REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1495/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Jeleni Nuić, odvjetnici u Zagrebu, Savska cesta 41, protiv tuženice Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, zastupana po punomoćnici Sanji Porobija, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Porobija & Porobija, Zagreb, Iblerov trg 10, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4005/2022-3 od 13. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-4935/20-27 od 21. srpnja 2022., u sjednici održanoj 25. travnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se revizija tuženici protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4005/2022-3 od 13. prosinca 2022., u odnosu na pravno pitanje:

„Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalno pravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?“.

Obrazloženje

1. 1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4005/2022-3 od 13. prosinca 2022., zbog pitanja koje glasi:

„Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalno pravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?".

1. 2. U prijedlogu navodi da je postavljeno pitanje iznimno bitno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, te se, navodeći razloge važnosti toga pitanja, pozvala na više odluka županijskih sudova u kojima je izneseno pravno shvaćanje u odnosu na postavljeno pitanje koje je suprotno pravnom shvaćanju iznesenom u pobijanoj presudi.

2. Prvostupanjskom presudom tuženici je naloženo da tužiteljici isplati iznos od 5.305,38 EUR / 39.973,42 kn s osnove navodne ništetnosti odredbi o CHF valutnoj klauzuli pri čemu, pri čemu navedeni iznos predstavlja samo pozitivnu tečajnu razliku bez uzimanja u obzir i negativne tečajne razlike uz obrazloženje da tuženik u ovoj pravnoj stvari nije niti potraživao od tužitelja povrat „negativne razlike“ anuiteta, tek slučaju da je tuženik postavio protutužbeni zahtjev ili prigovor radi prebijanja, onda bi takve „negativne razlike“ bile obračunate.

3. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je prvostupanjska presuda uz obrazloženje da je pogrešno pravno shvaćanje žaliteljice da je utvrđeni iznos trebalo umanjiti za iskazanu negativnu razliku odnosno za iznose manje plaćenih anuiteta zbog pada tečaja CHF u pojedinim razdobljima jer "u ovom postupku je predmet spora, uz zahtjev za utvrđenje ništetnosti, i tužiteljičin restitucijski zahtjev u smislu citirane odredbe čl. 323. ZOO, prema kojoj svaka od stranaka može zahtijevati povrat onoga što je dala u ispunjenju ništetnog ugovora ili u ovom slučaju ništetne ugovorne odredbe. Kako sud odlučuje u granicama zahtjeva stranaka stavljenih u postupku (čl. 2. ZPP), a tuženica takav zahtjev nije podnijela, o ikakvom njenom navodnom potraživanju ne može biti odlučeno niti stoga može biti izvršen prijeboj (na što se u biti odnosi njen prigovor iznosu preplate) sa pravilno utvrđenom tražbinom tužiteljice.“

4. Dakle, nižestupanjski sudovi nisu uzeli u obzir i negativne tečajne razlike iz razloga što tuženik u tom dijelu nije postavio protutužbeni zahtjev ili prigovor radi prebijanja,

5. Postupajući po odredbi čl. 385.a. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19. I 80/22 – dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. podstavak 3. ZPP-a zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju o kojima nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena.

6. Naime, drugostupanjska odluka u ovoj pravnoj stvari u odnosu na prvopostavljeno pravno pitanje u suprotnosti je primjerice s odlukom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi u odluci poslovni broj Gž-1077/2020 od 2. veljače 2021., Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-832/2021 od 15. rujna 2021., Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-187/2022 od 14. travnja 2022. i dr., a u odnosu na navedeno pitanje u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji ovaj sud je već dopustio podnošenje revizije u predmetima: Revd 5374/2021 od 11. siječnja 2022., Revd 147/2022 od 12. travnja 2022. Revd 3522/2022-2 od 13. rujna 2022. i dr.

7. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a riješiti kao u izreci.

Zagreb 25. travnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Žabčić