Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-2553/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik u Zaboku, M. J. Zagorke 5b, protiv protustranke ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sanja Barbarić, odvjetnica u Oroslavju, Milana Prpića 62a, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj R1- 58/2021-63 od 10. svibnja 2022., dana 24. travnja 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj R1-58/2021-63 od 10. svibnja 2022. u dijelu pod točkama I. do IV. izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj R1- 58/2021-63 od 10. svibnja 2022. odlučeno je:

„I Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina predlagatelja ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke ĐČ iz [adresa] (ranije [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 9a,garaža , dvorište i oranica, površine 232 čhv ( 834 m 2 ) upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te će se navedena nekretnina prodati na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima svakom u ½ dijela (civilno razvrgnuće).

II Utvrđuje se da je prometna vrijednost nekretnine čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 9a,garaža, dvorište i oranica, površine 232 čhv (834 m 2) upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]

Poslovni broj 24 Gž-2553-2022-2

k. o. [katastarska općina], koja je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina predlagatelja ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke ĐČ iz [adresa] ( ranije [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ukupno 775.898,28 kuna.

III O d b i j a se kao neosnovan prigovor prava na dom protustranke ĐČ iz [adresa] (ranije [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV Protustranci ĐČ iz [adresa] (ranije [adresa]), [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] se nalaže da predlagatelju ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove postupka u iznosu od 3.095,60 kuna u roku od 15 dana.

V O d b i j a se kao neosnovan zahtjev protustranke ĐČ iz [adresa], (ranije [adresa]) [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova sastava žalbe u iznosu od 5.468,75 kuna.“

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkama I. do IV. izreke pravodobno se žali protustranka zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači ili ukine.

3. Predlagatelj je dostavio odgovor na žalbu u kojem osporava žalbene razloge protustranke.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se rješenje suda prvog stupnja može ispitati, izreka mu je razumljiva, ne proturječi samo sebi niti razlozima rješenja, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

6. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Predmet ovog postupka jest prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 9a, garaža, dvorište i oranica površine 232 čhv (834 m 2) upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno kako su stranke suvlasnici iste svaki u ½ dijela, a što proizlazi i iz upisa vlasništva u zemljišnoj knjizi.

8. Na temelju izvedenih dokaza, posebice nalaza i mišljenja građevinskog vještaka KČ, sud prvog stupnja je utvrdio da, s obzirom na stanje građevine,

Poslovni broj 24 Gž-2553-2022-2

etažnosti (prizemlja), načina horizontalne komunikacije u odnosu na raspored prostorija u smislu moguće etažne pripadnosti posebnih i zajedničkih dijelova, ne postoji mogućnost fizičke (geometrijske) diobe nekretnine.

9. Također je zaključio kako nisu ispunjeni uvjeti ni za diobu etažiranjem, o čemu je pruženo obrazloženje koje prihvaća i ovaj viši sud. Naime, nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 73. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) jer, između ostalog, nedostaje potvrda nadležnog tijela da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina.

10. Radi toga je sud prvog stupnja po čl. 50. st. 4. ZV odlučio da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

11. Sud je prvog stupnja pravilno odlučio kako je u predmetnim okolnostima jedini mogući zakonit način diobe predmetne nekretnine civilna dioba.

12. Protustranka kao svoj osnovni žalbeni razlog navodi kako je predmetna nekretnina njen jedini dom, te da bi ona u slučaju prodaje nekretnine na javnoj dražbi ostala bez svog doma. Ovaj žalbeni prigovor sadržajno predstavlja prigovor kako su povrijeđene odredbe čl. 34. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01 i 76/10) i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10; dalje: Konvencija).

13. Da bi se moglo odlučiti o tom prigovoru potrebno je utvrditi nekoliko bitnih činjenica. Ponajprije može li se sporna nekretnina (kuća) smatrati domom protustranke. Zatim jesu li se nadležne vlasti umiješale u ostvarivanje prava protustranke na poštovanje njenog doma te da li je miješanje bilo opravdano, uključujući i pitanje razmjernosti i nužnosti u demokratskom društvu. Kao i neke druge činjenice definirane u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III- 3317/2015 od 10. prosinca 2015.

14. Ispitujući ovaj prigovor i pitanje razmjernosti, sud prvog stupnja je zaključio kako predmetna nekretnina jest dom protustranke, te uvažava njeno pravo na dom. Međutim, s druge strane i predlagatelj ima svoja zakonom zajamčena prava vlasnika/suvlasnika, a jedno od njih je i pravo na razvrgnuće. Ispitujući razmjernost tih prava sud je prvog stupnja utvrdio kako se protustranka kao domom može koristiti i kućom njene majke na adresi [adresa], u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, čija je adresa [adresa].

15. Žalbeni razlog kako sud nije ispitao da li će joj majka i sestra dozvoliti da stanuje u majčinoj kući, ne dovodi u pitanje pravilnost zaključka suda prvog stupnja kako u konkretnom slučaju preteže pravo vlasnika na razvrgnuće nad pravom na dom protustranke. Prvostupanjski sud ističe kako je provedba postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina utemeljena na zakonu, ima legitiman cilj i nužno je u demokratskom društvu ostvarivanje zakonom priznatih prava suvlasnika. Valja

Poslovni broj 24 Gž-2553-2022-2

dodati od strane ovog višeg suda kako, osim što postoji mogućnost stanovanja protustranke u majčinoj kući, razmjerno velika novčana svota (nekretnina je procijenjena na 775.898,28 kuna) koju će protustranka dobiti nakon prodaje predmetne nekretnine na javnoj dražbi omogućuje protustranci niz opcija za osiguranje novog doma i stambeno zbrinjavanje.

16. Zbog toga žalbeni razlozi protustranke nisu osnovani.

17. Žalbeni razlog protustranke kako predlagatelj ne može tražiti razvrgnuće u smislu odredbe čl. 47. st. 2. ZV, nije osnovan. Propis iz čl. 47. st. 2. glasi: Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

18. Dakle, ovo ograničenje prava na razvrgnuće je privremene prirode, samo ako bi se „moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika“. U predmetnom slučaju nije razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da će razvrgnuće i za protustranku biti prihvatljivo, pa ovo ograničenje nije prihvatljivo u predmetnom slučaju.

19. Pravilno je odlučeno i o troškovima postupka. Žaliteljica ne navodi niti jedan određeni žalbeni razlog kojim osporava odluku o troškovima postupka.

20. Stoga je iz gore izloženih razloga, po čl. 380. toč. 2. ZPP, valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u osporenim dijelovima.

U Zagrebu 24. travnja 2023.

Sudac:

Tomislav Aralica