REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 73 Pž-1687/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Gorana Aralica Martinović, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja LOVELY DALMATIA d.o.o., OIB 70678208983, Zaostrog, Hrvatskih domoljuba 38, kojeg zastupa punomoćnik Dragan Mijoč, odvjetnik u Splitu, Velebitska 75, protiv protivnika osiguranja ABACUS d.o.o., OIB 67368419477, Vrgorac, Splitska 44, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Pervan, odvjetnik u Vrgorcu, Hrvatskih velikana 2, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-32/2022-4 od 6. travnja 2023., 27. travnja 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-32/2022-4 od 6. travnja 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-32/2022-4 od 6. travnja 2023. odbijen je prijedlog za osiguranje koji glasi:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja na sklapanje ugovora o kupoprodaji niže navedenih nekretnina, određuje se privremena mjera I. Zabranom protivniku osiguranja ABACUS d.o.o., Vrgorac, Splitska 44, OIB: 67368419477, da otuđi i optereti ½ idealnog dijela nekretnina i to

čest.zgr. 693, zgrada, površine 444m2, čest.zgr. 694, zgrada, površine 107m2, čest.zgr. 695, zgrada, površine 190m2, čest.zgr. 696, zgrada, površine 106m2, čest.zgr. 697, zgrada, površine 228m2, čest.zgr. 698, zgrada, površine 106m2, čest.zgr. 699, zgrada, površine 106m2, čest.zgr. 700, zgrada, površine 222m2, čest.zem. 3014/1, neplodno dvorište, površine 10009m2,

čest.zem. 3014/3, neplodno dvorište, površine 2266m2,

sve upisano u ZU 1201 K.O. Zaostrog.

II. Ova privremena mjera trajat će najkasnije 30 (trideset) dana od pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda.

III. Ova privremena mjera dostavit će se Općinskom sudu u Makarskoj, Zemljišnoknjižnom odjelu Makarska, radi zabilježbe privremene mjere u zemljišnoj knjizi za K.O. Zaostrog.

IV. Rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi.

V. Žalba ne odgađa provedbu ove privremene mjere.“

2. Predlagatelj osiguranja je podnio žalbu protiv rješenja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene odredaba Ovršnog zakona. Predlaže preinačiti pobijano rješenje, odrediti predloženu privremenu mjere te obvezati protustranku na plaćanje troškova predlagatelju. Sadržaj žalbe u bitnom upućuje na osporavanje zaključaka na temelju kojih je prvostupanjski sud odlučio o prijedlogu za osiguranje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) i čl. 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).

6. Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti žalitelj određeno ukazuje na neku od njih.

7. Iz stanja spisa i pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj osiguranja podnio tužbu, a uz tužbu i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine što nije niti može biti od utjecaja na činjenicu da prijedlog za osiguranje predstavlja poseban zahtjev o kojem sud odlučuje u izvanparničnom postupku, odvojeno od raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. Tužbom traži da sud naloži tuženiku, odnosno protivniku osiguranja, sklapanje ugovora o kupoprodaji u tužbi identificiranih nekretnina. Privremenom mjerom predlaže osigurati svoju nenovčanu tražbinu na sklapanje predmetnog kupoprodajnog ugovora zabranom otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina.

8. Prije svega, nenovčana tražbina koja se predlaže osigurati jest zahtjev da sud naloži tuženiku, odnosno protivniku osiguranja da sklopi ugovor o kupoprodaji predmetnih nekretnina (tražbina na činjenje). Sklapanje pravnih poslova u pravilu je izraz dispozitivne volje ugovornih stranaka, te jednoj stranci u pravilu ne pripada pravo tražiti od suda da drugoj stranci naloži ili ju poziva na sklapanje ugovora, osim u zakonom predviđenim slučajevima. Tužitelj – predlagatelj osiguranja tvrdi da ima zakonske osnove na temelju koje bi mogao postaviti tužbeni zahtjev za donošenje presude kojom se nalaže sklapanje ugovora o kupoprodaji, a koja osnova je sadržana u odredbama Ugovora o zakupu i uređenju međusobnih odnosa od 22. ožujka 2018. (list 10. – 17. spisa), a što je između parničnih stranaka sporno i o tome će raspravljati parnični sud u parnici koja se radi ostvarenja predmetne nenovčane tražbine vodi pred prvostupanjskim sudom.

9. Odredbom čl. 341. st. 1. Ovršnog zakona je propisano da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Prema odredbi st.

2. toga članka u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila toga zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. Odluka se donosi na temelju razine vjerojatnosti , a ne dokazanosti.

10. Odredbom čl. 346. st. 1. i 2. Ovršnog zakona propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, tako da je određeno da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te: 1. ako učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

11. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio o nepostojanju kumulativnih uvjeta, kao i o nepostojanju vjerojatnosti postojanja opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine čije se osiguranje traži na temelju činjenica da je protivnik osiguranja pokušao prodaju nekretnina.

12. Prema stanju spisa i prema obrazloženju pobijane odluke proizlazi da predlagateljeva tvrdnja o opasnosti prodaje predmetnih nekretnina nije dostatna za stvaranje uvjerenja o vjerojatnosti da postoji opasnost da protivnik osiguranja nešto čini, a što bi imalo za posljedicu da predlagatelj osiguranja kasnije neće moći ili će otežano moći ostvariti svoju tražbinu.

13. Pravilno prvostupanjski sud glede pretpostavki za određivanje regulacijske mjere, ističe da uz pretpostavku vjerojatnost postojanja tražbine, je i nužnost mjere radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ocijenivši kako predlagatelj nije pojasnio hoće li ta šteta biti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva sa stajališta mogućnosti naplate odnosno obeštećenja od strane protivnika osiguranja. Pravilno ocijenivši da predlagatelj koji je dužan ukazati na okolnosti iz kojih proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete s obzirom na radnje ili propuste koje poduzima protivna strana, da za sada, isto nije dokazao odnosno da sud nije raspolagao okolnostima iz kojih bi proizlazilo da predlagatelj neće biti u mogućnosti svoju tražbinu naknaditi od protivnika osiguranja.

14. Žalbenim navodima žalitelj ponavlja već iznesene tvrdnje na okolnost ispunjenja kumulativno propisanih pretpostavki iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona za koje je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge pa se bez potrebe ponavljanja upućuje na njih.

15. Stoga svojim žalbenim navodima predlagatelj osiguranja nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja pa je na temelju odredbe čl. 380. t.

2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona odlučeno kao u izreci rješenja. Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, u smislu odredbe čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona i odbio prijedlog.

16. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

Zagreb, 27. travnja 2023.

Sudac

Gorana Aralica Martinović