Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Broj: Ppž-10776/2021

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Zagreb

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. M. M., zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ br. 107/01., 87/02., 163/03.,141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbama okr. M. M. i tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 20. rujna 2021., broj: 50. Pp-6372/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2023.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. M. M., za prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji je tom presudom proglašena krivom, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna u iznosu 663,61(šestošezdesettrieuraišezdesetjedancent)/5.000,00 (pettisućakuna)[1] , koju je dužna platiti u roku od 30 dana po primitku ove presude, s time da će se izrečena novčana kazna smatrati plaćenom u cijelosti ako okr. M. M. u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

    II. Odbija se kao neosnovana žalba okr. M. M. te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

    III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. M. M. je obvezna naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu 15,00 eura (petnaesteura)/ )/113,02 kuna (stotrinaestkunaidvijelipe)[1] , u roku 30 dana od primitka ove presude.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 20. rujna 2021., broj: 50. Pp-6372/2021-5 proglašena je krivom okr. M. M. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji joj je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna u iznosu 3.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, uz obvezu na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu 150,00 kuna.

    1.1. Istom presudom na temelju čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga od okrivljenika su oduzete dvije ručno smotane cigarete mješavine duhana i droge cannabis marihuane, sveukupne mase T1-1,38 grama i T2-1,53 gram.

    2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I Policijska postaje pravodobno je podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i okrivljeniku izrekne novčana kazna u predloženom iznosu od 10.000,00 kuna.

    3. Okr. M. M. putem branitelja odvjetnika I. S. podnijela je žalbu protiv presude zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i okrivljenici izrekne blaža kazna, odnosno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

    4. Žalba tužitelja je osnovana.

    5. Žalba okrivljenice nije osnovana.

    6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbama i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode u žalbama i po službenoj dužnosti te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

    7. Tužitelj smatra da je izrečena novčana kazna preblaga i ne služi svrsi u specijalno preventivnom smislu, a nejasno je koje su to posebno olakotne okolnosti koje je prvostupanjski sud uzeo u obzir i koje su odlučne za izricanje ovako niske mjere kazne, a sve u odnosu na količinu droge koju je okrivljenica posjedovala.

    8. Ispitujući pobijanu presudu u odluci o novčanoj kazni, ovaj drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljenici, za počinjeni prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, izrekao preblagu mjeru kazne. Prvostupanjski je sud, prilikom odmjere visine kazne, smatrajući da su se ispunile zakonske pretpostavke, primijenio odredbe o ublažavanju kazne i okrivljenici izrekao novčanu kaznu znatno blažu od propisanog posebnog zakonskog minimuma.

    9. Čl. 37. Prekršajnog zakona propisuje:

    „(1) Sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje.

    (2) Blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom.“

    9.1. U pravu je tužitelj, da se u ovoj situaciji nisu stekli uvjeti za ublažavanje kazne okr. M. M. Naime, kako u ovom konkretnom slučaju nije Zakonom izričito propisano da se kazna može ublažiti, to je za primjenu odredbe o ublažavanju kazne bilo nužno utvrditi postojanje “naročito olakotnih okolnosti“, zbog kojih se „svrha kažnjavanja može se postići i blažom kaznom od propisane.“

    9.2. Prilikom odmjere visine kazne prvostupanjski je sud cijenio olakotnim okolnostima na strani okrivljenice priznanje prekršaja, iskreno kajanje, da do sada nije prekršajno kažnjavana, da je studentica bez primanja, uzdržavana od obitelji te joj izrekao novčanu kaznu znatno ispod zakonskog minimuma, smatrajući da će se i na taj način postići specijalna i generalna prevencija. Međutim, po ocjeni ovog suda, utvrđene olakotne okolnosti u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne, odnosno, ne predstavljaju „naročito olakotnu okolnost“ za izricanje blaže kazne od propisane.

    9.3. U odnosu na dosadašnja neosuđivanost okrivljenice ističe se da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje građane na poštivanje pravnog poretka, slijedom čega se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina te se po ocjeni ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito olakotnom okolnosti koja bi opravdala ublažavanje kazne. Također, ostale olakotne okolnosti koje prvostupanjski sud cijeni na strani okrivljenice niti same za sebe, niti u svojoj ukupnosti ne predstavljaju naročito olakotne okolnosti za izricanje blaže kazne od propisane.

    10. Slijedom navedenog, u pravu je tužitelj da u ovoj situaciji nije bilo zakonskih uvjeta za ublažavanje kazne te je ovaj drugostupanjski sud, cijeneći da je okrivljenica neovlaštena posjedovala dvije ručno smotane cigarete sa sadržajem droge marihuana (cannabis sativa L.) težine 1,38 i 1,53 grama, jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, okr. M. M. za počinjeni prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, na temelju tog zakonskog propisa, izrekao novčanu kaznu u posebnom minimumu novčane kazne propisane u rasponu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazne zatvora do 90 dana, smatrajući da je tako izrečena novčana kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenice, opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, olakotne okolnosti utvrđene na strani okrivljenice, uz činjenicu da nisu utvrđene otegotne okolnosti, našle su dovoljno odraza u novčanoj kazni izrečenoj u propisanom minimumu novčane kazne u iznosu 663,61 eura, preračunatom prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450).

    10.1. Trebalo je primijeniti odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona i upozoriti okr. M. M., ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, plati dvije trećine novčane kazne izrečene ovom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

    11. Žalbom okrivljenice se navodi da je branitelj i u završnoj riječi ukazao da optužni prijedlog glasi na naziv droge („marihuana“) koji nije naveden u Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, a u optužnom prijedlogu je bio čak označen nevažeći propis-Popis iz 2016. Ističe se da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu, jer prigovor okrivljenice nije razmotrio u okviru vezanosti suda za činjenični opis djela i urednost optužnog prijedloga. U smislu formalne zakonitosti nitko ne može biti prekršajno gonjen i kažnjen za drogu koja nije navedena u gore spomenutom popisu, koji sadrži točan naziv droge, alternativni naziv, engleski naziv, opis i kemijsko ime na hrvatskom i engleskom jeziku. Svako drugačije postupanje stvaralo bi pravnu nesigurnost i neizvjesnost, otvaralo mogućnost nedopuštenih analogija i slično. Droga za koju se tereti okrivljenika mora se točno označiti i prevesti na onaj naziv koji je naveden u Popisu, inače nema inkriminacije. Kako u Popisu nema droge „marihuana“ to nije mogla biti donesena predmetna presuda te je time povrijeđen Prekršajni zakon na štetu okrivljenice u smislu formalne kažnjivosti.

    11.1. Dakle, okrivljenica smatra da iz činjeničnog opisa djela u izreci pobijane presude, pozivajući se na definiciju droge prema Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga („Narodne novine“ br. 13/19., 134/21., 19/23.) ne proizlazi da se radi o prekršaju iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, budući je u činjeničnom opisu naznačeno da se u ovom slučaju radi o drogi tipa cannabis marihuana, a takav naziv, odnosno tvar nije na gore navedenom Popisu.

    11.2. Međutim, uvidom u činjenični opis sadržan u pobijanoj presudi, a jednako je i u optužnom prijedlogu, utvrđeno je da se okrivljenica tereti da je inkriminirane zgode posjedovala dvije ručno spravljene cigarete tzv. „joint“ sa sadržajem droge cannabis marihuane težine 1,38 grama i 1,53 gram, a koja se nalazi droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje na Popisu

    se mogu uporabiti za izradu droga. Dakle, činjeničnim opisom se okrivljenici stavlja na teret neovlašteno posjedovanje droge i to marihuane, koja se nalazi na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, što je općepoznati i u javnosti uvriježen naziv za konoplju - Cannabis sativa L., odnosno bilo koja biljka konoplje, kod koje ukupni sadržaj primarne psihaktivne tvari tetrahidrokanabinol (THC) prelazi 0,2,% i uvrštena je u Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga.

    11.3. Prema stavu ovog drugostupanjskog suda, činjenični opis pobijane presude je sastavljen na način da iz istog proizlaze sva bitna obilježja predmetnog prekršaja, budući je notorna činjenica da marihuana – konoplja je biljka sa sadržajem THC-a iznad 0,2%, a je li u konkretnom slučaju okrivljenica uistinu posjedovala tvar koja je droga u smislu čl. 2. st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, činjenično je pitanje koje je u potpunosti i pravilno utvrđeno u dokaznom postupku.

    11.4. Naime, okrivljenica je u obrani pred prvostupanjskim sudom, u nazočnosti izabranog branitelja, priznala krivnju za prekršaj navodeći da je predmetne zgode zatečena u posjedovanju dvije ručno spravljene cigarete sa sadržajem droge marihuane težine 1,38 grama i 1,53 grama, iskazala je žaljenje i vjeru da je ovo prvi, a i zadnji puta da je zatečena u ovakvom prekršaju te je molila sud blagost prilikom izricanja kazne. Iz ovakve obrane okrivljenice povezane sa materijalnim dokazima izvedenim u postupku prvostupanjski sud je imao dovoljnu osnovu za odluku o krivnji okr. M. M. za prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

    12. Žalba okrivljenice u odnosu na izrečenu novčanu kaznu je neosnovana, budući je ovaj drugostupanjski sud, prihvaćanjem žalbe tužitelja, okrivljenici izrekao novčanu kaznu u visini propisanog posebnog minimuma.

    13. Odluka o oduzimanju predmeta je osnovana, sukladno odredbi čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i čl. 76. a st. 3. Prekršajnog zakona, budući se radi o predmetima koje okrivljenica po zakonu ne može posjedovati.

    14. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da se troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/03. ) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 15,00 eura/113,02 kuna, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice.

    15. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. (t. I.) i čl. 205. (t. II.) Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

    Zagreb, 26. travnja 2023.

    Zapisničar:

    Predsjednica vijeća:

    Robert Završki, v. r.

    Gordana Korotaj, v.r.

    Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.