REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1435/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja N. F., OIB ... iz T., i 2. tužitelja I. F., OIB ... iz T., kojeg zastupa punomoćnica M. M., odvjetnica u S., protiv tuženika G. T. d.o.o., OIB ... S., kojeg zastupaju punomoćnici B. B. i B. S., odvjetnici u S., radi predaje, odlučujući o prijedlogu 2. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-3609/2021-4 od 13. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1916/18 od 5. srpnja 2021. u sjednici održanoj 26. travnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog 2. tužitelja I. F. za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik pod 2.) je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-3609/2021-4 od 13. prosinca 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1916/18 od 5. srpnja 2021.
1.1. Tuženik pod 2.) je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja koje smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pitanja:
1. Je li dopušteno preotvaranje zaključene glavne rasprave u smislu odredbe čl. 305. ZPP-a, bez navođenja razloga za takvo postupanje?
2. Je li dopušteno preotvoriti zaključenu glavnu raspravu u smislu odredbe čl. 305. ZPP-a, a zatim na istoj ne izvesti nijedna dokaz kojim bi se dopunio predmetni postupak kako bi se razjasnila pojedina pitanja, a radi čega je zaključena glavna rasprava i preotvorena?
3. Je li dozvoljeno da sud izvanraspravno izvrši uvid u pojedini spis koji predstavlja dokazni materijal te ne utvrdi na raspravnom zapisniku što je utvrdio svojim uvidom navodeći obrazloženje?
4. Predstavlja li međašna linija između nekretnina stranaka u parnici radi prestanka uznemiravanja vlasništva, odnosno u izvanparničnom postupku utvrđenje međe, prethodno pitanje za parnični postupak, ako se na navedeni način utvrđuje je li tuženik doista uznemiravao tužitelja ili je ustvari poduzimao određene radnje na svojoj nekretnini?
5. Smije li sud samostalno zaključiti da tužitelj svoja prava želi ostvariti reivindikacijskom tužbom, ako je tužbeni zahtjev postavljen temeljem čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?
6. Predstavlja li nelegalnost gradnje visokog ogradno potpornog betonskog zida na međi koja se nalazi između nekretnine u vlasništvu stranaka u postupku radi prestanka uznemiravanja, a koji čin uznemiravanja se ostvario gradnjom navedenog zida, odlučnu činjenicu u takvom postupku?
7. Ako postoji pravomoćno rješenje građevinske inspekcije o rušenju zida čije samo postojanje predstavlja čin uznemiravanja i čije se uklanjanje traži, ima li sud bar obvezu obrazložiti zašto predložene spise građevinske inspekcije odbija pribaviti i izvesti u dokazne svrhe?
8. Je li sud dužan razdvojiti postupak kada utvrdi da stranke na istoj strani nisu jedinstveni suparničari te da je prema istima moguće donijeti odnosno da isti mogu postavljati u istoj parnici različite tužbene zahtjeve prema istom tuženiku?
9. Ima li mišljenje sudskog vještaka koje je izrađeno kao preliminarni dokaz jednaku dokaznu snagu kao i nalaz i mišljenje sudskog vještaka izvedeno na glavnoj raspravi te da li je povrijeđeno pravo stranke kada raspravni sud odbija dokazni prijedlog izvođenja dokaza novim geodetskim vještačenjem u situaciji kada ispitani vještak na raspravi nije s uspjehom otklonio sve postavljene mu prigovore?
10. Jesu li pri sastavljanju prvog katastra nekretnina u vrijeme austrougarske monarhije, odnosno pri izradi katastarskog operata, koristile koordinate mjerenja, ili samo listovi mape?
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog je neosnovan.
4. Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pitanja predlagatelj se poziva na odluku Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-694/2019- 6 od 28. travnja 2020., odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1962/2017-7 od 12. ožujka 2019., odluka Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-208/2022-2 od 21. travnja 2021., odluka Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1160/2016 od 6. srpnja 2021., odluka Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-346/14 od 11. ožujka 2016., odluka Županijskog suda u Osijeku poslovni boj Gž-3768/12 od 7. studenog 2013., odluka Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-563/2022-2 od 12. srpnja 2022., sentenca Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-667/2020 od 30. studenog 2020., odluku Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-997/13 od 13. siječnja 2016., odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3020/05 od 23. studenog 2005., Pž-5394/04 od 14. ožujka 2007.
4. Ovaj sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i to iz slijedećih razloga. Prvim i drugim pitanjem predlagatelj problematizira jesu li u konkretnom predmetu bile ispunjene pretpostavke za preotvaranje glavne rasprave u smislu odredbe članka 305. ZPP-a, pri čemu polazi i od pogrešnih pretpostavki u odnosu na utvrđenja u spisu, o tome da na pretovorenoj glavnoj raspravi nije izveden niti jedan dokaz. Treće pitanje se odnosi na ocjenu dokaza, konkretno uvida u spis koji se vodio u postupku radi uređenja međe. Nižestupanjski sudovi su kod odluke o zahtjevu 1. i 2. tužitelja uzeli u obzir cjelokupno provedeni dokazni postupak (pa tako i uvida u spis u postupku radi uređenja međe), te su na osnovi toga donijeli odluku o zahtjevu 1. i 2. tužitelja. Četvrto i šesto pitanje su pitanja činjenične naravi, koja ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja. U petom pitanju predlagatelj problematizira pravnu osnovu u konkretnom predmetu, odnosno radi li se u konkretnom predmetu o reivindikacijskoj tužbi ili o actio negatoria. Postavljenim pitanjem polazi od pogrešne pretpostavke u odnosu na zaključak drugostupanjskog suda o tome da tužitelji nisu dokazali da bi bili vlasnici spornog dijela nekretnine, što je prva pretpostavka za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva kako po odredbama članka 161. i 162. ZV-a (predaja u posjed) tako i prema odredbi članka 167. ZV-a (zabrana uznemiravanja). Stoga o odgovoru na postavljeno pitanje ne ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari. Sedmo pitanje (koje se odnosi na ocjenu pravomoćnog rješenja građevinske inspekcije) te deveto pitanje ( koje se odnosi na izvansudski nalaz i mišljenje vještak) su pitanja koja se odnose na ocjenu dokaza u svakom konkretnom predmetu, koje dokaze će izvesti odlučuje sud u okviru zakonskih ovlaštenje iz odredbe članka 220. stavka 2. ZPP-a. Osmo pitanje se odnosi na rukovođenje glavnom raspravom, odnosno ocjeni je li u konkretnom predmetu bilo uvjeta za razdvajanje postupka u odnosu na 1. i 2. tužitelja, o čemu odlučuje sud ovisno o okolnostima svakog konkretnog predmeta. Deseto pitanje se odnosi na sastavljanje prvog katastra nekretnina u vrijeme austrougarske monarhije odnosno jesu li se pri izradi koristile koordinate mjerenja ili samo listovi mape. O tom pitanju drugostupanjski sud nije izrazio pravno shvaćanje, pa od odgovora na postavljeno pitanje ne ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari.
5. Slijedom navedenog, kako je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP, odbijen je na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije te je odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 26. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
