tog poreza nije niti nastao. Nadalje, tuženik navodi kako je prilikom izrade procjene predmetne štete uračunata vrijednost dijelova i popravak dijelova, koji da nisu oštećeni prilikom predmetne nezgode, uzimajući u obzir sadržaj Potvrde MUP RH, PU SD, PP

O. od 24.travnja 2020.g. Nadalje, prilikom izračuna visine štete sudski vještak da je morao uzeti u obzir vrijednost osobnog vozila tužitelja u trenutku nastale štete, a što uključuje starost osobnog vozila. Tuženik smatra kako je bilo potrebno utvrditi sadašnju tržišnu vrijednost osobnog vozila tužitelja, umanjiti je za iznos koji se odnosi na amortizaciju na ime starosti vozila i prijeđenih kilometara uz primjenu korektivnog faktora ponude i potražnje i tek tada izračunati vrijednost vozila, a potom vrijednost ostatka vozila Zaključno, tuženik svakako ustraje u osporavanju osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno osporava da bi na bilo koji način bio odgovoran za štetu koja je nastala na osobnom vozilu tužitelja. Slijedom gore navedenog, predlaže se da sud odbije tužbu tužitelja i obveže tužitelja na naknadu troškova ovog parničnog postupka tuženiku.

3.Tužitelj je svojim podneskom od 21. studenog 2022., uredio tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja, na način da se potražuje iznos od 3.257,59 eura/ 24.544,33 kn, sve sa zateznima kamatama i naknadom parničnog troška.

4. U dokaznom postupku sud je pregledao Potvrdu RH, MUP, PP SD, PP O., broj: 511- 12-30-02-5/406-2020 od 24. travnja 2020., procjena popravka … ( list spisa 5- 15), ispis A. P., Potvrda RH, MUP

PU SD PP O.,broj:511-12-30-01-

65/7-2020 od 2. rujna 2020., pregled fotografija, Upozorenje uprave društva F., Potvrda o vrsti poslova koje je radnik obavljao i trajanju radnog vremena od dana 29. svibnja 2020. , saslušanje tužitelja, zz tuženika G. S., račun izvršenih usluga, E. j.d.o.o., saslušanje svjedoka I. D., A. B., M.

P., L. Ž., nalaz i mišljenje vještaka M. Ž. od 19. kolovoza 2022.

5.Tužbeni zahtjev tužitelja je nije osnovan. Među

strankama u ovom postupku nije sporno:

- da je tužitelj radio kod tuženika od 2015. do 2019. i da je predmetnog dana kada je došlo do štete na njegovom vozilu, radio kod tuženika u skladištu,

- da je tužitelju dana 23. ožujka 2020., za vrijeme radnog vremena u krugu tvornice oštećeno vozilo marke Š. F. C. 1,6 tdi reg. oznake …, nakon što su na istog pale drvene i plastične palete u vlasništvu

tuženika,

- da je na temelju vještva stalnog sudskog vještaka za cestovni promet M. Ž. procijenjena ukupna šteta na vozili tužitelja u iznosu od 3.2272,60 eura /24.544,33 kn.

Kao sporno ostalo je za raspraviti: -

osnov i visinu štete,

- da li se u konkretnom slučaju radi o šteti koju je tužitelj pretrpio na radu ili u svezi s radom sukladno čl. 111. ZR-a, pa da bi time tuženik kao poslodavac odgovarao po načelu objektivne odgovornosti ili subjektivne odgovornosti odnosno po osnovi krivnje,

- da li je tužitelj u cijelosti odgovoran za nastalu štetu ili se radi o podijeljenoj odgovornosti.

6. U svom iskazu na ročištu dana 16. ožujka 2022. tužitelj navodi kako je radio kod tuženika od 2015. do 2019. i to prve dvije godine u proizvodnji na brizgalici u pogonu. Nakon dvije godine rada da je prebačen na rad u skladište gdje je radio zaprimanje robe u skladište. Što se tiče parkiranja njihovih osobnih vozila u krugu tvornice, jedino na što su bili upozoravani da ne smiju parkirati vozilo na južnom dijelu pored tvornice, obzirom da su tu parkirali djelatnici uprave, dok su radnici parkirali sa istočne i sjeverne strane. To parkiralište sa istočne i sjeverne strane da nije bilo određeno odnosno označeno kao parkiralište već da ih je od tvornice dijelila samo zgrada a sav ostali prostor pored zgrade sa istočne i sjeverne strane da je služio za parking. Tog kritičnog dana 23. ožujka 2020. isti da je parkirao sa sjeverne strane pored zgrade udaljenosti nekih 50 m od njegovog radnog mjesta. Sjeća se da je puhao vrlo jak vjetar. Inače tvornica da je izgrađena na jednoj visini, tako da je dosta izložena vjetru i često. Ističe da je cijeli sjeverni dio gdje su radnici pogona i skladišta parkirali služio za odlaganje ambalaže, raznih paleta, kao i željeznih podnica koje da su bile naslagane i po nekoliko metara u vis. Obzirom da je taj dan jako puhalo iako da je bio dosta zaposlen čuo je buku i otišao provjeriti svoje vozilo, te da je vidio da mu je vozilo oštećeno uslijed naleta upravo palete i te željezne podloge od jakog vjetra tako da je vozilo bilo dosta oštećeno. Radi se o vozilu Š. FK., god. proizvodnje 2011. koje da je polovno kupio i to 20 dana prije samog događaja i koje je stvarno bilo dosta oštećeno. Kad je došao do vozila vidio je da je staklo šofer šajbe i sva desna stakla razbijena, a cijela desna strana oštećena. Kad je vidio da je auto oštećen kontaktirao je voditelja pogona B. P. i direktoricu E. koja da je obavijestila i direktora S.. Nakon nekih sat-dva njega da je obavijestila na telefon direktorica E. da makne sve palete koje su oštetile njegov automobil, a da će njemu njegovo osiguranje isplatiti štetu, što da mu je bilo vrlo čudno jer da nije imao policu kasko osiguranja. Napominje da taj dan nitko nije sa njim želio razgovarati, iako da je na tome ustrajao cijeli dan. Nakon toga da je pozvao policiju koja da je napravila očevid iako da je automobil pretrpio štetu, da je bio u voznom stanju, tako da je nakon posla s njim otišao kući. Želi istači, da su se ovakvi slučajevi dogodili i drugima najmanje 10-15 puta, obzirom na položaj tvornice i jakom vjetru. Isti da je dobio jedino savjet od pravnice tuženika gđe M. da bi bilo dobro da se organiziraju djelatnici i pokušaju i novčano pomoći na saniranju štete, da je bio upoznat da je nekima štetu podnio poslodavac, tuženik. Isti da je štetu na vozilu procijenio od ovlaštenog procjenitelja na 28.000 i nešto kuna, a štetu da je sanirao u D., ne zna kako se zove firma, to je bilo u 6. m. 2020. g., a koju da je platio 22.000 kn. o čemu ima dokaz. Kod tuženika da je prestao raditi 2020. g. iako da je bio u stalnom radnom odnosu, jer da je bio razočaran sa stanjem u tvornici i odnosu rukovoditelja tuženika prema njemu. O tome da li su te palete koje su se nalazile na dijelu gdje su djelatnici parkirali vozila, bile na neki način osigurane, tužitelj navodi da nisu, da su samo bile naslagane. O tome gdje se nalazi skladište regenerata i gotove robe, navodi da se nalazi unutar tvornice, a ne na mjestu gdje se parkiraju vozila, te ističe da on svoje vozilo, kao ni ostali djelatnici nisu parkirali unutar skladišta, jer da je to jednostavno nemoguće. O tome da li je još neko vozilo bilo parkirano na tom mjestu, kaže da ne može sa sigurnošću reći, ali kada je došao, da nije bilo drugih vozila na tom mjestu kad je došao do vozila. U blizini mjesta gdje se parkirao, da je po njegovoj procjeni bilo 4-5 stupova paleta po 20-30 kom, a isti da su bili 20-30 m udaljeni od njegovog automobila. O tome da li postoji zidić koji ograđuje mjesto gdje je kritične prigode tužitelj parkirao, tužitelj navodi da je dijelom bilo ograđeno, međutim, da postoji dio gdje se može ući i izaći vozilom iz tog dijela, nikad nije bilo vidnog upozorenja da se tu ne smije parkirati, a osim njega, tu da su parkirali i ostali. O tome da li je to prolaz za viličara, da ako može proći viličar, može i automobil. Na zahtjev pun. tuženika da označi gdje je točno parkirao tada, na slici mjesta tvornice i okoliša (list spisa 28) tužitelj navodi da je bio parkiran sa sjeverne strane uz zid zgrade, u dijelu koji je označen pravokutno na kojem piše skladište povratne ambalaže i regenerata. Kada je isti došao na posao da je već puhao jak vjetar.

7. U svom iskazu na ročištu dana 16. ožujka 2022. zz tuženika G. S.

navodi da je član uprave tuženika od 2009. g. i što se tiče samog štetnog događaja da nije upoznat s detaljima, međutim da želi naglasiti da je u krugu tvornice označen parkirni dio a što se jasno vidi iz priložene slike, list spisa 28 tako da je s južne strane parking za djelatnike upravne zgrade, a s istočne strane i dijelom sjeverne iako da nije označeno, parking za djelatnike pogona i skladišta. Da bude precizniji, sa istočne strane da je parking označen, a s dijela sjeverne da je omogućen. To da su upravo mjesta koja su najmanje izložena udarima jakog vjetra, bure , koji tu jako često puše. Što se tiče mjesta na koje je kritične prigode tužitelj parkirao vozilo i tvorničke skice da je razvidno da se radi o skladištu povratne ambalaže i regenerata i to otvorenog tipa, koje da je izgrađeno u 1. fazi. Dijelom da je ograđeno zidićem s tim da je sa istočne i zapadne strane ostavljen prolaz cca 2,5 m kako da može pristupati viljuškari za manipulaciju robe. Koliko da je istom poznato taj prostor da nije nikada služio za parkiranje, jer da je već tada imao funkciju otvorenog skladišta, i zato da su tu bile odložene palete koje tužitelj navodi, a sve za potrebe skladišta. Tužitelj da je naveo da kritične prigode nije mogao s nikim razgovarati iako da je pokušavao, to da je bilo vrijeme lock downa, odnosno da je bila na snazi odluka Društva da se radi od kuće i to da je razlog da nitko s njim iz uprave nije razgovarao, dok su proizvodi djelatnici normalno radili. U spisu da je priložena fotografija osobnog automobila, a koje da se nalazi unutar skladišta, naime da se radi o službenom vozilu koje da je radilo dostavu robe i zato bilo u tom krugu i napominje opet, tu da se ne parkiraju djelatnici tuženika. Obzirom da je tužitelj uhvaćen u krađi i prijavljen policiji baš tih predmetnih paleta koje da su oštetile vozilo na istom mjestu gdje da se dogodio štetni događaj, da se postavlja sumnja da je i parkirao tu s namjerom otuđenja robe. O tome koje je marke službeno vozilo tuženika, da ima više službenih vozila, nakon što mu je predočena slika uz podnesak tužitelja, navodi da se radi o vozilu S. A.. O tome da li je bilo definirano koji sjeverni dio je bio određen za parkiranje vozila, svjedok navodi da se zna koji dio, to da je dio koji se nalazi pod brdom, koji je najzaštićeniji od udara vjetra, o čemu da je pisalo pisano upozorenje. Što se tiče odlaganja paleta u navedenom skladištu otvorenog tipa želi napomenuti da su odlagane sukladno uputama firme Ing atest koja da je zadužena za zaštitu na radu u našoj firmi, a u kom prostoru ima 500- 1000 takvih paleta.

8. U svom iskazu na ročištu od dana 11. svibnja 2022. svjedok I. D. navodi da

je stručnjak zaštite na radu u firmi I. A. d.o.o. koja da je praktički sve poslove zaštite na radu i zaštite od požara radi za tuženika od njegova početka rada 10 do 12 godina. Sve mjere zaštite na radu u potpunosti da su provedene na svim radnim mjestima kod tuženika a što se tiče konkretnog slučaja vezano za štetu na vozilu tužitelja da mora reći da nije očevidac samog događaja, ali jednom tjedno da dolazi kod tuženika i da je tužitelj dok je radio kod tuženika, kao i svi radnici da su prošli edukacije zaštite na radu, samim time tužitelj da je trebao biti upoznat s činjenicom da je kritičnog dana parkirao svoje vozilo ne na parkirnom prostoru već na otvorenom skladištu. Samim time, obzirom da je za parkiranje na takvom mjestu mora dobiti suglasnost svog poslodavca, ukoliko da je nije dobio, preuzima rizik parkiranja na takvom mjestu, obzirom da se radi o radnom prostoru, te da takvo parkiranje sigurno ometa izvođenje tehnološkog postupka, obzirom da na takvim mjestima rade viličari u svakodnevnom procesu rada. Unatoč tome, šteta na vozilu tužitelja da je nastala uslijed više sile, jakog vjetra, na koje poslodavac da nije imao nikakav utjecaj. O tome da li mu je poznato da li je tuženik kao poslodavac donio odluku o načinu parkiranja unutar tvorničkog kruga za djelatnike, da takvu odluku nije vidio. O tome je li skladište mjesto rada, da je. O tome da li mu je poznato da li se na tom mjestu parkiraju vozila od djelatnika gdje je došlo do predmetno štetnog događaja, da kad dođe jednom tjedno da zamijeti da se vozila parkiraju sa sjeverne, te istočne strane pogodna i sa južne ispod nadstrešnice.

9. U svom iskazu na ročištu od dana 11. svibnja 2022. svjedok A. B. navodi da radi kod tuženika već 12 godina. Da je isti bio na više radnih mjesta, a trenutno da je voditelj tehnologije dorade. Taj dan kad je došlo do predmetno štetnog događaja, isti da je bio na svom radnom mjestu i nakon što se to dogodilo njega da je tužitelj obavijestio, isti da je koliko su mu vremenske prilike to dopuštale vidio štetu na automobilu tužitelja. Taj dan da je bio izrazito jak vjetar i jaka bura, a vjerojatno da su na automobil pale palete koje da su bile posložene na tom otvorenom dijelu skladišta. O tome da li se tu inače djelatnici skladišta parkiraju na otvorenom djelu skladišta, vanjskom djelu skladišta, naime da je velika cirkulacija ljudi u skladištu i da isti zbog svog obima posla nema saznanja o tome, osim što može reći da se on jedne prigode tu parkirao za trajanja svoje smjene, ali uz suglasnost direktora obzirom da je imao obavljati poslove vezano za alatnicu koja da je tu u blizini. Koliko je istom poznato da postoji odluka poslodavca vezano za parkirni prostor unutar tvornice i koja da je ovjerena na oglasnoj ploči. Također da li se tužitelj znao i prije ove nezgode tu parkirati, istom da nije poznato. Nakon što su mu predočene fotografije otvorenog skladišta i prikazani automobili, naime da automobil koji je prikazan na fotografiji ( list spisa 35), je službeni automobil a ne privatni nekog od djelatnika. O tome da li mu je poznato da li su se palete na vanjskom skladištu vezivale, koliko mu je poznato da nisu. O tome da li mu je poznato da li su se parkirnom djelu unutar tvorničkog kruga znale događati ovakve nesreće , istom da nije poznato, ali na drugim dijelovima u naletu vjetra jesu, ali ne s tim paletama, da se nisu događale na sjevernom, već na južnom dijelu, koje da koristi ured i uprava. Istočni i dio sjevernog parkinga unutar tvorničkog kruga da koriste djelatnici. Njegovo vozilo da nije pretrpjelo štetu. Koliko je istom poznato da u odluci o parkingu koju je donio tuženik nije bilo navedeno da se radnici mogu pakirati na otvorenom skladištu.

10. U svom iskazu na ročištu od dana 11. svibnja 2022. svjedok M. P.

navodi da je radio kod tuženika sve do 11. mjeseca prošle godine, kao voditelj skladišta i bio je nadređen tužitelju. Uz tužitelja još da je radio i L. Ž.. O tome da li se broj skladištara mijenjao, znalo bi se događati da nekad bude jedan od njih, a nekad nijedan, ali nikad više od dva. Na tom dijelu gdje se dogodila predmetna šteta, da se ne bi moglo raditi o dijelu skladišta, niti da je to bilo otvoreno skladište, obzirom da je takvih dijelova u krugu tvornice na više mjesta, sličnih ne istih, odnosno ne samo odlaganja paleta nego i drugog materijala potrebnog za rad firme, tako da su viljuškari radili i na drugim dijelovima unutar tvornice ne samo na tom dijelu ispred skladišta. Koliko je istom poznato tu da su se djelatnici znali parkirati povremeno i to obično kad su dolazili na smjenu kad bi parking na istočnoj ili sjevernoj strani bio popunjen, moguće da su se neki djelatnici parkirali bez obzira da li je parking na drugim mjestima bio popunjen, upravo iz razloga što nisu smatrali da je na tim mjestima parking zabranjen. Isti da se tu osobno nije parkirao. Naime, da nikada nitko nije rekao da je zabranjeno parkiranje niti da je koliko je istom poznato trebala suglasnost da bi se tu parkiralo. Kritičnog dana da je bio sa tužiteljem u skladištu, puhala je jaka bura, oni da su čuli jači udarac i pretpostavili su da je došlo do štete na automobilu, da su izašli iz skladišta te da su to i utvrdili. Kad su došli vanka da su vidjeli razbacane palete i plastične dijelove oko auta te da su odmah i prijavili štetu u policiji te nadležnima u upravi. O tome da li mu je poznato da je tuženik donio odluku vezano za parkiranje unutar kruga tvornice, njemu da je to poznato, međutim u istoj odluci nigdje da ne piše da je na tom djelu zabranjeno parkiranje. O tome da li je u krugu tvornice ocrtana mjesta određena za parkiranje, da nisu osim na južnom dijelu za pojedina mjesta za djelatnike uprave. O tome da li su upozoravali upravu vezano za način skladištenja, odnosno ostavljanja materijala paleta i slično u tom otvorenom dijelu skladišta, da su upozoravali upravu da bi se te stvari koje su odložene na vanjskom dijelu skladišta, kao što su palete i druge stvari trebaju dodatno osigurati kako ne bi došlo do štete prema ljudima koji tu rade, obzirom da se radi o dijelu tvornice gdje su jaki udari vjetra. Naime da je radniku A. B. bilo oštećeno vozilo dok je bilo parkirano u krugu tvornice, te koliko mu je neslužbeno poznato da mu je refundirana šteta. O tome da li je ograđeno otvoreno skladište gdje je došlo do štetnog događaja, da nema ograde osim zidića visine 20-ak centimetara kojim da je taj prostor otvoren, sa otvorima sa tri strane za ulaz vozila, na zapadnoj dva, jedan veći jedan manji i sa istočne jedan veći, otprilike su širine tri do četiri metra. Na dijelu otvorenog skladišta, da je bilo svašta, plastične ambalaže, drvenih paleta koje da nisu ničim vezane, pa i škart materijala koji je čekao daljnju obradu i slično. O tome da li su palete odlagane i na nekom drugom otvorenom dijelu unutar kruga tvornice, da su bile odlagane i na drugom djelu i to na sjevernom dijelu tvorničkog kruga.

11. U svom iskazu na ročištu od dana 11. svibnja 2022. svjedok L. Ž. navodi da radi kod tuženika već šest godina. U vrijeme kad se dogodila predmetna šteta da je radio s tužiteljem u skladištu, a trenutno da radi u doradi kao autokontrolor operater. U skladištu da su radili on i tužitelj, a šef da im je bio P. i još dva viljuškarista. Koliko mu je poznato uz tužitelja i drugi djelatnici da su se znali parkirati upravo na tom dijelu gdje se dogodila predmetna šteta tužitelju, posebno kada ne bi bilo slobodnog parkirnog mjesta u krugu tvornice, a kada bi se djelatnici pogona parkirali na južnom dijelu tada da bi bili upozoravani da se tu ne smije parkirati o čemu je tuženik dobio odluku da se ne parkira u južnom dijelu tvornice. Isti da se osobno dvaput parkirao u dijelu otvorenog skladišta gdje da je bio parkiran tužitelj, kao i drugi djelatnici, nekad da ih je bilo više nekad manje ovisno o stanju na drugim parkirnim mjestima. Koliko mu je poznato nikad da ih nitko nije upozoravao niti da je bilo zabrana za parkiranje kruga tvornice. Koliko mu je poznato taj dio da se nikad nije smatrao otvoreno skladište, na tom dijelu da se jesu odlagale palete a ne i drugi materijali, dok da se sad odlažu i drugi materijali, isto da mu je poznato da je njihov šef P. upozoravao da se te palete moraju osigurati upravo zbog jakog vjetra. O tome da li je na tom dijelu nekom drugom vozilu nastala šteta uslijed udara vjetra i materijala koji da je bio odložen. Njemu da nije poznato da je baš na tom dijelu nastala šteta ali da mu je poznato da je na drugim dijelovima da se znalo oštetiti vozilo, ali da ne zna da li je tuženik te štete djelatnicima nadoknadio. Taj dan kad se dogodio štetni događaj da nije bio na radnom mjestu. O tome da li mu je poznato da je A. B. bilo također šteta na vozilo, te da je bilo parkirano unutar kruga tvornice, istom da je poznato da mu je bilo razbijeno i da mu je nadoknađena šteta ali da je parkiran na južnom dijelu. Otvoreno skladište da je ograđeno malim zidićem sa tri ulaza sa istočne i zapadne. O tome koliko bi paleta bilo odloženo na tom dijelu, da ovisi, nekad i 300 nekad i manje ne može precizirati. O tome da li je bilo određeno na kom krugu tvornice se djelatnici parkiraju, naime da su se oni mahom parkirali na istočnom dijelu, a kad ne bi bilo parkinga da bi se parkirali na južnom dijelu, zbog čega da bi bili upozoravani čak i financijski kažnjeni zbog čega da je donijeta odluka da se ne parkiraju na južnom dijelu.

12. U svom nalazu i mišljenju vještak M. Ž. od 19.kolovoza 2022. navodi da prema Potvrdi broj 511-12-30-02-5/406-2020 izdanoj od PP O. na

vozilu da su nastupila slijedeća oštećenja: zadnji desni blatobran, zadnje desno staklo, prednja desna vrata, zadnja desna vrata, staklo na zadnjim desnim vratima, krov, prednje vjetrobransko staklo, prednji desni blatobran, poklopac motora, desno vanjsko ogledalo. Prema oštećenjima vozila i troškovima popravka da se procjenjuje da popravak vozila ekonomski nije opravdan i da je na vozilu nastala potpuna (totalna) šteta. Ukupno iznos štete na vozilu Š. F. 1,6 T. (66 kW) registarske oznake i broja …da iznosi: Uvš = SVv – OV = 35 063,34 – 10 519,00 = 24 544,33 kn

13.Temeljem čl. 111.st.1. Zakona o radu ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Smatra se da je šteta nastala na radu, ako ju je radnik pretrpio tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnos, odnosno u obavljanju funkcija ili prema posebnom nalogu poslodavca u okviru popisa poslova koje je dužan obavljati u okviru svoje funkcije odnosno radnih zadataka. Štetom nastalom u vezi s radom smatra se pak ona šteta koja je nastala kada je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovao radni odnos ,ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno za obavljanje pojedinih zadataka svoga službenog mjesta. Teret dokazivanja da je šteta nastala na radu ili u vezi s radom je na radniku odnosno na tužitelju.

Temeljem čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima ( NN: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 ), za štetu od opasne stvari odgovara njem vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Prema čl. 1067. istog zakona vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti ili otkloniti. Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti ili čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

14.Analizom i ocjenom cjelokupnog dokaznog postupka, svih dokaza zajedno i svakog dokaza zasebno sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („NN“ br. 53/91, 91/92, 112/93, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,

25/13 – u daljnjem tekstu ZPP), ovaj sud smatra da se u predmetnom slučaju ne radi o šteti na radu ili u svezi s radom, stoga tuženik kao poslodavac ne može odgovarati po načelu objektivne odgovornosti. U provedenom dokaznom postupku je utvrđeno da je šteta nastala na automobilu tužitelja uslijed jakog vjetra, a tužitelj je svoj automobil parkirao na tvorničkom djelu na kojem se prema lay out društva F. ( list spisa 28) nalazi skladište povratne ambalaže i regenerata. Uvidom u priloženu skicu ( lay out) ucrtane su zone parkinga za djelatnike uprave, odnosno uredske prostore i posjetitelje i za djelatnike pogona. Pregledom Upozorenja koje je tuženik uputio svim djelatnicima razvidno je da su svi djelatnici zaposlenici društva F. upozoreni na kojem se dijelu tvorničkih prostora mogu parkirati i to je jasno precizirano kako za parkiranje službenih vozila društva vodećeg kadra, kao i za radnike koji rade u proizvodnom pogonu. Za radnike u proizvodnom pogonu navedeno je da se mogu koristiti parking mjesta sa istočne i dijelom sa sjeverne strane proizvodnog pogona. Prema iskazu tužitelja proizlazi da se kritičnog dana parkirao sa sjeverne strane pored zgrade, udaljenosti nekih 50 metara od radnog mjesta. Tužitelj je nakon što mu je bila predočena skica lica mjesta tvornice i okoliša ( list spisa 28) izričito naveo da je bio parkiran sa sjeverne strane uz zid zgrade u dijelu koji je označen pravokutno na kojem piše Skladište povratne ambalaže i regenerata. U konkretnom slučaju, obzirom da je i sam tužitelj potvrdio da je parkirao svoje vozilo na mjestu koje je prema tvorničkoj skici Skladište povratne ambalaže i regenerata (list spisa 28) te da mu samim time nije mogla ostati nepoznata činjenica da su se u trenutku parkiranja na tom djelu nalazili drvene i plastične palete u vlasništvu tuženika, što je također ukazivalo da se ne bi radilo o parking zoni. Stoga u slučaju da je tužitelj morao zbog potrebe posla parkirati svoje vozilo u skladišnom prostoru, tada bi mogli govoriti o objektivnoj odgovornosti tuženika, odnosno o šteti nastaloj u vezi s radom jer je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovao radni odnos ,ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno za obavljanje pojedinih zadataka svoga službenog mjesta međutim tužitelj to nije dokazao u ovom postupku, a teret dokaza je bio na njemu. Stoga se u konkretnom slučaju ne radi o objektivnoj odgovornosti tuženika jer tužitelj nije dokazao da je šteta nastala na radu, odnosno da je pretrpio tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnos, odnosno u obavljanju funkcija ili prema posebnom nalogu poslodavca u okviru popisa poslova koje je dužan obavljati u okviru svoje funkcije odnosno radnih zadataka. Isto tako tuženik ne bi odgovarao kao vlasnik za štetu prouzročenu opasnom stvari ako bismo drvene i plastične palete za vrijeme jakog vjetra podveli pod opasnu stvar jer sukladno iskazu samog tužitelja on nije morao zbog potrebe posla parkirati svoj automobil na predjelu koje je predviđeno kao skladište povratne ambalaže i regenerata i u kojem su bile odložene drvene i plastične palete što mu nije moglo ostati nepoznato, pa je samim time u situaciji jakog vjetra i nepovoljnih vremenskih prilika preuzeo rizik nastanka štete te je za nastalu štetu isključivo on odgovoran.

15.Tuženik je između ostalog istakao da bi bio eskulpiran od odgovornosti jer da je predmetna šteta na vozilu tužitelja nastala uslijed više sile, međutim u konkretnom slučaju ne bi se radilo o višoj sili, iako nije sporno da je kritičnog dana puhao jaki vjetar što su svjedoci i stranke potvrdili u svojim iskazima, a sama tvornica se nalazi na uzvišenju i nije sporno da je vrlo često je podložna udarima jakog vjetra čime su i svi zaposlenici bili upoznati. U pravnoj teoriji kao viša sila ( vis maior) podrazumijeva se onaj vanjski događaj ili pojava koja je po snazi svog djelovanja u toj mjeri jača od samog čovjeka da njezino djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje, jer se ono ni objektivno nije moglo predvidjeti, ni izbjeći niti otkloniti. U situaciji kada su svi zaposlenici bili upoznati s činjenicom da je krug tvornice a samim time posebno sjeverni dio kad pušu jaki vjetrovi na udaru ne bi se moglo govoriti o nepredvidivosti, samim time ne bi se radilo o višoj sili, međutim ovaj sud smatra da se u konkretnom slučaju odgovornost tuženika može podvesti isključivo na odgovornost po osnovi krivnje što znači da je tužitelj u ovom postupku trebao dokazati da mu je šteta na vozilu nastala krivnjom, odnosno propustom tuženika. U konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao krivnju tuženika obzirom da je i sam potvrdio da je parkirao svoje vozilo na mjestu koje je prema tvorničkoj skici ( list spisa 28) predviđeno kao Skladište povratne ambalaže i regenerata, te mu samim time nije mogla ostati nepoznata činjenica da su se u trenutku parkiranja vozila na tom djelu nalazili drvene i plastične palete u vlasništvu tuženika, što je također ukazivalo da se ne bi radilo o parking zoni. U situaciji kad je postojalo i pisano upozorenje djelatnicima kojim dijelom parkinga da se koriste, a na mjesto gdje je tužitelj parkirao svoje vozilo, na lay out skici tuženika nije označeno kao parking mjesto. Samim time je tužitelj parkirajući svoje vozilo kritičnog dana na tom mjestu preuzeo i rizik nastanka eventualne štete. Posebno u situaciji loših vremenskih prilika kao što su jaki vjetrovi i blizina odloženog skladišnog materijala kao što su drvene i plastične palete. Samim time, tužitelj nije dokazao u ovom postupku da je pretrpio štetu na radu i u svezi s radom a niti je dokazao da bi tuženik odgovarao za štetu kao vlasnik za štetu prouzročenu opasnom stvari, a niti postojanje subjektivne odgovornosti, odnosno krivnje. Naime, tužitelj u ovom postupku nije dokazao uzročnu vezu između štetne radnje tuženika kao poslodavca i nastale štete, već je u provedenom dokaznom postupku utvrđeno da je tužitelj isključivo odgovoran za nastalu štetu na svom vozilu parkirajući isto na mjestu koje nije bilo predviđeno za parkiranje vozila te je znao i mogao znati da bi zbog blizine skladišnog materijala vozilo moglo biti oštećeno uslijed vremenskih nepogoda. Stoga je valjalo, odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti i odlučiti kao u izreci ove presude.

16.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 2. i 155. Zakona o parničnom postupku („NN br. 53/91, 91/92, 112/93, 117/03, 88/05, 2/07 , 84/08 ,25/13 ,89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu ZPP), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“ br. 148/09) VPS, te popisu punomoćnika

tužitelja. Tuženiku je priznat trošak: za sastav odgovora na tužbu – 100 bodova, za zastupanje na ročištima: 12. siječnja 2022, 16. ožujka 2022., 11. svibnja 2022. - za svako po 100 bodova, za zastupanje na ročištu dana 23. studenog 2022- 150 bodova, za sastav podnesaka od 4. veljače 2021., 20. travnja 2022., – za svaki po 100 bodova,što ukupno daje 700 bodova, što daje iznos od 7.500,00 kn +25 % PDV- a, daje ukupan parnični trošak u iznosu od 1.244,27 eura / 9.375,00 kn.

U Splitu, 27. travnja 2023.

Sudac:

Jelena Kvarantan Karuza v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka iste