REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-2707/2022-3
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja, Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice S. M. iz Đ., zastupane po opunomoćenici K. K., odvjetnici u Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi priznavanja prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 32 Us I-3901/2019-28 od 27. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 32 Us I-3901/2019-28 od 27. travnja 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/19-01/03456205951, URBROJ: 341-99-05/3-19-5084 od 12. rujna 2019.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 141-02/18-03/03456205951, URBROJ: 341-25-05/3-18-147393 od 28. svibnja 2019. kojim se tužiteljici ne priznaje pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
3. Tužiteljica žalbom pobija zakonitost prvostupanjske odluke zbog svih žalbenih razloga. Ističe da obrazloženje prvostupanjske presude ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama pa se presude ne može ispitati. Sudska vještakinja nije otklonila prigovore tužiteljice iz podneska od 23. ožujka 2022., a nalaz i mišljenje vještakinje nije bio podvrgnut kritičkoj ocjeni suda. Zadatak vještakinje je bio procijeniti radnu sposobnost tužiteljice temeljem dijagnoza koje su postavljene kao trajne, no vještakinja je upućivala na neutvrđene dijagnoze te nije postupila sukladno danom joj zadatku. Nejasno je zbog čega sud smatra da je nalaz i mišljenje sudske vještakinje valjan temelj za donošenje odluke kad su isti kontradiktorni ispravama u spisu u pogledu više pravno relevantnih činjenica. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Tuženik osporava žalbu kao neosnovanu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; dalje ZUS) Sud nije utvrdio osnovanim razloge zbog kojih tužiteljica pobija presudu, a ne postoje niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
7. Prema podacima spisa, u upravnom postupku je 6. svibnja 2019. provedeno vještačenje po ovlaštenom vještaku Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Z., a po žalbi tužiteljice 11. rujna 2019. je provedeno vještačenje u drugostupanjskom postupku po vijeću viših vještaka Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Z.. Vještačenjem u oba stupnja je utvrđeno da je tužiteljica u fazi liječenja, stanje nije definitivno, ocjena o trajnim promjenama u zdravstvenom stanju je preuranjena te je radi navedenog utvrđeno da kod osiguranika ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Tuženik je svoju odluku o odbijanju tužiteljičinog zahtjeva temeljio na nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka od 11. rujna 2019.
8. Sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice (članak 33. stavak 1. ZUS- a). Upravni sud nije vezan činjenicama utvrđenim u upravnom postupku, stoga ih može preispitati te ponovo utvrđivati drugim dokaznim sredstvima.
9. U upravnom sporu proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji prim. dr. sc. M. Z., spec. medicine rada na okolnost postoji li kod tužiteljice, u smislu članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti te ukoliko postoji da naznači kada je isti nastao i koji mu je uzrok.
10. Sudska vještakinja je u nalazu i mišljenju od 7. kolovoza 2021. detaljno opisala zdravstveno stanje tužiteljice, medicinsku dokumentaciju na koju se poziva i tijek bolesti te je utvrdila da prema dokumentaciji u spisu, liječenje tužiteljice u smislu postavljanja točne dijagnoze i objektivizacije funkcionalnog statusa sustava za kretanje još nije završeno. Tužiteljica je još uvijek u fazi dijagnostičke obrade i liječenja te je ocjena o trajnim promjenama u zdravstvenom stanju preuranjena tako da zaključuje da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
11. Tužiteljica je podneskom od 6. studenog 2021. dostavila daljnju medicinsku dokumentaciju, na temelju koje je sudska vještakinja izradila pisanu dopunu nalaza i mišljenja od 23. veljače 2022. u kojem je ostala kod istih utvrđenja.
12. Tužiteljica je u daljnjem tijeku spora dostavila dodatnu medicinsku dokumentaciju na koju se sudska vještakinja očitovala u usmenoj dopuni nalaza i mišljenja danoj na ročištu 20. travnja 2022. Vještakinja je navela da iz priložene medicinske dokumentacije nije razjašnjeno radi li se kod tužiteljice o sistemskoj bolesti. Neophodan je nalaz sa kontrolnog pregleda Klinike za reumatologiju KBC Z., jer je u nekim nalazima navedeno da tužiteljica boluje od sklerodermije, a ta bolest nije potvrđena na liječenju na reumatologiji 2019. godine, pa tužiteljica i dalje prati parametre kojima će se moći isključiti ili potvrditi ta sistemska bolest. Budući da nije ista radna sposobnost niti terapija kod eventualne sklerodermije i sadašnje terapije koju tužiteljica dobiva bez potvrde sistemske bolesti, bitno je za radnu sposobnost razlučiti radi li se o sistemskoj bolesti ili ne. Na dodatni upit tužiteljice sudska vještakinja je iskazala kako je neophodno učiniti kontrolni reumatološki nalaz da se utvrdi ili isključi sklerodermija na koju je postavljena sumnja, a koja kod tužiteljice nije laboratorijskim parametrima dokazana, a to ima veliki doprinos u ocjeni radne sposobnosti.
13. Sadržaj nalaza i mišljenja sudske vještakinje od 7. kolovoza 2021., 23. veljače 2022. te usmenog nalaza i mišljenja od 20. travnja 2022. prvostupanjski sud navodi i obrazlaže u presudi.
14. U prosuđivanju dokaza izvedenih u sudskom sporu ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju činjeničnu i pravnu osnovu od one koju je utvrdio prvostupanjski sud.
15. Sud smatra da je sudska vještakinja M. Z. izradila nalaz i mišljenje po pravilima struke, jasno i argumentirano, potpuno i uvjerljivo, u skladu s pravilno postavljenim zadatkom, pravilima znanosti i vještine te odredbama propisa na temelju kojih je riješena upravna stvar. Sudska vještakinja je na raspravi odgovorila konkretno i jasno na prigovore koje je na njezin nalaz i mišljenje iznijela tužiteljica čime je potkrijepila nalaze i otklonila dvojbe na koje ukazuje tužiteljica. U situaciji kada je vještakinja po mišljenju Suda sve eventualne sporne elemente nalaza i mišljenja otklonila, Sud nije našao razlog prihvaćanja tužiteljičine žalbe osnovanom.
16. Prvostupanjskom presudom, temeljem suglasnih nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka i sudske vještakinje, pravilno je utvrđeno kako bolesna stanja tužiteljice u svom opsegu i stupnju izraženosti za sada ne uvjetuju smanjenje radne sposobnosti uz mogućnost daljnjeg praćenja po nadležnim specijalistima u okviru zdravstvene zaštite.
17. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo, članak 39. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 62/18., 115/18. i 102/19.) koji citira u presudi.
18. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku i u upravnom sporu, prvostupanjski sud je utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode. Time je sud postupio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a.
19. Sud žalbene navode tužiteljice smatra neosnovanim i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja odnosno sudske samovolje.
20. Budući ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu, 26. travnja 2023.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić, v.r.
