REPUBLIKA HRVATSKA

Psp-5/20

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Zrinki Tironi kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice J. M. K. iz S.,

O.: …, koja je zastupana po punomoćniku D. R., odvjetniku u

S., protiv tuženika B. Š. iz S., O.:

…, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti punomoćnika tužiteljice te proglašenja rješenja od 27. travnja 2023.

r i j e š i o  j e

I. Time što je dana 7. siječnja 2020. samovlasno i protupravno, ušao u posjed sjeverozapadnog dijela stana u naravi položenog u suterenu zgrade u S., izgrađenoj na čest. zgr. 4428, upisanoj u Z. 9127, K.

S. (stan je u evidenciji G. S. opisan kao stan u podrumu, oznake broj 2, površine 90 m2), koji dio stana se sastoji od predulaza 1. i 2., sobe, kupatila, dnevnog prostora i kuhinje, ukupne površine 50,59 m2, tuženik je zametao tužiteljicu u mirnom posjedu opisanog dijela nekretnine, pa se nalaže tuženiku uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predmetne nekretnine predajom istih u posjed tužitelju, te da se ubuduće kloni naprijed navedenoga i sličnog smetanja sve pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice i privremenog uređenja pravnih odnosa između stranaka, nalaže se tuženiku da tužiteljici preda u posjeda sjeverozapadni dio stana u naravi položenog u suterenu zgrade u S., izgrađenoj na čest. zgr. 4428, upisanoj u Z.U.

9127, K.O. S. (stan je u evidenciji G. S. opisan kao stan u podrumu,

oznake broj 2, površine 90 m2), koji dio se sastoji od predulaza 1, i 2, sobe, kupatila, dnevnog prostora i kuhinje, ukupne površine 50,59 m2 te se tuženiku zabranjuje izvođenje bilo kakvih građevinskih radova u gore opisanom dijelu predmetnog stana.

II. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah, te ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovoga postupka.

III. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.“

III. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici parnični trošak ovog postupak u iznosu od 516,17 eur ili 3.889,08 kn.[1]

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 15. siječnja 2020. podnijela tužbu protiv tuženog radi smetanja posjeda stana u S., koji je pobliže opisan u izreci presude.

Nadalje se navodi da je tužiteljica posljednja mirna posjednica predmetnog stana te da je smetanje posjeda bilo 7. siječnja 2020. Smetanje da je izvršeno na način da je tuženik srušio pregradu koja dijeli predmetni stan na sjeveroistočni i sjeverozapadni dio te zavario bravu na ulaznim vratima stana tužiteljice. Tužbenim zahtjevom tužiteljica traži utvrđenje čina smetanja posjeda na stvari, uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je postojalo u trenutku smetanja posjeda te zabranu takvog i sličnog smetanja ubuduće na način kako je to navedeno u točki I. izreke rješenja.

Tužiteljica traži donošenje privremene mjere na način kako je to specificirano u izreci rješenja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je istakao prigovor nedostatka aktivne legitimacije i prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje, je naveo da su mirni posjednici predmetnog stana zakoniti vlasnici stana te da je taj stan do svoje smrti koristila majka tužiteljice pok. V. M..

3. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka R. M. iz predmeta ovog suda I.P-2164/07 od 21. siječnja 2011.,

pregledom priloženih fotografija, čitanjem podneska iz spisa ovog suda P. -112/17 od 06. lipnja 2019., rješenja ovog suda O.-1875/18 od 25. rujna 2018., rješenja ovog suda O.-1792/18 od 05. studenog 2018., rješenja ovog suda od 21. srpnja 2017.,

pregledom priložene uplatnice, čitanjem uvjerenja o prebivalištu, zapisnika od 21. siječnja 2020., dopisa od 13. siječnja 2020. s povratnicama, rješenja U. državne uprave u S., S. služba za imovinsko-pravne poslove, K.: …-

01/1700 od 04. prosinca 2018., rješenja ovog suda P.-156/15-38 od 13. svibnja 2020., rješenja Ž. suda u Z. 19 G.-1013/2018-2 od 05. svibnja 2020.,

dopisa O. S. br. K.-D.-631/2020 od 24. srpnja 2020., dopisa O.-a S. br. K.-D.-4449/20 od 24. srpnja 2020., dopisa tvrtke C.-B. d.o.o. S. od 27.

siječnja 2020., pregledom priloženih fotografija, čitanjem presude O. prekršajnog suda u S. 26 P. J.-2878/2019-18 od 09. prosinca 2019., rješenja

V. prekršajnog suda R. I..R-359/19 od 23. listopada 2019., obavijesti tuženika upućene stanarima, dopisa M. R., P. S., I.P. S. br. … od 11.

studenog 2020. s priloženim službenim bilješkama, saslušanjem tužiteljice, čitanjem kaznene prijave od 29. ožujka 2021., pritužbe od 14. travnja 2021., dopisa O.-a

S. K.-D.-679/21 od 06. rujna 2021., saslušanjem svjedoka O. B.,

čitanjem rješenja ovo suda P.-156/2015-53 od 18. prosinca 2020., rješenja ovog suda P.-156/2015-60 od 05. srpnja 2021., zapisnika o glavnoj raspravi O. prekršajnog suda u S. P. J.-2927/19-76 od 20. veljače 2020., saslušanjem svjedokinje V. M. Ž., uvidom u predmete ovog suda P.-156/15,

P.-112/17 i O.-803/19 putem podataka e-spisa, ponovnim saslušanjem svjedokinje

V. M. Ž. i saslušanjem svjedokinje N. P., te čitanjem dviju izjava od 21. studenog 1991. kao i izjave-suglasnosti od 10. travnja 2001. godine.

4. U postupku je potrebno raspraviti sve činjenice odlučne za odluku u ovoj pravnoj stvari.

5. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), dalje: ZV propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

6. Odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

7. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219 st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), dalje: ZPP, u svezi s odredbom čl. 107. st. 1. ZID ZP (Narodne novine 80/22, 114/22) prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja u postupku su izvedeni predloženi dokazi, te su na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka utvrđene slijedeće činjenice.

8. Iz svih izvedenih dokaza, posebno obavijesti stanarima od 13. siječnja 2020. (str. 43. spisa), dopisa zaštitarske tvrtke C.-bond d.o.o. od 27. siječnja 2020.

(str. 86. spisa), te dokumentacije policije (str. 104.-117. spisa), proizlazi da je čin za koji tužiteljica tvrdi da je smetanje posjeda bio 7. siječnja 2020. Predmetna tužba podnesena je 15. siječnja 2020., što proizlazi iz prijemnog štambilja.

Stoga je predmetna tužba podnesena unutar prekluzivnog roka od 30 dana sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a u svezi s odredbom čl. 113. st. 2. ZPP-a.

Rok za podnošenje posjedovne tužbe je prekluzivni rok na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Saslušanjem tužiteljice, navedenih svjedoka i čitanjem priložne dokumentacije, sud je utvrdio:

- da se predmetni stan nalazi u S., u suterenu te zgrade, a u evidenciji G. S. se vodi kao podrumski stan,

- da se radi o nacionaliziranom stanu,

- da tužitelji, kao pravni slijednik pok. M. Š., zajedno sa S.

Š., V. I., B. i S. R. i S. R., vodi

upravni postupak povrata predmetnog stana prema Zakonu o naknadi imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19; dalje ZNIOVJKV),

- da je u tom stanu stanovala obitelj tužiteljice temeljem stanarskog prava te su upravo oni taj stan podijelili na dva dijela, i to sjeveroistočni dio u kojem je živjela sestra tužiteljice V. M. – Ž. sa svojom kćerkom i sjeverozapadni

dio u kojem je živjela tužiteljica s pok. majkom V. M. koja je preminula 2019.,

- da je predmet spora sjeverozapadni stan nastao podjelom tog velikog stana na dva manja stana,

- da je po smrti majke tužiteljica nastavila sama stanovati u tom stanu (sjeverozapadni stan),

- da tužiteljica ima status zaštićenog najmoprimca bez mogućnosti otkupa predmetnog stana, što proizlazi iz priloženog upravnog akta - rješenja U. državne uprave u S.-dalmatinskoj županiji, služba za imovinsko-pravne poslove klasa:

U.-I-…/1700 od 4. prosinca 2018. (str. 46.-52. spisa) te pravomoćne presude ovog suda I.-2164/07 od 8 studenog 2012.,

- da se tuženik ne miri s činjenicom da tužiteljica živi u predmetnom stanu zbog čega ju je u periodu od 1. listopada 2019. do 20. siječnja 2020. redovito maltretirao kako bi je natjerao da iseli iz predmetnog stana i to tako što joj je isključivao struju, vodu, kanalizaciju, skinuo štuk s prozora, zatim silikon s prozora, a potom i lijepilo između drvenog okvira prozora i stala te uklonio brtvilo s prozora zbog čega je tužiteljica postavila željezne šipke na prozore i blindo ulazna vrata,

- da je sestra tužiteljice V. M. – Ž. iselila iz sjeveroistočnog dijela stana nakon čega je u posjed toga stana došao tuženik,

- da je tuženik na blagdan „Tri kralja“ 6. siječnja 2020., na vrhu stepeništa, dočekao tužiteljicu koja se vraćala iz jutarnje kupnje te je počeo vikati na nju, nije ju pustio da prođe do stana i potom ju je odgurnuo tako da je pala niz stepenice, nakon čega ju je izbacio na cestu,

- da je prolaznik tužiteljicu prevezao na hitnu pomoć,

- da je tužiteljica sutradan sa sinom došla u premetnu zgradu anagrafske oznake bana … te ustanovila da je tuženik ispilio ulaznu bravu na

vratima stana i provalio u stan,

- da je od tada do danas tuženik u stanu,

- da je i sigurnosni alarm 8. siječnja 2020. i 15. siječnja 2020. javio provalu u štićen objekt te je intervencijom zaštitara utvrđeno da je tuženik izvršio navedene provale,

- da je 23. siječnja 2020 tuženik zabranio ulazak u zgradu zaštitarima i policiji, što proizlazi iz dopisa od 27. siječnja 2020. (str. 86. spisa) i fotografija obavijesti (str. 11. spisa),

- da je iz priloženih fotografija razvidno da je tuženik prvo zabranio ulaz u predmetni stan postavljanjem na ulazna vrata dasku, betonskih blokova i vreća pijeska (str. 13. spisa), a potom je u bravu stavio cement (str. 12. spisa),

- da je u obavijesti stanarima od 13. siječnja 2020. tuženik sam naveo i potpisao da je ušao u posjed predmetnog stana – sjeverozapadni dio podrumskog stana (suterenskog) na adresi S. te je pozvao tužiteljicu da

21. siječnja 2020. može preuzeti stvari iz stana (str. 43. spisa),

- da je iz zapisnika od 21. siječnja 2020., kojeg je potpisao tuženik, razvidno da je tužiteljici iskazana uredna dostava poziva za preuzimanje stvari iz tog stana (str. 42. spisa),

- da je tuženik ovlastio O. Š. da zazida ulazna vrata predmetnog stana (str. 42. spisa).

10. Dakle, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica bila zadnja mirna posjednica predmetnog stana pobliže opisanog u izreci presude.

To prvenstveno proizlazi iz činjenice da je sam tuženik u svojoj „Obavijesti stanarima“ od 13. siječnja 2020. pozvao tužiteljicu da preuzme stvari iz stana. Iako je tuženik u toj obavijesti naveo da poziva tužiteljicu da preuzme stvari pok majke V. M. potpuno je jasno da se radi o stvarima tužiteljice. Naime, sama činjenica da je tuženik pozvao isključivo tužiteljicu da preuzme stvari jasno ukazuje da se radi o njezinim stvarima, a ne stvarima njezine majke, jer stvari pok. majke može preuzeti i sestra tužiteljice.

Nadalje, upravo je tužiteljici, zaštitarima i policiji tuženik zabranio ulazak u predmetu zgradu (str. 11. spisa) pa i ta činjenica ukazuje da je tužiteljica bila posjednica predmetnog stana.

Osim toga, činjenica da tuženik osporava tužiteljici svojstvo zaštićenog najmoprimca ukazuje na tuženikov motiv oduzimanja posjeda predmetnog stana.

Nadalje, činjenica da je tuženik ovlastio Olgu Šegvić da zazida ulazna vrata predmetnog stana (str. 42. spisa), ukazuje na istinitost iskaza tužiteljice da je tuženik srušio zid koji je predmetni stan od 90m2 dijeli na dva manja stana sjeverozapadni i sjeveroistočni.

11. Dakle, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica bila zadnja mirna posjednica predmetnog stana, pobliže opisano u izreci rješenja. Nadalje iz izvedenih dokaza proizlazi da je tuženik 6. siječnja 2020. fizički onemogućio tužiteljici ulazak u predmetni stan, a potom 7. siječnja 2020. ušao u posjed predmetnog stana provalom, te 8. siječnja 2020. i 15. siječnja 2020. izvršio onesposobljavanje ulaznih blindo vrata.

Time je tuženik samovoljno zasmetao tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu predmetnog stana na način da joj je u cijelosti oduzeo posjed stana. Stoga su neosnovani prigovori tuženika o nedostatku aktivne legitimacije i promašenoj pasivnoj legitimaciji. Zbog navedenog tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti sukladno citiranoj odredbi čl. 21. st. 1. i 3. ZV-a u svezi s odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a.

12. Zbog svega navedenog sud je odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

13. Odredbom čl. 442. ZPP-a propisano je da je u tijeku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), dalje OZ, propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

U konkretnom slučaju tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Naime, šteta je nastala i prije podnošenja tužbe uništenjem blindo ulaznih vrata i izbacivanjem tužiteljičinih stvari iz stana. Privremeni smještaj tužiteljica je osigurala kod rodbine. Stoga prijedlog za određivanjem privremene mjere nije osnovan, jer nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 442. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a. Zbog navedenog suda je odlučio kao u točki II. izreke rješenja.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i 155. ZPP. Tužiteljici je obistinjen trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14, 103/14, 37/22, 126/22).

U postupcima radi smetanja posjeda odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak bez obzira na broj radnji koje je poduzeo. Stoga je tuženoj dosuđen trošak za zastupanje po punomoćniku u iznosu od 398,17 eur uvećano za 25% PDV-a, što iznosi 497,71 eur. Tom iznosu pridodan je iznos od 19,00 eur na ime trošak svjedokinje Nele Pišćuti tako da sveukupni trošak tužiteljice iznosi 516,17 eur ili 3.889,08 kn.

Zbog navedenog sud je odlučio kao u točki III. izreke rješenja.

U Splitu 27. travnja 2023.

SUTKINJA

Mr. sc. Zrinka Tironi

v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Ž. sudu u S.

putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste

(čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA: pun tužiteljice,

tuženom,

u spis