Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj:14 Pn-75/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja M. G. iz K., M. V., OIB: …, zastupan po ZOU V. B. i J. B. K. iz K., protiv 1. tuženika G. K., B., OIB: …, zastupan po punomoćnici I. Z., odvjetnici u K. i 2. tuženika L. u. "D.", K., B., OIB: …, te C. o. d.d. Z., kao umješača na strani 2. tuženika, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 7. ožujka 2023., u nazočnosti punomoćnika stranka, 25. travnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 2.tuženiku L.u. "D.", K., B., OIB: …, da tužitelju M. G. iz K., M. V., OIB: …, na ime naknade štete isplati iznos od 507,70 EUR / 3.825,30 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na valutu EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno od 25. travnja 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana.

II. Tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na 1. tuženika G. K., B., OIB: …, se odbija u cijelosti.

III. Nalaže se 2.tuženiku L.u. "D.", K., B., OIB: …, da tužitelju M. G. iz K., M. V., OIB: …, naknadi parnični trošak u iznosu 1.235,38 EUR/9.307,97 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. travnja 2023. na valutu EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužitelju , M. G. iz K., M. V., OIB: … da 1. tuženiku G. K., B., OIB: …, naknadi parnični trošak u iznosu od 715,13 EUR/5.388,15 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. travnja 2023., na valutu EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila

Error! No text of specified style in document. prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dan

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 14. 8. 2019. u 20,00 sati u K., u. T.kod kbr. …, došlo do naleta životinja, srnjaka i srne, na osobni automobil Renault Clio, reg. oznake…, vlasništvo tužitelja koji je i upravljao štetnog događaja vozilom i u kojem događaju je vozilo oštećeno. Poziva se na odredbu čl. 50 st. 1 i 2. Zakona o cestama prema kojem za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač se odgovara po osnovi krivnje, a pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Nadalje se poziva na čl. 80 st. 6. i 7. Zakona o lovstvu prema kojem za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova (stavak 6), a lovoovlaštenik je dužan radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale naletom vozila na divljač, pratiti migracije divljači te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta.

Navodi da je tužitelju pričinjena šteta na osobnom vozilu od strane srnjaka i srne koji su istrčali na prometnicu kojom upravlja i koju održava 1. tuženik Grad K., a koja prometnica prolazi kroz lovište kojim gospodari 2. tuženik L. u. "D." K., time da je tužitelj kao vozač vozila u cijelosti prilagodio brzinu kretanja vozila uvjetima na cesti, prometnim znakovima, nije bio pod utjecajem alkohola i na njegovoj strani nema nikakve odgovornosti za štetu.

Navodi da je kod osiguravajućeg društva "C." d.d. Z. izvršio izvid štete, a od ovlaštenog autolimarsko-lakirerskog obrta zatražio ponudu za popravak štete prema kojoj popravak štete iznosi 3.060,24 kn te u tužbi potražuje taj iznos sa zz kamatama tekućim od dana štetnog događaja 14. 8. 2019.

2. Nakon provedenog vještačenja po vještaku prometne struke (na okolnost dinamike nesreće i visine štete) tužitelj je podneskom od 22. 2. 2023. uskladio tužbeni zahtjev s nalazom vještaka te isti povisio na iznos od 3.825,30 kn odnosno 507,70 eura time da u tom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu zz potražuje tekuću od dana donošenja I stupanjske presude.

3. U odgovoru na tužbu 1. tuženik (Grad K.) navodi da mu nije poznato da je kritičnog dana 14. 8. 2019. u T. ul. kod kbr. … došlo do utuženog štetnog događaja, da iz potvrde PU karlovačke PPP K. od 26. 11. 2019. proizlazi da je prema izjavi vozača došlo do sudara vozila sa životinjom – srnjak i srna, na način da je divljač naletjela u lijevu bočnu stranu osobnog vozila, da iz navedene potvrde nije vidljivo da bi postojali materijalni tragovi da je došlo do naleta divljači na vozilo. Nadalje citira odredbe čl. 50 st. 1. i 2. Zakona o cestama koje reguliraju odgovornost za štetu nastalu na javnoj cesti zbog naleta divljači. Navodi da za odluku o odgovornosti tuženika nije dostatno utvrditi da prometni znak "divljač na cesti" u konkretnom slučaju nije postojao već je potrebno utvrditi da li je na tom mjestu postojala obveza postavljanja tog znaka sukladno odredbi čl. 33 Zakona o cestama i odgovarajućim

Error! No text of specified style in document. odredbama Pravilnika o prometnim znacima i signalizaciji na cestama, te osporava svoju odgovornost za štetu. U odnosu na visinu štete navodi da mu je uz tužbu dostavljena ponuda autolimarskog obrta za popravak nastale štete ali mu nije dostavljen izvid štete C. o. d.d., da iz obavijesti o otklonu štete C. o. d.d. proizlazi da postoji dopunski izvid štete vozila tužitelja i da iz očitovanja procjenitelja proizlazi da oštećenja koja su evidentirana dopunskim izvidom nisu posljedica predmetnog štetnog događaja.

4. U odgovoru na tužbu 2. tuženik (L. u. "D.") ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer su H. l. s. i C. o. d.d. zaključili policu osiguranja kojom je osigurana odgovornost HLS i svih lovoovlaštenika u RH za štete koje prouzroče divlje životinje na motornim vozilima, te su HLS i 2. tuženik sklopili ugovor o poslovnoj suradnji i osiguranju 17. 3. 2019. kojim je 2. tuženik uz sufinanciranje navedene police osiguranja postao osiguranik C.osiguranja d.d. za štete koje prouzroče divlje životinje na motornim ili željezničkim vozilima. Predlaže o parnici obavijestiti C. osiguranje d.d. Nadalje osporava da bi se predmetni štetni događaj dogodio na način kako se opisuje u tužbi uz koji ne prileži zapisnik o očevidu iz kojeg bi se nedvojbeno mogle utvrditi okolnosti prometne nesreće, naročito brzina kretanja vozila a iz priložene potvrde PPP K. se ne može jasno zaključiti koji su policijski službenici neposredno nakon štetnog događaja bili na mjestu nesreće, je li tužitelj cijelo vrijeme bio nazočan na mjestu nesreće odnosno je li vozilo pomicano do dolaska policijskih službenika, jesu li svjedoci koje tužitelj navodi u trenutku događaja bili nazočni i jesu li policijski službenici utvrdili njihov identitet i da li je tužitelj po prijavi prometne nesreće obavijestio policijske službenike da postoje svjedoci ili ih po prvi puta navodi tek dva dana kasnije.

Nadalje navodi da je neutemeljen zaključak policijskih službenika da "u konkretnom slučaju nije utvrđeno da je do štetnog događaja došlo izravnim kršenjem prometnih propisa od strane vozača", a obzirom da iz priloženog izvješća nije vidljivo jesu li policijski službeni uopće utvrđivali te činjenice naročito brzinu kretanja.. Ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastalu štetu zbog neprilagođene brzine kretanja vozilom u naseljenom mjestu

Osporava da bi šteta nastala uslijed istrčavanja divljači na cestu jer za to ne postoje nikakvi materijalni tragovi, a u potvrdi PPP K.se ne navodi da su na mjestu nesreće pronađene dlake, krv ili drugo životinjsko tkivo koje bi se u tom slučaju izuzelo radi vještačenja, da se osim oštećenja na vozilu spominje samo "blato" što ne ukazuje na nikakav poseban oblik nastanka prometne nesreće niti mehanizma nastanka prometne nesreće niti da se radi o divljači, da se osim toga T.a ulica nalazi na brdovitom dijelu naselja i dana 13. i 14. 8. 2019. u K. nije bilo padalina i temperatura je bila preko 20 stupnjeva, a na kojoj se temperaturi tlo brzo suši.

Nadalje osporava vjerodostojnost svjedoka koje tužitelj predlaže u tužbi jer iz potvrde PPP K. proizlazi da je tužitelj o istima dao informacije tek dva dana nakon događaja. Nadalje navodi da iz Obavijesti o otklonu odštetnog zahtjeva C. osiguranja d.d. od 3.

2. 2020. proizlazi da je procjenitelj naveo da oštećenja koja su evidentirana dopunskim izvidom nisu posljedica predmetnog štetnog događaja. Nadalje se poziva na odredbu čl. 80 st. 6 točka 2. Zakona o lovstvu (NN 99/2018) kao specijalnog propisa koji uređuje lovstvo, a prema kojem bi 2. tuženik bio odgovoran za štetu da je u vrijeme događaja obavljao lov što nije slučaj jer je sezonu lova 2. tuženik završio u veljači 2019.

Nadalje navodi da 2. tuženik nije imao osnove od 1. tuženika G. K. tražiti postavljanje prometnog znaka … u T.u. na temelju odredbe čl. 80 st. 7. Zakona o lovstvu a

Error! No text of specified style in document. sukladno odredbi čl. 50 st. 1. Zakona o cestama jer 2. tuženik nikada nije zaprimio informaciju o migraciji divljači u ili blizini T. u. od strane građana ili bilo koje druge osobe. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu.

5. Podneskom od 7. 5. 2021. miješanje u parnici na strani 2. tuženika prijavila je C. o. d.d. obrazlažući da ima sklopljenu policu osiguranja od izvan ugovorne javne odgovornosti pa da stoga ima pravni interes da 2. tuženik L. u. D. uspije u postupku.

6. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, provedeno je vještačenje po vještaku za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila Z. T., te izvršen uvid u njegov u nalaz i mišljenje od 26.12.2022. na str. 116 do 124 spisa, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka M. P., F. L., B. P.i, te tužitelja.

7. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

8. O preinaci tužbe.

8.1. Tužitelj je u tužbi tražilo iznos štete od 3.060,24 kn, a nakon provedenog vještačenja (između ostalog i na okolnost visine štete) je povisio tužbeni zahtjev na iznos od 3.825,30 kn odnosno 507,70 eura – podnesak od 22. 2. 2023. na str. 140 do 141 spisa, dakle u pogledu visine preinačio tužbeni zahtjev.

8.2. Sud je preinaku dopustio.

8.3. Naime, odredbom čl. 190. st.2. ZPP-a je propisano da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

8.4. Ovaj sud je dopustio preinaku tužbe, jer smatra da su ispunjeni uvjeti iz citiranog jer tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev u pogledu visine do zaključenja prethodnog postupka, već je tek nakon provedenog vještačenja po vještaku prometne struke (koje je provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka) na okolnost visine imovinske štete, i tek je tada nakon vještačenja saznao kolika je visina štete dakle o egzaktnoj visini svoje tražbine tužitelj je saznao tek nakon provedenog vještačenja, te je tak tada mogao preinačiti tužbeni zahtjev, te ovaj sud smatra da je dopuštenje preinake svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a sve ovo u smislu čl. 190. st.2. i 3. Zakona o parničnom postupku (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14 i NN 107/159, 70/19).

8.5. Upućuje se na odluke Županijskih sudova i to: ŽS Rijeka broj: Gž R-189/2020 od 2. ožujka 2020., ŽS Varaždin broj: Gž-503/2020 od 19. svibnja 2020., Gž- 1226/2020 od 3. ožujka 2021., ŽS Split broj: Gž R-447/2020 od 16. rujna 2020.

9. Nadalje sud je na ročištu 6. travnja 2020. dopustio stupanje C.o. d.d. Z. kao umješača na strani 2 tuženika smatrajući da ima opravdani interes za miješanje u parnicu na strani 2. tuženika a koji proizlazi iz činjenice da H.i l.S. i svi lovoovlaštenici u RH imaju s umješačem zaključenu policu osiguranja od izvanugovorne odgovornosti za štetu koju prouzroči divljač udarom u motorna vozila (polica osiguranja na str. 34 spisa).

Error! No text of specified style in document.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na njegovom vozilu, a koju je pretrpio u štetnom događaju 14. 8. 2019., kao vozač, ujedno i vlasnik vozila, uslijed naleta na divljač (srnjak i srnu) na prometnici (u K., T.ul.),a koja prometnica prolazi kroz lovište 2. tuženika, a prometnicom upravlja 1. tuženik. 11. Obzirom na vrijednost predmeta spora, radi se o sporu male vrijednosti.

12. U postupku je sporna:

-pasivna legitimacija 2. tuženika L. u. "D." koju pasivnu legitimaciju 2. tuženik osporava tvrdnjom da postoji polica osiguranja između umješača C. o. d.d. kao osiguratelja i HLS, a kojom je osigurana odgovornost svih lovoovlaštenika u RH za štete koje prouzroče divlje životinje na motornim vozilima, te tvrdnjom i pozivom na odredbu čl. 80 st. 6. točka 2. Zakona o lovstvu (NN 99/2018), a prema kojem ovlaštenik na čijem je lovištu šteta nastala odgovara ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova,

-nadalje je sporna odgovornost 1.tuženika G. K., a obzirom da kod mjesta štetnog događaja nije bilo postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", kod čega je nesporno da 2. tuženik( L. u. D.) od 1. tuženika, koji upravlja predmetnom cestom, nije ni tražio postavljanje tog prometnog znaka

-zatim je sporno da li je uopće došlo do naleta divljači tj. srnjaka i srne na osobno vozilo tužitelja obzirom oboje tuženika to osporavaju jer nakon štetnog događaja uginula divljač nije zatečena na licu mjesta, a iz podataka policije koja je nakon događaja bila na licu mjesta, osim tragova oštećenja na vozilu te tragova blata, na vozilu nije pronađena niti izuzeta dlaka divljači na vozilu,

- sporno je da li je tužitelj doprinio šteti u pravcu da li je brzinu vožnje prilagodio prometnim ograničenjima i uvjetima na cesti, odnosno da li je tužitelj isključivo odgovoran za štetu,

-sporna je i visina štete, da li su sva oštećenja na vozilu nastala u štetnom događaju.

O pasivnoj legitimaciji i odgovornosti 2. tuženika (L. u. "D.").

13. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu NN 99/18 je propisano:

Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

13.1. Međutim u slučaju kad je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, kao što je to slučaj u ovom predmetu, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima a što proizlazi iz odredbe čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu kojom odredbom je propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

Error! No text of specified style in document.

13.2. Kako Zakon o lovstvu kao lexspecialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari lovoovlaštenik ( u konkretnom slučaju 2. tuženik), kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. To znači kad je do štete došlo u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama ZOO-a.

14. Također okolnost da je između umješača C. o. d.d. kao osiguratelja i H. l. s. je zaključena polica osiguranja (str. 34 spisa) kojom je osigurana odgovornost svih lovoovlaštenika u RH za štete koje prouzroče divlje životinje na motornim vozilima, pa tako i odgovornost 2. tuženika, ne isključuje pasivnu legitimaciju i odgovornost 2. tuženika za štetu odnosno postojanje te police ne znači da 2. tuženik ne bi bio pasivno legitimiran u ovom postupku i da oštećenik ne može podići tužbu i protiv 2. tuženika, kao lovoovlaštenika.

15. Odgovornost 2. tuženika temelji se na činjenici da prometnica na kojoj je došlo do naleti na divljač prolazi kroz lovište 2. tuženika, kod čega nije sporno da je 2. tuženik lovovlaštenik lovišta kroz koje prolazi ta prometnica na kojoj se dogodio sporni štetni događaj, a što 2. tuženik ni ne osporava, te 2. tuženik odgovara po principu objektivne odgovornosti.

15.1. Divljač koja dospije na cestu po kojoj se odvija promet je opasna stvar, a za štetu od opasne stvari u smislu odredbe čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO, odgovara njezin vlasnik ili u smislu odredbe čl. 1066. st.1. ZOO-a umjesto vlasnika, isto kao on, odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi.

15.2. U konkretnom slučaju, 2. tuženik kao lovoovlaštenik lovišta u kojem obitava divljač, odgovara kao imatelj opasne stvari po principu uzročnosti u kojem slučaju se u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, time da se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog drugog nepredvidivog uzroka (čl. 1067. st.1. ZOO-a), a djelomično se može osloboditi odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (čl. 1067. st.3. ZOO-a).

O odgovornosti 1. tuženika (G. K.).

16. Odgovornost 1. tuženika (G. K.) temelji na činjenici da 1. tuženik obavlja poslove održavanja ceste tj. upravlja cestom na kojoj je došlo do štetnog događaja, a s što podrazumijeva i postavljanje prometnih znakova, a da u kritično vrijeme na predmetnoj dionici ceste nije bio postavljen prometni znaka "divljač na cesti".

16.1. U vrijeme štetnog događaja i štete na snazi je bio Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, 110– dalje: ZC).

16.2. Prema čl. 50. ZC, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje (st.1.), a pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu

Error! No text of specified style in document. na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

16.3. Prema čl. 61. ZC prometni znakovi, signalizacija i oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog elaborata (st.1.).

16.4. Iz odredbe čl. 50. ZC jasno i izričito proizlazi da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovora za štetu uslijed naleta na divljač samo u situaciji kada na zahtjev osobe koja gospodari lovištem javnu cestu nije označila prometnom signalizacijom.

16.5. Dakle iz sadržaja odredbe čl. 50. ZC proizlazi da je u situaciji kada se radi o naleti na divljač i odgovornosti pravne osobe koja upravlja cestom, postavljanje znaka "divljač n cesti" uvjetovana je zahtjevom lovačkom društva pravnoj osobi koja upravlja javnom cestom za postavljanje prometne signalizacije tj. prometnog znaka "divljač na cesti", te samo u slučaju propusta postavljanja prometnog znaka na zahtjev osobe koje gospodari lovištem, pravna osoba odgovora za štetu.

16.6. Nesporno je da na dijelu prometnice na kojoj je došlo do štete nije bilo prometnog znaka opasnosti „divljač na cesti“

16.7. Nije sporno da od strane lovačkog društva tj. 2. tuženika bilo zahtjeva upravljenog prema 1. tuženiku (G. K.), koji upravlja predmetnom cestom, za postavljanje tog znaka, a što i sam 2. tuženik (L. u. "D."), u odgovoru na tužbu priznaje, te se stoga nepostojanje i ne postavljanje prometnog znaka može pripisati u propust tj. krivnju 1. tuženika.

16.8 Dakle, cijeneći naprijed navedeno, ovaj sud nalazi da na strani 1. tuženika nema odgovornosti tj. krivnje za štetu jer šteta nije uzrokovana radnjom ni propustom 1. tuženika u smislu propusta postavljanja prometnog znaka "divljač na cesti" na zahtjev 2. tuženika jer prije štetnog događaja nije bilo zahtjeva 2. tuženika prema 1. tuženika za postavljanjem tog prometnog znaka.

16.9. Slijedom navedenog u odnosu na 1. tuženika tužbeni zahtjev je valjalo odbiti.

O predmetu spora i šteti.

17. Suprotno tvrdnji 2. tuženika ovaj sud nalazi da je šteta tužitelju na vozilu nastala upravo uslijed naleta divljači, srnjaka/srne, na vozilo. Do ovakvog utvrđenja sud je došao cijeneći provedene dokaze prvenstveno Izvješće policije koja je u svezi štetnog događaja na poziv tužitelja izišla na lice mjesta te iskaze svjedoka M. P. i F. L., koji su bili neposredni očevidci nesreće.

18. Iz izvješća policije (str. 81 spisa) proizlazi:

-da je 14. 8. 2019. u 20,07 sati zaprimljena dojava za nalet vozila na divljač, i da je na mjesto događaja upućena očevidna ekipa

-da su po dolasku na mjesto događaja utvrdili da je oko 20,00 sati u t.u. kod kbr. … došlo do naleta na divljač na način da je tužitelj upravljao osobnim vozilom i kretao se kolnikom triglavske ulice u smjeru sjeverozapada odnosno u smjeru B. c. i da je dolaskom u blizini kbr. T. u. s vozačeve lijeve strane istrčala divljač, prema

Error! No text of specified style in document. izjavi vozača srnjak i srna, koja je naletjela na lijevu bočnu stranu osobnog vozila te da se nakon udara divljač udaljila s mjesta događaja,

-da su na osobnom vozilu oštećena lijeva vrta i lijeva bočna stranica,

-da je nad vozačem izvršeno ispitivanje alkoholiziranosti i utvrđena koncentracija alkohola od 0,16 g/kg,

-da je o naletu vozila na divljač policija izvijestila predsjednika L. u.D.te da je od strane L. u. na mjesto događaja izišao B.P. koji je međutim do dolaska policije na pustio mjesto događaja

-da je mjesto događaja fotografirano, da su na mjestu događaja nađeni tragovi oštećenja na vozilu te trag blata na vozilu,

-da na mjestu događaja nije bilo postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti" koji bi bio važeći na tom dijelu kolnika, a da je brzina kretanja ograničena na 50 km/h,

-da je očevid policije trajao od 21,45 sati do 22,30 sati.

18.1. Inače policija je sačinila i skicu mjesta događaja (str. 84 spisa), te je od strane policije na traženje suda dostavljen i fotoelaborat na CD mediju.

18.2. Nadalje je u izvješću konstatirano da je 16. 8. 2019. u 8,45 sati (dakle drugog dan od štetnog događaja koji je bio 14.8. 2019.) u prostorije policije pristupio tužitelj i dostavio podatke o svjedocima tj. očevidcima događaja, a radi se o očevidcima F. L. iz K., T. kbr. …, i M. P. iz Z., H.

19. Svjedoci M. P. i F. L., bili su očevidci nesreća te su zajedno stajali u T.ulici ispred kuće svjedoka L. čekajući prijevoz za "van", te su oboje svjedoka potvrdili da su vidjeli predmetni događaj kada se srnjak/srna rogovima zaletio u bočnu lijevu stranu vozila tužitelja.

19.1. Tako je svjedok M. P. iskazao da je vidio kad su se srne zabile u vozilo tužitelja, da se vozilo tužitelja kretalo polako možda 20 km/h, da je vidio da su srne tužitelju izletjele s lijeve strane i zabile se u vrata auta i otišle, da je srna udarila rogovima u vozilo, da je tužitelj stao i da je zvao policiju, da je svjedok sa svjedokom F. L. vidio oštećenja na tužiteljevom vozilu, lijeva vrata, naprijed lijevi blatobran i dolje plastika je bilo oštećeno. Nadalje je svjedok iskazao da je siguran da su divljač oba bila srnjaci, da ne može reći da li su oba udarila u auto ili samo jedan, da se čuo i udarac, na pitanje da li je ostao trag na vozilu od dlake divljači svjedok je iskazao da su gledali ali da od rogova ne mogu ostati dlake, te je također iskazao da on i svjedok L. nisu čekali dolazak policije već su otišli.

19.2. Svjedok F. L. je iskazao da je, čekajući prijevoz ispred kuće u T.u. sa svjedokom P. (koji mu je inače bratić), vidio vozilo tužitelja koje je išlo iz naselja prema gradu kad su počele pretrčavati srne iz šume i jedan srndać je naletio i udario u vozilo i to s vozačeve strane u vozačeva vrata, da se tužitelj kretao sporije, normalnom brzinom, možda nekih 30 do 40 km/h, da je nakon udara u vozilo tužitelj stao, izišao iz vozila, a svjedok sa bratićem P., a stajali su od tužitelja nekih 50 do 100 m zračne linije, su došli do tužitelja, vidjeli su oštećenja na vozilu, da su bila udubljena vozačeva vrata od rogova, da je tužitelj zvao policiju ali svjedoci nisu bili prisutni kad je došla policija jer su išli van i jer je došao po njih prijevoz koji su čekali, koliko se sjeća na vozilu nije bilo tragova u vidu dlake već je bilo udubljeno. Na

Error! No text of specified style in document. pitanje da li su bila dva srndaća (srnjaka) ili srndać i srna, svjedok je iskazao da to sa ne može reći,, zna da se u auto zaletio srnać, a je li još bila srna ili srndać to ne zna.

20. U postupku je saslušan i svjedok B.P. član L. u. tuženika koji je došao na lice mjesta u svezi predmetnog događaja te je iskazao da je zatekao tužitelja koji je bio vani kod auta da mu je tužitelj rekao da je lupio u srnu, da su čekali jedno 15 minuta ali policija nije dolazila pa je svjedok otišao, da je na vozilu tužitelja inače vidio da je bilo malo udubljeno ali se sada ne sjeća na kojem dijelu vozila.

21. Tužitelj M. G. je iskazao da se tog događaja u 20,00 sati vraćao sa svog imanja u T. u. u K., i da je odjednom doživio takav udarac da je ostao šokiran i nije odmah shvatio što se desilo a kad je pogledao na lijevoj strani je vidio srnjaka koji je isto stajao pored ceste zbunjen, a kad je tužitelj izišao iz vozila srnjaka više nije bilo, da je cesta bila prazna i nije bilo nikoga i da je sreća što su bila ova dva dečka tj. svjedoka koji su svjedočili i koji su vidjeli što se dogodilo, da je jedan od njih donio i bateriju te su gledali oštećenja na vozilu, da je nakon događaja zvao policiju ali je policija došla tek kasnije oko 22,00 sata, da je on cijelo vrijeme čekao u autu i da je bio na licu mjesta kada je došla policija, da je inače s lijeve strane livada koja je bila uredno pokošena a iza livade je šikara, da vozilo nije popravljao.

22. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka M.P. i F. L. koji su potvrdili da su bili očevidci nesreće i da su vidjeli da je u vozilo tužitelja udarila divljač odnosno srna ili srnjak i to rogovima. Kod toga vjerodostojnost iskaza ovih svjedoka ne isključuje činjenica i okolnost da nisu odmah nakon očevida policije u policijskom izvješću konstatirani imenom i prezimenom kao očevidci, i što ih tužitelj nije odmah na policijskom očevidu naveo kao svjedoke, a na što osporavajući njihovu vjerodostojnost ukazuje 2. tuženik u podnesku od 16.1. 20123.

22.1. Naime nezgoda se dogodila oko 20,00 sati, a policija je po prijavi tužitelja na lice mjesta izašla kasnije, tek nakon dva sata, te svjedoci nisu čekali dolazak policije jer im je došao prijevoz koji su čekali (vani na ulici) jer su bili u izlasku za "van", a što je i za prihvatiti obzirom se radi o mladim osobama od 20 i 22 godine, a tako su se čekajući prijevoz za van i zatekli kao očevidci. Svjedoci su jasno iskazali što su vidjeli svaki prema svom (subjektivnom) doživljaju i zapažanju, i ne može se reći ni da su njihovi iskazi u potpunosti istovjetni ni dogovoreni, pa tako svjedok M. P. iskazuje da je tužitelj vozio oko 20 km/h, da je siguran da su oboje divljači bili srndaći, opisuje da su na tužiteljevom vozilu bila oštećena lijeva vrata, naprijed lijevi blatobran, i dolje plastika, a svjedok L. da je tužitelj vozio oko 30 do 40 km/h, da ne zna i ne može reći da li su bila dva srndaća ili srndać i srna, o oštećenjima iskazuje o udubljenju na vozačevim vratima, ne sjeća da li je na mjestu udarca bilo blata. Ovi svjedoci nisu u nikakvom srodstvu s tužiteljem, te sud ne vidi razloga zašto bi ovi svjedoci ukoliko nisu bili očevici, neistinito iskazivali i potvrdili da su očevici nesreće, niti vidi bilo koji razlog zašto bi svjedoci iskazivali u korist tužitelja, i sve "izmislili" u korist tužitelja, a tužitelj dakle zvao policiju i prijavio nalet na divljač, pa ona drugi dan tražio osobe da mu lažno svjedoče, pa našao ova dva svjedoka od 20 i 22 godine s kojima nije u srodstvu, koji su mu pristali "lažno" svjedočiti, pa onda policiji dao njihova imena i prezimena, i onda ih valjda na kraju instruirao i poučio što će iskazivati, a oni su na sve to pristali da bi tužitelj dobio tri tisuće i nešto kuna štete. Ovakav slijed događaja, a na što u osnovi ukazuje 2. tuženik, osporavajući vjerodostojnost ovih svjedoka (jer nisu odmah u policijskom izvješću navedeni kao očevici), za ovaj sud zaista nije

Error! No text of specified style in document. vjerojatan, te kao što je rečeno sud je prihvatio iskaze ovih svjedoka kao istinite i vjerodostojene.

23. U postupku je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila Z. T., koji je nalaz i mišljenje dao na temelju cjelokupne dokumentacije u spisu (Izvješće policije, skice očevida, fotoelaborata, Izvida štete C. o., Ponuda A. i l. obrta od 13.2.2020. ), čiji zadatak je bio utvrditi:-dinamiku nastanaka nesreće, smjer kretanja i brzina kretanja vozila tužitelja (da li se vozač kretao vozilom u okviru dopuštene brzine),da li je vozač brzinu i način vožnje prilagodio uvjetima na cesti, da li i pod kojim okolnostima je vozač mogao izbjeći nalet na divljač tj. srnjak, te kojom brzinom je morao voziti da bi izbjegao nalet,oštećenja na vozilu tužitelja i visina štete na vozilu tj. troškovi popravka (dijelovi i rad), da li se radi o oštećenjima koja su karakteristična pri naleti vozila na srnjak.

24. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka prometne struke Z. T. proizlazi:

-da prema oštećenjima koje je utvrdila policija i prema Izvidu štete proizlazi da je na vozilu prilikom nezgode oštećen prednji lijevi dio vozila: prednji branik, prednja lijeva vrata, stražnja lijeva bočna stranica

-da se vozilo tužitelja kretalo T. ulicom brzinom od oko 35 km/h do 40 km/h, a s lijeve strane kolnika je istrčao srnjak i došlo je do naleta,

-da je pri naletu došlo do bočnog okrznuća s lijevom bočnom stranom vozila odnosno do kontakta srnjaka s prednjim branikom, a zatim s prednjim lijevim vratima i stranom lijevom bočnom stranicom,

-da je do naleta došlo sjeveroznapadno od PTM a u odnosu na širinu kolnika vozilo se u trenutku naleta kretalo po asfaltnom dijelu kolnika,

-da uzrok nezgode predstavlja istrčavanje srnjaka na kolnik i nalet na vozilo,

-da je do naleta došlo u fazi reakcije vozača kočenjem i kada još nije moglo doći do aktivacije kočionog sustava te vozač vozila nije imao mogućnost za izbjegavanje naleta kočenjem i nalet srnjaka je bio neizbježan,

-da u konkretnim okolnostima vozač vozila unatoč pravodobne reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem

-da je vozač intenzivnim kočenjem mogao zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 21km/h odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježan.

25. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, a imajući u vidu da se radi o ovlaštenoj i stručnoj osobi za vještačenje, da je nalaz dao temeljem dokumentacije u spisu.

26. Kod objektivne odgovornosti, teret dokaza u pogledu potpunog ili djelomičnog oslobođenja od odgovornosti je na tuženiku.

27. Dakle, 2. tuženik je taj koji je dužan dokazati postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu (u smislu da je do štete došlo jer se tužitelj kretao nedopuštenom brzinom, da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti, važećoj prometnoj signalizaciji i sl.).

Error! No text of specified style in document. 27.1. U konkretnom slučaju, 2. tuženik nije dokazao je neprilagođena brzina stanju i uvjetima na cesti uzrok štete, odnosno nije dokazao postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu.

27.2. Naime, dopuštena brzina kretanja na cesti na kojoj se dogodila nezgoda bila je ograničena općim propisom (vožnja kroz naseljeno mjesto) na 50 km/h, temeljem nalaza vještaka utvrđeno je da se tužitelj kretao cestom brzinom od 35 do 40 km/h, dakle i manjom brzinom od dopuštene, dakle primjernom brzinom uvjetima na cesti,.

27.3. Tužitelj bi nezgodu izbjegao samo da je vozio brzinom manjom od 21 km/h. U konkretnoj situaciji nisu postojale okolnosti tj. uvjeti na cesti, koji bi nalagali potrebu vožnje ispod 21 km/h, kod čega mjesto nezgode nije bilo označeno ni znakom opasnosti „divljač na cesti“ koji bi upozoravao na moguću iznenadnu opasnost naleta divljači pa ni u tom pravcu nisu postojale okolnosti koje bi nametale potrebu brzine vožnje ispod brzine kojom se kretala tužiteljica. Kod toga po mišljenju ovoga suda, u situaciji kad se nezgoda mogla izbjeći samo pri brzini kretanja manjoj od 21 km/h, u postojećim uvjetima na cesti - neoznačavanje mjesta nezgode znakom "divljač na cesti", dopuštena brzina kretanja od 50 km/h - zaista nije realno očekivati od bilo kojeg vozača pa tako i ni od tužitelja da u takvim uvjetima vozi ispod 25 km/h. Slijedom toga okolnost da je kod tužitelja alkotestom utvrđena koncentracija alkohola od 0,16 g/kg nije u uzročno posljedičnoj vezi s štetnim događajem ni štetom.

28. U pogledu prigovora tuženika u podnesku od 6.1.2023. valja reći da nije bilo mjesta da vještak radi nalaz u dvije varijante (prema tvrdnjama tužitelja i prema tvrdnjama tuženika). Naime vještak je nalaz dao temeljem dokumentacije koja prileži u spisu, Izvješća policije, skice očevida policije, fotoelaborata s oštećenjima vozila i uzeo je u obzir sve potrebne činjenice i okolnosti mjerodavne za davanje nalaza, a u pogledu prigovora tuženika valja reći da iz Izvješća policije ne proizlazi da su kritičnog događaja stanje kolnika i uvjeti na cesti bili izvanredni tj. ne proizlazi da je kolnik bio mokar, klizak da je padala kiša i sl., kod čega je vještak obrazložio nalaz u dijelu u kojem je utvrđivao brzinu kretanja vozila tužitelja. Nadalje u situaciji kada je u postupku utvrđeno da je do štete došlo uslijed naleta divljači odnosno srnjaka/srne na vozilo tužitelja ( a što je sud naprijed obrazložio) irelevantni su prigovori tuženika da vještak nije uzimao u obzir mogućnost da je došlo do naleta vozila na psa koji veličinom i masom može odgovarati srnećoj divljači, a ostali navodima u podnesku: da je divljač došla vozaču s lijeve strane gdje se nalazi par obiteljskih kuća s pokošenim travnjacima bez raslinja pa da je vozač trebao primijetiti dolazak stranog tijela bila to divljač ili pas ali nije obraćao dužnu pažnju na to pri upravljanju vozila, u osnovi se svode na tuženikovu ocjenu dokaza.

29. Kada se radi o šteti na vozilu u izvješću policije (str. 83 spisa) je konstatirano da su na vozilu tužitelja oštećena lijeva vrata i lijeva bočna stranica.

30. Nesporno je da je tužitelj sačinio i izvid štete kod C.o. d.d. tj. umješača, pa tako :

-na str. 6 spisa (identični i na str. 79 spisa) prileži Izvid štete br…., a kao datum izvida je naznačen 20.8. 2019., te su kao dijelovi za popravak navedeni: branik prednji popravak, vrata PRL popravak, bočna strana ST L KPL popravak, a dijelovi za lakiranje: branik prednji, vrata PRL, boč. stran. ST L KPL kao radno vrijeme

Error! No text of specified style in document. popravka je navedeno 5 sati, kao radno vrijeme za lakiranje 9.70 sati, lakirerski potrošni materijal 1.236,24 kn i cijena radnog sata lakirera 110,00 kn a cijena radnog sata ostalih radova 110,00 kn, rubrika "Napomena" je prazna.

-na strani 78 spisa prileži još jedan Izvid štete dostavljen po umješaču (na prijedlog i traženje 2. tuženika) u potpunosti identičan kao naprijed navedeni (u pogledu dijelova za popravak, dijelova za lakiranje, broja i cijene radnih satova, cijene materijala) time da je u tom drugom Izvidu štete kao datum izvida naveden 5. 12. 2019. a pod rubrikom Napomena je navedeno: "oštećenja koja su evidentirana dopunskim izvidom nisu posljedica predmetnog štetnog događaja".

31. Iz Obavijesti o otklonu odštetnog zahtjeva umješača C. o. od 3. 2. 2020. (str. 10 spisa) proizlazi da C. osiguranje otklanja tužiteljev zahtjev za naknadu štete jer temeljem dostavljene dokumentacije pa tako i potvrde PPP K. nisu u mogućnosti utvrditi da li se radilo o divljači ili nekoj drugoj domaćoj životinji za što ne odgovara nadležno lovačko društvo, i isto tako jer iz očitovanja procjenitelja, oštećenja koja su evidentirana dopunskim izvidom nisu posljedica predmetnog štetnog događaja.

25. U odgovoru na tužbu 2. tuženik se poziva na ovu Obavijest o otklonu štete C. o. u kojem je navedeno da je procjenitelj naveo da oštećenja koja su evidentirana dopunskim izvidom nisu posljedica predmetnog štetnog događaja.

26. U odnosu na visinu štete iz nalaza vještaka proizlazi:

-da prema oštećenjima koje je utvrdila policija i prema Izvidu štete proizlazi da je na vozilu prilikom nezgode oštećen prednji lijevi dio vozila: prednji branik, prednja lijeva vrata, stražnja lijeva bočna stranica

- da postoji Izvid od dana 20. 8. 2019. i Izvid od 5. 12. 2019., da usporedbom oba Izvida proizlazi da su navedeni dijelovi za popravak i dijelovi za lakiranje kao i potreban broj sati na oba Izvida isti odnosno da su na oba Izvida utvrđena identična oštećenja i jednak broj potrebnih sati odnosno da se radi o istoj šteti,

-da u spisu prileži i ponuda za popravak vozila A. l. obrta iz K. te da je ponuda izrađena u skladu sa Izvidima štete C.o., nema pozicije za zamjenu djela novim, za popravak je obračunato pet radna sata limara i 9,7 radna sata lakirera, da je cijena radnog sata i potrošnog materijala korektna i da je u ponudi iskazan trošak popravka u skladu sa izvidima štete i po mišljenju vještaka predstavlja potreban i stvaran trošak popravka u iznosu od 3.825,30 kn.

27. Sud je prihvatio i nalaza vještaka u pogledu visine štete.

27.1. Kod toga valja reći da uopće nije jasno niti je umješač , kada je dostavljao drugi Izvid štete, datum izvida 5. 12. 2019. ( koji se od prvog Izvida štete od 20.8. 2029. razlikuje samo u tome što je pod rubrikom Napomena navedeno: "oštećenja koja su evidentirana dopunskim izvidom nisu posljedica predmetnog štetnog događaja"), obrazložio zašto je rađen taj drugi Izvid štete, da li je taj drugi Izvid dopunski izvid, kako to da su oba Izvida identična u pogledu konstatiranih oštećenja, troškova popravka i materijala, i temeljem čega je u drugom Izvidu od 5.12.2019. konstatirano da oštećenja evidentirana dopunskim izvidom nisu posljedica

Error! No text of specified style in document. predmetnog štetnog događaja (ukoliko taj drugi Izvid štete od 5.12. 2019., predstavlja dopunski izvid).

27.3. U takovoj situaciji, kada su i Policijskim izvješćem konstatirana oštećenja na vozilu u štetnom događaju od 14.8.2019., kada postoji i fotoelaborat policije s oštećenjima vozila, kada su oba Izvida štete umješača identična u pogledu konstatiranih oštećenja, dijelova za zamjenu i popravak, broja sati rada i dr., a što je sve vještak imao na uvidu prilikom izrade nalaza, ovaj sud nalazi da su oštećenja konstatirana u Izvidima štete umještača (koja su dakle identična kako je naprijed obrazloženo), posljedica predmetnog štetnog događaja od 14.8.2019. naleta divljači (srnjaka/srne) na vozilo tužitelja.

28. Prema odredbi čl. 1085. st. 1. ZOO-a odgovorna osoba je dužna uspostaviti stanje postojeće prije nego što je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (st.2.) a prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

29. Visina imovinske štete na vozilu utvrđena je dakle temeljem nalaza sudskog vještaka, te je utvrđeno da je šteta koju je tužitelj pretrpio na vozilu u štetnom događaju 3.825,30 kn, te je taj iznos štete tužitelju i dosuđen sa zz kamatom od dana donošenje presude od kada kamata i pripada kod nenovčane imovinske štete, a kako je tužitelj u konačnici tj. u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i precizirao tijek kamate tj. kamatu traži od dana presuđenja.

30. Naime, kako tužitelj nije popravio vozilo ni platio popravak vozila to se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti čija visina se utvrđuje prema cijenama u vrijeme donošenja presude, pa mu kamate pripadaju tekuće od dana donošenje presude.

31. Dakle u odnosu na 2. tuženika valjalo je presuditi kao u točki I. izreke.

32. U odnosu na 1. tuženika tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen (točka II. izreke).

O troškovima postupka.

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 173/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19).

33.1. Omjer uspjeha stranaka u postupku se ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu vodeći (čl. 154. st.2. ZPP-a).

34. U odnosu na 2. tuženika, tužitelj je u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev uspio u cijelosti, pa mu je 2 tuženik dužan u cijelosti naknaditi trošak postupka.

34.1. Trošak tužitelja se sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu, i troška plaćenog predujma za vještačenje, time

Error! No text of specified style in document. da trošak zastupanja pripada sukladno VPS i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14 i NN 107/15, 37/22).

34.2. Tužitelju pripada trošak (50 bodova x 1,99 eur) kako slijedi:

- sastava tužbe u iznosu 99,50 EUR

-sastav podneska od 14. 4. 2021. (očitovanje na odgovor na tužbu 2. tuženika) u iznosu od 99,50 EUR

- zastupanje na ročištu 6. 4. 2022. u iznosu od 49,77 EUR ( koliko je tužitelj u troškovniku tražio)

- zastupanje na ročištu 19. 5. 2022. u iznosu od 99,50 EUR (Tbr. 9. t.1.)

-sastav podneska od 10. 1. 2023. – očitovanje na nalaz vještaka – u iznosu od 49,77

EUR (koliko je tužitelj tražio)

- sastav podneska od 22. 2. 2023. u iznosu od 99,50 EUR (Tbr. 8 .t. 1. )

- zastupanje na ročištu 7. 3. 2023.. u iznosu od 99,50 EUR kn (Tbr. 9. t.1.)

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 49,75 EUR

što je sveukupno 646,79 EUR, što uvećano za iznos od 161,70 EUR na ime PDV čini ukupno 808,49 EUR čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 331,81 EUR, trošak plaćenog predujma za sudsku dostavu 2. tuženiku u iznosu od 15,46 EUR, trošak za svjedoka M. P. u iznosu od 13,27 EUR, trošak za svjedoka F. L. od 13,27 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu od 26,54 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu od 26,54 EUR što je sveukupni trošak od 1.235,38 EUR/9.307,97 kn.

34.3. Tužitelju nije priznat traženi trošak sastava podneska od 24. 11. 2020. jer se radi o podnesku kojim se tužitelj očitovao na navode odgovora na tužbu 1. tuženika.

35. Kako je 1. tuženik (G. K.) u cijelosti uspio u postupku (jer je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na 1. tuženika odbijen) to je tužitelj temeljem odredbe čl. 154 st. 1 ZPP-a dužan naknaditi trošak parničnog postupka 1. tuženiku.

35.1. Trošak 1. tuženika sastoji se od troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku te 1. tuženiku pripada trošak kako slijedi:

-sastav odgovora na tužbu u iznosu od 99,50 EUR

-sastav podneska od 27. 7. 2021. u iznosu od 24,88 EUR (25% Tbr. 8. t. 3.)

- zastupanje na ročištu 6. 4. 2022. u iznosu od 99,50 EUR (Tbr. 9. t.1.)

- zastupanje na ročištu 19. 5. 2022. u iznosu od 99,50 EUR (Tbr. 9. t.1.)

-sastav podneska od 8. 2. 2023. – očitovanje na nalaz vještaka – u iznosu od 99,50 EUR (Tbr. 8. t.1.)

- zastupanje na ročištu 7. 3. 2023.. u iznosu od 99,50 EUR kn (Tbr. 9. t.1.)

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 49,75 EU

što je sveukupno 572,13 EUR što uvećano za iznos od 143,00 EUR na ime PDV-a čini sveukupno 715,13 EUR/5.388,15 kn.

35.2. I konačno, 1. tuženiku nije priznat traženi trošak sastava podneska od 15. 2. 2023. jer se radi o podnesku kojim se 1. tuženik očitovao na navode umješača i 2. tuženika (a dakle ne na navode tužitelja).

Error! No text of specified style in document.

U K. 25. travnja 2023.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Ova Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st. t.3.) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostavljeno:

1. ZOU B. iz K.

2. I. Z., odvjetnica u K.

3. L. U. "D.", K., B.

4. C. o. d.d. Z., V.J.,Z.