REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 308/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Šimun d.o.o., OIB 78300326512, Vinkovci, H. V. Hrvatinića 81, kojeg zastupaju punomoćnici Mijo Maćaš, odvjetnik u Vinkovcima, V. Nazora 23 i Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, Veliki Kraj 54, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, te umješača na strani tuženika Hrvatske vode d.o.o., OIB 28921383001, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, kojeg zastupa punomoćnik Igor Arlović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Arlović & Kukilo d.o.o., Zagreb, Vodnikova 9, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2542/2022-2 od 14. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-143/2021-87 od 31. ožujka 2022., u sjednici održanoj 26. travnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv rješenja o trošku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2542/2022-2 od 14. rujna 2022. zbog pitanja:
''je li sud prilikom odmjeravanja troškova postupka Republici Hrvatskoj po osnovi zastupanja po državnom odvjetništvu, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 163. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) te umješaču Hrvatske vode koji je ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koji je umješač na strani tuženika, dužan ocijeniti predstavlja li dosuđeni iznos troškova nerazmjeran teret za protivnu stranku, a s obzirom na to da se radi o troškovima koji nisu stvarno nastali, vodeći računa o zaključcima Europskog suda za ljudska prava u presudama od 6. rujna 2016. Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske, zahtjev broj 72152 te od 18. srpnja 2013. Klauz protiv Hrvatske, zahtjev broj 28963/10 u primjeni odredbi čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 14/02, 98/05, 1/06, 2/10) te čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, bez obzira na ishod spora?".
II. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije glede ostalih pitanja.
Obrazloženje:
1. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je tužitelj odbijen s odštetnim zahtjevom kojim traži da se utvrdi da je tuženica odgovorna za nastalu štetu koja je nastala poplavom zbog proboja nasipa kod Račinovaca i Rajeva Sela 17. svibnja 2014. te s zahtjevom na isplatu 6.162.657,75 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj zbog pitanja:
"1. - mogu li sudovi svoju odluku o uzrocima proboja nasipa kod Račinovaca i Rajevog Sela i postojanju odnosno nepostojanju odgovornosti tuženika, te uzročno- posljedičnoj vezi između proboja nasipa i nastale štete temeljiti na dokumentu - Izvještaju o utvrđivanju uzroka proboja lijevoobalnog savskog nasipa kod Rajevog Sela - koji je sačinjen izvan sudskog postupka i na zahtjev samoga tuženika (Ministarstva poljoprivrede), a koji sadržajno predstavlja nalaz i mišljenje stručnih osoba o uzrocima proboja nasipa 2014. kada je tužitelj takvom „nalazu” prigovorio i predlagao provođenje sudskog vještačenja koje je sud odbio, pogotovo u situaciji kada takav „nalaz” uopće ne sadržava bilo kakvo očitovanje o uzrocima proboja nasipa kod Račinovaca?"
"2. - je li sud u parnici za naknadu štete protiv Republike Hrvatske zbog posljedica poplava koje su se dogodile 17. svibnja 2014. koja se temelji na odgovornosti tužene zbog nezakonitog rada koji se očituje kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu ili propuštanju primjene zakona, drugog propisa ili općeg akta, i/ili nepravilnog rada koji se očituje kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti neopravdano i u biti lišili tužitelja prava na naknadu štete koju je pretrpio namećući tužitelju pretjeran teret dokaza koji je bilo vrlo teško ispuniti prebacivanjem tereta dokaza na tužitelja da su nadležna tijela tužene postupala suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu odnosno izvršila nepravilan rad činjenjem ili nečinjenjem suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti pa time arbitrarnim odlučivanjem povrijedili načelo jamstva prava vlasništva u vezi sa povredom načela uspostavljanja pravične ravnoteže između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želio postići i time povrijedili na štetu tužitelja jamstvo prava vlasništva zajamčeno čl. 1. Protokola br. 1.?"
"3. - u padu velikih količina kiše zbog čega je zaobalje rijeke Save bilo zasićeno i podzemne vode visoke, uz činjenicu da su pritoke rijeke Save s područja BiH i Srbije također bile visoke, i što je sve imalo za posljedicu visok vodostaj rijeke Save viša sila koja se ne može predvidjeti i ne mogu otkloniti njezine štetne posljedice i opasnost i štetne posljedice po ljude ili se radi o prirodnoj pojavi koja se povremeno javlja i predvidljiva je i može se otkloniti njezina opasnost i štetne posljedice po ljude? i s tim u vezi:
- jesu li kombinacija vremenski uvjeta koja se očitovala u padu velikih količina kiše zbog čega je zaobalje rijeke Save u mjesecu svibnju 2014. bilo zasićeno i podzemne vode visoke, uz činjenicu da su pritoke rijeke Save s područja BiH i Srbije također bile visoke, i što je sve imalo za posljedicu visok vodostaj rijeke Save, a u kombinaciji sa sastavom podložnog tla koje je dovelo do puknuća nasipa i poplave kod Račinovaca i Rajevog Sela viša sila koja se ne može predvidjeti i ne mogu otkloniti njegove štetne posljedice i opasnost i štetne posljedice po osobe i imovinu ili se radi o slučaju (casus) kojim se smatra kako neki vanjski događaj ili pojava, tako i događaj koji se zbio unutar čovjekove djelatnosti, koji po snazi svog djelovanja može biti i slabiji od snage čovjeka, ali njegovo djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje, iako se ono, redovno, može objektivno predvidjeti, izbjeći ili otkloniti?"
"4. - je li visok vodostaj rijeke Save u svibnju 2014. prirodni događaj, a izgradnja i održavanje nasipa te postupanje u obrani od poplava ljudska radnja slijedom čega se u slučaju proboja nasipa kod Rajevog Sela i Račinovaca 17. svibnja 2014. neovisno o uzroku proboja nasipa, u konkurenciji između prirodnog događaja i ljudske radnje smatra da je uzrok proboja nasipa ljudska radnja?"
"5. - je li sud prilikom odmjeravanja troškova postupka Republici Hrvatskoj po osnovi zastupanja po državnom odvjetništvu, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 163. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) te umješaču Hrvatske vode koji je ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koji je umješač na strani tuženika, dužan ocijeniti predstavlja li dosuđeni iznos troškova nerazmjeran teret za protivnu stranku, a s obzirom na to da se radi o troškovima koji nisu stvarno nastali, vodeći računa o zaključcima Europskog suda za ljudska prava u presudama od 6. rujna 2016. Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske, zahtjev broj 72152 te od 18. srpnja 2013. Klauz protiv Hrvatske, zahtjev broj 28963/10 u primjeni odredbi čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 14/02, 98/05, 1/06, 2/10) te čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, bez obzira na ishod spora?"
ističući da se radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 - dalje: ZPP).
3. Umješač "Hrvatske vode" na strani tuženice je odgovorio na prijedlog. 4. Prijedlog nije dopušten glede pitanja od 1.-4. (točka 2. obrazloženja).
5. Pitanja koja postavlja tužitelj po ocjeni ovog suda nisu pitanja koja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti kao u čl. 385.a ZPP-a jer makar o odgovoru na njih ovisi odluka u ovom sporu, ona ne sadržavaju element univerzalnosti zbog kojih bi bila i važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu.
Naime, pitanje postojanja odštetne odgovornosti po načelu uzročnosti i postojanje ekskulpacijskih razloga na strani imaoca stvari ili nositelja djelatnosti ovisi i specifičnim okolnostima svakog slučaja, pa i stoga sudska praksa koju daje tužitelj usko je vezana za stavove sudova glede svakog pojedinog štetnog događaja i stoga nemaju značaj univerzalnih odgovora sudske prakse koji bi bili opće primjenljivi na svaki štetni događaj, pa tako niti na ovaj u kojem je na strani tužitelja nastala šteta.
6. Osim toga o dopuštenosti u biti istih pitanja ovaj sud je zauzeo stav u odluci Revd- 487/21 od 9. ožujka 2021.
7. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao pod II. izreke u izreci sukladno odredbi čl. 385.a u svezi s člankom 389.b st.1. ZPP-a.
8. Glede pitanja kao pod I. izreke ovog rješenja po ocjeni ovog suda radi se o važnom pitanju za razvoj prava kroz sudsku praksu vodeći računa o citiranim odlukama Europskog suda za ljudska prava i stavovima tog suda glede naknade parničnih troškova za zastupanje države i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, pa je slijedom toga riješeno kao pod. I. izreke primjenom odredbe čl. 385.a u svezi s čl. 389. ZPP-a.
Zagreb, 26. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
Broj zapisa: 9-30857-9c4d9
Kontrolni broj: 08b76-13e86-bba9a
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=DRAŽEN JAKOVINA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
