Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-4203/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M.V., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo, klasa: 211-07/22-3/6231 od 5. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2023.
p r e s u d i o j e
I U povodu prigovora okr. M.V., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, tako da se okrivljeniku M.V. u izrečenu novčanu kaznu u iznosu od 1.287,41 EUR (tisućudvjestoosamdesetsedam eura i četrdesetjedan cent) / 9.700,00 kn[1] (devettisućasedamsto kuna), na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona uračunava vrijeme smještaja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva 3. travnja 2022. kao jedan dan zatvora odnosno 39,82 EUR (tridesetdevet eura i osamdesetdva centa), pa je okrivljeniku preostalo za platiti 1.247,59 EUR (tisućudvjestočetrdesetsedam eura i pedesetdevet centi centi) / 9.399,97 kn (devettisućatristodevedesetdevet kuna i devedesetsedam lipa), koju kaznu je dužan platiti u roku od devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine preostalog dijela kazne za uplatu, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.
II U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenika M.V. kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.
III Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenik M.V. je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura) / 113, 02 kn (stotrinaest kuna i dvije lipe), u roku petnaest dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. M.V. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 9.700,00 kuna.
1.1. Istim nalogom okrivljeniku je, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.
1.2. Okrivljenik je nadalje obvezan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 580,00 kuna.
2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
2.1. Okrivljenik iskazuje kajanje zbog učinjenog te moli blaže kažnjavanje jer bi ga plaćanje tako visoko odmjere kazne stavilo u nepovoljnu materijalnu situaciju, a vozačka dozvola mu je potreba za posao i uzdržavanje obitelji.
2.2. Okrivljenik predlaže da se iz navedenih razloga njegov prigovor prihvati.
3. Prigovor je neosnovan.
4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakon i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
4.1. Međutim, ispitujući pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti ovaj Sud je utvrdio da je počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 6. Prekršajnog zakona, jer su povrijeđene odredbe zakona o uračunavanju oduzimanja slobode u vezi s prekršajem.
4.2. Naime, iz stanja prvostupanjskog predmeta proizlazi da je okrivljenik kritične zgode 3. travnja 2022. smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, i to, s početkom u 02,33 sati do 14,33 sati. Pri takvom stanju stvari prvostupanjsko prekršajno tijelo nije primijenilo odredbe članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona i vrijeme oduzimanja slobode u vezi s prekršajem uračunalo u izrečenu kaznu, u smislu kojih se svaki započeti dan oduzimanja slobode te započetih 39,82 eura novčane kazne izjednačuje s jednim danom zatvora. Stoga je ovaj Sud po službenoj dužnosti navedenu nepravilnost otklonio i preinačio odluku o kazni, tako da je okrivljeniku u izrečenu kaznu uračunao 39,82 eura, kako je to navedeno u toč. I izreke ove presude.
5. Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu prigovora okrivljenika na odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj Sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da novčana kazna nije prestroga. Naime, prvostupanjsko prekršajno tijelo je kaznu odmjerilo ispod posebnim zakonom minimalno propisane kazne, koju mjeru kazne prihvaća i ovaj Sud, s time da je po službenoj dužnosti preinačio izrečenu kaznu uračunavanjem oduzete slobode u vezi s prekršajem. Izrečenu kaznu ovaj Sud smatra primjerenom težini i opasnosti djela te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, dok okrivljenik u svom prigovoru ne ističe i ne dokumentira nikakve naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje već ionako odmjerene novčane kazne ispod propisane minimalne novčane kazne, primjenom instituta ublažavanja.
6. Ističe se da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Međutim, ovaj Sud nije izmijenio pravnu kvalifikaciju i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) kao blažeg propisa, jer je prvostupanjsko prekršajno tijelo već odmjerilo kaznu primjereno svim okolnostima slučaja ispod propisane kazne za taj prekršaj zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, koja i prema novom zakonu predstavlja ublaženu novčanu kaznu (iako se prvostupanjsko prekršajno tijelo ne poziva na primjenu instituta ublažavanja). Stoga nema mjesta primjeni blažeg propisa jer po stavu ovog Suda, novi zakon ne dovodi do povoljnije kazne za okrivljenika.
7. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca u pogledu navoda prigovora ovaj Sud nalazi da je izdavatelj prekršajnog naloga opravdano i zakonito, s obzirom na težinu i značaj djela, izrekao navedenu zaštitnu mjeru. Težina prekršaja ogleda se u viskom stupnju koncentracije alkohola kod okrivljenika, čime je velikoj mjeri ugrožavao druge sudionike u prometu i njihovu imovinu. Naime, po sudsko medicinskoj teoriji i praksi osobe pod utjecajem alkohola od 2,03 g/kg nalaze u pijanom stanju, u kojem su intelektualne funkcije jako sužene, izražena je dremljivost, osoba nije sposobna koncentrirati se i povremeno se gubi prisebnost, a shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum. Stoga je i ovaj Sud mišljena da je potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju ponovno činjenje prekršaja.
Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno težini djela i osobinama ličnosti počinitelja, odnosno naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju, u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona, a paušalni i ne dokumentirani navodi da mu je vozačka dozvola potrebna za posao ne dovode u pitanje osnovanost i trajanje zaštitne mjere.
8. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u minimalnije propisanom iznosu, s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.
9. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 26. travnja 2023.
ZAPISNIČARKA
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi zagrebačkoj, Policijskoj postaji Dugo Selo u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.
