Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 12 Gž Ovr-34/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice "O. b" d.d. iz S., …, OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku B. B., odvjetniku iz O. d. B. & S. d.o.o. iz S., …, protiv ovršenika I. Č. iz D. R., …, OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. Š., odvjetniku iz S., …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2258/2022 od 15. prosinca 2022., dana 27. travnja 2023,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenika I. Č., ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2258/2022 od 15. prosinca 2022. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja odlučeno je:

"1. Na temelju ovršne isprave - Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava reg. br. … sklopljen dana 29. lipnja 2010. godine, potvrđenog kod javnog bilježnika I. Š. iz S. dana 06. srpnja 2010. godine, broj: OV- 7317/2010, a radi naplate niže navedenih tražbina ovrhovoditelja, i to:

- dospjele glavnice u iznosu 195.721,63 kn / 25.976,72 EUR uvećane za zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od dana 14. rujna 2022. godine pa do isplate po stopi propisanoj člankom 29., stavak 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- dospjele redovne kamate u iznosu 4.865,16 kn / 645,72 EUR, dospjele zatezne kamate od 31. prosinca 2010. do 13. rujna 2022. u iznosu 148.697,15 kn / 19.735,50 EUR,

- dospjele zatezne kamate od 31. prosinca 2010. do 13. rujna 2022. u iznosu 148.697,15 kn / 19.735,50 EUR,

- dospjele zatezne kamate od 31. prosinca 2010. do 13. rujna 2022. u iznosu 148.697,15 kn / 19.735,50 EUR,

- dospjele glavnice u iznosu 258.560,50 kn / 34.316,88 EUR uvećane za zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od dana 14. rujna 2022. godine pa do isplate po stopi propisanoj člankom 29., stavak 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- dospjele redovne kamate u iznosu 13.945,80 kn / 1.850,93 EUR,

- dospjele zatezne kamate od 31. prosinca 2010. do 13. rujna 2022. u iznosu 291.419,18 kn / 38.677,97 EUR,

kao i radi naplate naknade troškova ovog ovršnog postupka s pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od dana donošenja ovog rješenja o ovrsi pa do konačne isplate po stopi propisanoj člankom 29., stavak 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

određuje se ovrha

na nekretnini u vlasništvu ovršenika I. Č. iz D. R., …, OIB: …, upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel S., k.o. M., zk.ul. …, označenoj kao zk.č.br. … opisane kao D. stambena zgrada, stambena zgrada ukupne površine 1565 m2, a s kojom nekretninom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnih dijelova, i to:

a) 27. Suvlasnički dio: 23/1705 etažno vlasništvo (E-27) dijela nekretnine u A I (jedan) podrumski parkirališni prostor 26-G26 u podrumu, koji ima ukupnu netto površinu od 22,65 m2, za cijelo

b) 41. Suvlasnički dio: 68/1705 etažno vlasništvo (E-41) dijela nekretnine u A I (jedan) povezan sa stanom 3 u prizemlju građevine B, koji se sastoji od pretprostora, dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje, blagovaonice, ostave i kupaonice, koji ima netto korisnu površinu od 62,60 m2, s pripadajućim dijelovima balkonima ukupne površine 5,50 m2, odnosno ukupnu netto površinu od 68,10 m2, za cijelo zabilježbom ovrhe na gore opisanim nekretninama u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela S., utvrđivanjem vrijednosti navedenih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja O. b. d.d. iz iznosa dobivenog prodajom.

2. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel S. provesti upis zabilježbe ovrhe na predmetnim nekretninama po donošenju rješenja o ovrsi."

2. Protiv citiranog rješenja o ovrsi žalbu je podnio ovršenik iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 2., 7. i 9. Ovršnog zakona. Navodi kako izvadak iz poslovnih knjiga sam po sebi nije ovršna isprava već vjerodostojna isprava, a ujedno se izdana klauzula ovršnosti ne odnosi na priloženi Izvadak iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja već na Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava. Ukazuje na okolnost da prema navedenom Izvatku ukupan iznos kamata premašuje iznos glavnice koje ovrhovoditelj potražuje od ovršenika. Nadalje, ističe kako osporava predmetno potraživanje kao pretežito neosnovano, jer dugovanje ovršenika ne iznosi koliko je to određeno spornim rješenjem o ovrsi budući je ovršenik isplatio pretežiti dio glavnice, a izračun navodno pripadajućih kamata nije transparentan ni ispravan. Nije razvidno na koje se vremensko razdoblje odnosi navodno dospjela redovna kamata, te u razdoblju od 31. prosinca 2010. do 30. rujna 2013. ovrhovoditelj paralelno, tj. istodobno obračunava i ugovornu i zakonsku zateznu kamatu, koje postupanje je nezakonito. Navodi da su u predmetnom slučaju ispunjeni zakonski razlozi iz čl. 80.b st. 2. i 3. Ovršnog zakona jer prodaja predmetne nekretnine bi narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, a iz dosadašnjeg podmirivanja predmetnog kredita, budući je ovršenik nesporno isplatio više od 500.000,00 kuna (

66.361,40 EUR), očito je da postoje i druge prikladne mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri. Nadalje, ističe kako predmetna nekretnina služi za stanovanje ovršeniku i članovima njegove obitelji, odnosno, zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika. U priloženom Sporazumu radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava, a niti u bilo kojoj drugoj ispravi, ovršenik se nije izričito usuglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja predmetne tražbine zatraži namirenje prodajom predmetne nekretnine. Predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje o ovrsi i odbaci prijedlog za ovrhu.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode i iznesene prigovore ovršenika kao činjenično i pravno neosnovane. Navodi kako prigovori ovršenika predstavljaju svojevrsne neutemeljene konstrukcije što potvrđuje činjenica da je ovršenik putem punomoćnika dana 29. prosinca 2022. dostavio punomoćniku ovrhovoditelja pisani prijedlog za mirno rješenje spora, odnosno prijedlog nagodbe. U pogledu visine i dospijeća tražbine odlučnim se ukazuje skrenuti pozornost na čl. 4. st. 4. predmetnog Sporazuma iz kojega proizlazi da je sukladno volji stranaka isključivo izvadak iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja meritoran za utvrđivanje visine i dospijeća tražbine. Suprotno tvrdnjama ovršenika ovrhovoditelj nije istovremeno obračunavao ugovorne i zatezne kamate na istu ratu kredita kako to nastoji prikazati ovršenik obzirom da su rate dospijevale u različitim razdobljima pa u vrijeme kad su se počele obračunavati zatezne kamate na jednu dospjelu nepodmirenu ratu, istovremeno su se obračunavale ugovorne kamate za drugu ratu do njenog dospijeća, pa tako sve do posljednje. Osporava i navode ovršenika kojima ističe da su se obistinili uvjeti iz čl. 80.b st. 2. i 3. Ovršnog zakona, odnosno da bi prodaja predmetne nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa stranaka. U predmetnoj ovršnoj stvari nema mjesta primjeni odredbi čl. 80.b st. 2. i 3. Ovršnog zakona obzirom da je ovršenik u ovršnoj ispravi izrijekom ovlastio da se radi osiguranja tražbina koje proizlaze upravo iz povezanih isprava u zemljišnim knjigama uknjiže založna prava (hipoteke) te da radi namirenja te tražbine provede prisilnu ovrhu na založenim nekretninama. U odnosu na daljnje navode ovršenika da predmetna nekretnina služi za stanovanje ovršenika i članova njegove obitelji, odnosno za zadovoljavanje njihovih osobnih potreba te da postoje druge prikladne mogućnosti da se namiri tražbina ovrhovoditelja, ističe kako nema mjesta usvajanju takvih prigovora obzirom na čl. 77. st. 1. Ovršnog zakona. Predlaže sudu drugog stupnja odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi te obvezati ovršenika da ovrhovoditelju naknadi trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz spisa predmeta slijedi da je na temelju Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava reg. br. … sklopljenog 29. lipnja 2010., potvrđenog kod javnog bilježnika I. Š. iz S. 6. srpnja 2010., pod brojem OV- 7317/2010, a radi naplate novčanih tražbina ovrhovoditelja i to glavnice u iznosu od 195.721,63 kuna (25.976,72 EUR) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, obračunatih redovnih kamata u iznosu od 4.865,16 kuna (645,72 EUR), dospjelih zateznih kamata u iznosu od 148.697,15 kuna (19.735,50 EUR), te glavnice u iznosu 258.560,50 kuna (34.316,88 EUR) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, obračunatih redovnih kamata u iznosu od 13.945,80 kuna (1.850,93 EUR), i dospjelih zateznih kamata u iznosu 291.419,18 kuna (38.677,97 EUR), određena ovrha na nekretnini ovršenika, i to na zk.č.br. …, k.o. M., i to 27. suvlasnički dio, 23/1705 etažno vlasništvo (E-27) dijela nekretnine u A I (jedan) podrumski parkirališni prostor 26-G26 u podrumu, površine 22,65 m2, i 41. suvlasnički dio 68/1705, etažno vlasništvo (E-41) dijela nekretnine u A I (jedan) povezan sa stanom 3 u prizemlju građevine B, površine 68,10 m2, u vlasništvu ovršenika, zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti predmetnih nekretnina, prodajom istih i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

6. Predmetna ovrha pokrenuta je temeljem odredbe čl. 80. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje OZ) prema kojoj se ovrha na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

7. Neosnovani su žalbeni navodi ovršenika da se ovrha ne može provesti na jedinoj nekretnini u kojoj živi ovršenik. Naime, odredbom čl. 4. predmetnog Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava određeno je da sporazumne strane pristaju da za slučaj neizvršenja ili zakašnjenja u izvršenju bilo koje obveze iz akta iz čl. 1. Sporazuma provedu neposredno ovrhu na založenim nekretninama te na cjelokupnoj imovini dužnika, ovdje ovršenika. Također, sukladno odredbi čl. 77. st. 1. OZ ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz čl. 75. st. 1. i čl. 76. st. 1. tog Zakona. S obzirom na to da je ovršenik pristao da se na njegovim nekretninama osnuje založno pravo radi osiguranja povrata novčane tražbine dužnika, neosnovani su njegovi žalbeni navodi kojima se poziva na odredbu čl. 80.b st. 2. OZ. Dakle, navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu čl. 80.b. OZ ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80.b st. 3. OZ u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

8. Što se tiče istaknutih žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ, sud prvog stupnja sukladno čl. 52. OZ ima mogućnost ovršenika uputiti da pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog navedenih žalbenih razloga.

9. Nadalje, što se tiče daljnjih žalbenih razloga za istaknuti je da ovrhovoditelj nije istovremeno obračunavao ugovorne i zatezne kamate na istu ratu kredita kako to nastoji prikazati ovršenik obzirom da su rate dospijevale u različitim razdobljima pa u vrijeme kad su se počele obračunavati zatezne kamate na jednu dospjelu nepodmirenu ratu, istovremeno su se obračunavale ugovorne kamate za drugu ratu do njenog dospijeća, pa tako sve do posljednje.

10. Međutim, u konkretnom se slučaju dugovanje ovršenika temelji na Sporazumu radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava reg. br. … od 29. lipnja 2010., solemniziranom od strane javnog bilježnika, koji je sklopljen radi osiguranja tražbine iz Ugovora o kreditu br. … od 29. lipnja 2010. i Dodatka br. 1. Ugovora o kreditu br. … od 10. rujna 2010., oba solemnizirana od strane javnog bilježnika.

11. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

12. Dakle, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.

13. U tom smislu, ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/18 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.

14. U Obavijesti Europske komisije - Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4.–92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, jasno su istaknute slijedeće smjernice (pravna shvaćanja): "Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi" (C-243/08 Pannon GSM). Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelju usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača" (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 Aziz; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 Radlinger Radlingerová). To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi." (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko. i C-32/14 ERSTE Bank Hungary)."

15. Sukladno Zaključku usvojenom na naprijed spomenutom zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač, a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču, pribaviti ugovor o kreditu na kojem ovrhovoditelj zasniva svoje potraživanje prema ovršeniku, radi provjere radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe.

16. S tim u svezi, valja ukazati prvostupanjskom sudu na mogućnost da, po potrebi, u tu svrhu može zakazati i ročište, time da mora potrošača izvijestiti o eventualno utvrđenoj ništetnosti ugovornih odredaba te o posljedicama ništetnosti.

17. Ukoliko se potrošač izjasni da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno, ukoliko se odrekne od zaštite potrošača, takva izjava mora se unijeti u zapisnik ili u službenu bilješku u spisu.

18. U spomenutoj situaciji (a i ukoliko se utvrdi da se ne radi o potrošaču niti o potrošačkom ugovoru), prvostupanjski sud će nastaviti ovrhu prema pravilima Ovršnog zakona.

19. U okolnostima utvrđenja da se radi o potrošaču i o potrošačkom ugovoru, a potrošač se ne odrekne zaštite, ovršni sud je dužan, kako je naprijed navedeno, po službenoj dužnosti preispitati ništetnost ugovornih odredaba ugovora o kreditu. Kod ocjene da se radi o nepoštenim odnosno ništetnim ugovornim odredbama, ovršni sud je ovlašten ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično, odnosno, obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično, a u slučaju sumnje o nepoštenosti ugovornih odredaba, ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti (tako i u odluci Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr107/22-2 od 21. ožujka 2022.).

20. Iz navedenog razloga, kako je prvostupanjski sud propustio postupiti na gore navedeni način, žalbu ovršenika valjalo je uvažiti i pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, temeljem odredaba čl. 380. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19) u svezi s čl. 21. st. 1. OZ.

21. U nastavku postupka prvostupanjski će sud postupiti sukladno uputama iz ovog rješenja.

U Zadru 27. travnja 2023.

Sutkinja

Franka Zenić, v.r.