REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3545/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Pažitka, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, Zagreb, Sarajevska 7, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvom Građansko-upravni odjel, radi isplate razlike plaće, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž R-30/2022-2 od 11. srpnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2771/2019-20 od 23. svibnja 2022. (osim u dijelu zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak), u sjednici održanoj 26. travnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž R-30/2022-2 od 11. srpnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2771/2019-20 od 23. svibnja 2022. (osim u dijelu zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak).
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pitanja:
"1. Može li se smatrati da nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe protiv tuženice Republike Hrvatske prema članka 186.a Zakona o parničnom postupku, kada tužitelj promijeni pravni osnov na način da u zahtjevu za mirno rješenje spora je naznačio prekovremeni rad kao osnov za zahtijevanu isplatu, a u konačno uređenome tužbenom zahtjevu kao osnov zahtjeva isplatu redovnog rada?
"2. Smatra li se objektivnom preinakom ili promjenom pravne osnove, kad tužitelj nakon što u zahtjevu za mirno rješenje spora traži isplatu prekovremenog rada, a nakon zaključenja prethodnog postupka, naznači isplatu redovnog rada u turnusu?"
za koja navodi da su važna za odluku u predmetnom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.1. Tužitelj je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije. Predlaže odbaciti prijedlog.
3. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja nemaju značenje pitanja važnih za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Postavljena pitanja se odnose na objektivnu preinaku tužbe i naznačena su određeno, ali u odnosu na ta pitanja tuženica nije dala odgovarajuće razloge važnosti. U odlukama Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-466/07-2 od 5. rujna 2007. i Revr-1668/12-2 od 26. travnja 2016. revizijski sud se nije izjasnio o tumačenju odredbe čl. 186.a ZPP i o tome radi li se o objektivnoj preinaci tužbe kad tužitelj traži naknadu za prekovremeni rad, a potom na temelju istih činjeničnih tvrdnji traži naknadu za redovni rad – dodatke za rad u turnusu i smjenama.
5. Prema tome, obzirom da je pobijana odluka utemeljena na pravnom shvaćanju glede postavljenog pitanja koje je podudarno shvaćanju revizijskog suda, ono se ne može se smatrati važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 382. st. 2. i 3. ZPP-a.
6. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 1. i 5. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 26. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
