REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 53 Pž-1698/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Ružica Omazić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE CESTE d.o.o., OIB 55545787885, Zagreb, Vončinina 3, Poslovna jedinica Split, protiv tuženika ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o., OIB 44118999421, Split, Ruđera Boškovića 22, radi isplate iznosa od 7.642,77 kn / 1.014,24 EUR, odlučujući o tužiteljevoj i tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-606/2021-7 od 21. veljače 2022., 26. travnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbijaju se tužiteljeva i tuženikova žalba kao neosnovane i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-606/2021-7 od 21. veljače 2022.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-606/2021-7 od 21. veljače 2022. naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 7.642,57 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 30. siječnja 2018. do isplate po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose iz trgovačkih ugovora (točka I. izreke) i odbijen je zahtjev tužitelja da mu tuženik plati zatezne kamate po stopi preko one određene u točki I. izreke (točka II. izreke).
2. Protiv te presude žalbu su podnijele obje stranke.
3. Tužitelj pobija presudu u točki II. njene izreke zbog pogrešne primjene materijalnog prava navodeći kako je tužitelju trebalo dosuditi kamatu po stopi koja se primjenjuje na odnose iz trgovačkih ugovora.
4. Tuženik je podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, a prema sadržaju žalbenih navoda i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Iako je naveo da pobija presudu u cijelosti, iz žalbenih navoda proizlazi da pobija točku I. izreke. U žalbi u bitnom navodi kako se činjenično stanje utvrđeno u drugom postupku ne može primijeniti na ovaj predmet, jer u odnosu na tuženika može postojati samo ugovorna odgovornost, a da je tuženik svoju obvezu ispunio u cijelosti. Predlaže prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti ili ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu tuženika, niti je tuženik podnio odgovor na žalbu tužitelja.
6. Žalbe nisu osnovane.
7. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe članka 368. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i pravilnu primjenu materijalnog prava.
8. Predmet spora je regresni zahtjev za isplatu iznosa od 7.642,57 kn s pripadajućim zateznim kamatama, a koji iznos je tužitelj isplatio na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj IP-86/2007 na ime naknade štete radi neodržavanja kolnika državne ceste D-39 u Gornjim Brelima, što je bio uzrok prometne nezgode 24. veljače 2005.
9. O žalbi tuženika.
10. Pri donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti pa niti onu iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju upire tuženik. Suprotno žalbenim navodim tuženika izreka pobijane presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi budući da je na temelju utvrđenih činjenica sud zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan, a za što je dao valjane i jasne razloge koji nisu u suprotnosti sa sadržajem izvedenih dokaza.
11. Iako se u žalbi izričito ne poziva, iz žalbenih navoda tuženika proizlazi, da upire i na žalbeni razlog nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Naime, naveo je kako je prvostupanjski sud propustio utvrditi bitnu činjenicu je li zaista bilo potrebe za preventivnim tretiranjem (posipanjem soli). Međutim, u ovom se postupku sukladno odredbi članka 502. stavka 1. ZPP-a radi o sporu male vrijednosti pa se na osnovi odredbe članka 467. stavka 1. ZPP-a prvostupanjska presuda ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a zbog čega nisu razmatrani ti žalbeni navodi.
12. Na temelju rezultata dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužitelj isplatio naknadu štete na temelju pravomoćne presude oštećenom Marinu Tomašu u utuženom iznosu, da je utvrđena tužiteljeva odgovornost za nastanak štetnog događaja od 24. veljače 2005. radi neodržavanja kolnika državne ceste D-39 u Gornjim Brelima, da se intervencijski efekt parnice pred Općinskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem IP-87/2007 o postojanju propusta u održavanju kolnika državne ceste (radi nedovoljnog posipanja kolnika što je uzrokovalo stvaranje leda na kolniku) proteže i na tuženika, da je tuženik u ugovornom odnosu kao izvođač s tužiteljem kao naručiteljem temeljem ugovora o obavljanju poslova redovnog održavanja i zaštita državnih cesta za razdoblje od 1. travnja 2002. do 31. svibnja 2005., da se intervencijski efekt proteže i na okolnost visine štete koju je u štetnom događaju od 24. veljače 2005. pretrpio oštećeni Marin Tomaš, te da je tuženik na temelju ugovora o obavljanju poslova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta bio dužan obavljati sve poslove kojima se osigurava sigurno i nesmetano odvijanje prometa (čl. 11. ugovora). S obzirom na navedeno utvrđenje, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik odgovoran za predmetnu štetu jer nije adekvatno održavan kolnik radi sprječavanja poledice, dakle pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 262. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima te odredbe Pravilnika o održavanju ceste na koje se pozvao, obvezao tuženika da naknadi štetu tužitelju te je pravilno dosuđena kamata od dana isplate.
11. U odnosu na žalbu tužitelja.
12. Suprotno žalbenim navodim tužitelja prvostupanjski sud je pravilno dosudio tužitelju zateznu kamatu primjenom odredbe članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a po stopi propisanoj za ostale odnose, budući da se u konkretnom slučaju radi o regresnom zahtjevu naknade štete.
13. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odbiti žalbe tužitelja i tuženika kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu.
Zagreb, 26. travnja 2023.
Sudac
Ružica Omazić
Broj zapisa: 9-30857-06177
Kontrolni broj: 0c466-de520-dd809
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Ružica Omazić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.