REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-7050/2021-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja D. B., G. O.:

… zastupanog po punomoćniku M. B. odvjetniku u Z. B. i

B. protiv tuženika M. d.o.o. G. (G. S.), O.:

…, zastupanog po punomoćniku T. J. odvjetniku u S., radi

utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti tužitelja osobno sa punomoćnikom i zz tuženika sa punomoćnikom prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 24.travnja 2023.godine,

p r e s u d i o  j e:

I/ Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena odluka tuženika od 30.08.2021.godine kojim je donio odluku o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme radniku/tužitelju D. B..

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime parničnih troškova ukupan iznos od 497,71 Eur-a/3.750,00 Kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi iz izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na odnose iz trgovačkih

ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi predanoj ovom sudu dana 22.09. 2021.godine tužitelj navodi da su tužitelj kao radnik i tuženik kao poslodavac sklopili dana 04.06.2021.godine ugovor o radu na određeno vrijeme koji vrijedi do 31.12.2021.godine za radno mjesto stolar s time da radnik počinje sa radom 07.06.2021.godine. Nadalje se ističe da je tužitelj 01.09.2021.godine zaprimio od tuženika odluku o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine u kojoj da se navodi da ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme od dana 07.06.2021.godine prestaje zbog isteka vremena na koje je sklopljen sa danom 30.08.2021.godine. Istaknuto je da je tužitelj dana 02.09.2021.godine poslao tuženiku preporučenom povratnicom zahtjev za zaštitu prava navodeći da je prema Zakonu o radu bitna sastavnica ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme te da je njegov prestanak unaprijed utvrđen rokom, a što da bi značilo da prije proteka 31.12.2021.godine ovu vrstu ugovora nije moguće otkazati osim ako je takva mogućnost predviđena ugovorom, a što da nije predviđeno. Navodi se da se tuženik na zahtjev za zaštitu prava očitovao svojim dopisom od 07.09.2021.godine u kojem da navodi cijeli niz neistinih i nebitnih stvari. Zaključno se ističe da je jasno da je odluka o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine nezakonita i nedopuštena te da je zakonom propisano što odluka o prestanku radnog odnosa tj. odluka o otkazu treba sadržavati, a pogotovo kako se, na koji način i pod kojim uvjetima može otkazati ugovor o radu na određeno vrijeme. Navodi se da ništa od toga tuženik nije ispoštivao i obrazložio. U navedenom smislu predloženo je donijeti presudu kojom se utvrđuje da je nezakonita i nedopuštena odluka tuženika od 30.08.2021.godine kojom je donio odluku o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme tužitelju, te se predlaže vratiti tužitelja na radno mjesto stolara kod tuženika.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 15-19 spisa) navodi da osporava tužbu u cijelosti. Isti ističe da nije sporno da su tužitelj kao radnik i tuženik kao poslodavac dana 04.06.2021.godine sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za radno mjesto stolara, a po kojem ugovoru da radnik započinje sa radom dana 07.06.2021.godine

te da je tužitelj radio na poslovima tog radnog mjesta. Nadalje se ističe da za razliku od ugovora o radu na neodređeno vrijeme ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme osim drugih načina prestanka ugovora prestaje istekom vremena na koje je ugovor o radu sklopljen pa da u tom slučaju obavijest poslodavca o prestanku radnog odnosa zasnovanog na određeno vrijeme ima deklaratorni karakter i značenje, te da način i vrijeme prestanka ne ovise o volji ugovornih strana. U navedenom smislu tuženik smatra da ne tužitelju u predmetnom slučaju ne pripada pravo na sudsku zaštitu. Također je navedeno da stranke u ovom postupku nisu sklopile ugovor o radu ne neodređeno vrijeme pa da se u tom smislu ne može smatrati da radni odnos tužitelja kod tuženika i nadalje traje. Tuženik ujedno ističe da u predmetnom slučaju nije riječ o odluci o otkazu ugovora o radu ili nekoj drugoj povredi prava počinjenoj od strane poslodavca na štetu radnika. Također tuženik smatra da je predmetni ugovor o radu unatoč tome što je zaključen na određeno vrijeme bilo moguće otkazati i redovitim otkazom ugovora o radu. Nadalje tuženik ističe da bi tužitelj kao radnik pobijao odluku o prestanku ugovora o radu od 30.08.2021.godine da je radnik obvezan tužbenim zahtjevom obuhvatiti i odgovor poslodavca od 07.09.2021.godine, a da tužitelj navedeno nije uradio pa da je prekludiran podnijeti tužbu u predmetnoj pravnoj stvari. Zaključno tuženik ističe da je tužitelj remetio radnu atmosferu, te da nije izvršavao radne obveze i da je svojim ponašanjem naštetio materijalnim interesima i ugledu poslodavca. Navodi se da je poslodavac unatoč takvom ponašanju radnika uvažavajući obiteljske probleme radnika na njegovu izričitu želju za vraćanjem obitelji i prestankom rada radniku financirao troškove avio karte za povratak u H. smatrajući da izlazi u susret radniku i da je napravio odjavu kao da nema skrivljenog ponašanja radnika.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom ugovora o radu na određeno vrijeme od 04.06.2021.godine (list 4-5 spisa); odluke o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine (list 6 spisa); zahtjeva za zaštitu prava od 02.rujna 2021.godine (list 7-9 spisa); očitovanja tuženika na zahtjev za zaštitu prava od 07.09.2021.godine (list 10-11 spisa); avionske karte (list 23-26 spisa). Izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja i zz tuženika (list 35-39 spisa).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu stolara temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenog dana 04.06.2021.godine, a koja činjenica i proizlazi iz pregledanog ugovora o radu na određeno vrijeme od 04.06.2021.godine (list 4-5 spisa).

6. Ono što je među strankama sporno i što je trebalo utvrditi je činjenica da li je navedeni ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen dana 04.06.2021.godine prestao istekom vremena trajanja tog ugovora ili je isti prestao redovitim otkazom ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužitelja kao radnika te da li u tom smislu odluka o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme donesena od strane tuženika kao poslodavca predstavlja odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju zbog skrivljenog ponašanja tužitelja kao radnika ili je navedenom odlukom o prestanku ugovora o radu radni odnos tužitelja prestao istekom trajanja navedenog ugovora o radu te je u skladu s time trebalo ocijeniti da li je osnovan zahtjev tužitelja upravljen na utvrđenje da je nezakonita i nedopuštena odluka tuženika od 30.08.2021.godine te zahtjev da se tužitelj vrati na radno mjesto stolara kod tuženika.

Također je među strankama u ovom postupku sporno i pitanje da li je tužitelj prekludiran u ostvarivanju sudske zaštite.

7. U odnosu na prigovor prekluzije u smislu ostvarivanja prava na sudsku zaštitu od strane tužitelja u ovom postupku potrebno je istaći da među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužitelj sukladno odredbi članka 133.stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/14- u daljnjem tekstu ZR-a) budući je smatrao da mu je tuženik kao poslodavac odlukom o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme donesenom od strane tuženika 30.08.2021.godine povrijedio njegovo pravo iz radnog odnosa podnio zahtjev za zaštitu prava radnika dana 02. rujna 2021.godine, a koja činjenica i proizlazi iz pregledanog zahtjeva za zaštitu prava radnika od 02.rujna 2021.godine , te koji zahtjev je tuženik zaprimio dana 06.09.2021.godine (list 7-9 spisa). Nije niti sporno da je tuženik odgovorio tužitelju na navedeni zahtjev dopisom od 07.rujna 2021.godine, a iz čijeg sadržaja je razvidno da tuženik nije udovoljio navedenom zahtjevu za zaštitu prava kojeg je tužitelj podnio, te za koje očitovanje tuženika na zahtjev za zaštitu prava radnika stranke ne osporavaju da ga je tužitelj zaprimio 09.09.2021.godine budući to i proizlazi iz dokaza o zaprimanju pošiljke (podataka HP) (list 24 spisa). Tužitelj je nedvojbeno po zaprimanju očitovanja tuženika od 07.rujna 2021.godine na njegov zahtjev za zaštitu prava budući nije udovoljeno njegovom zahtjevu u daljnjem roku od 15 dana iz odredbe članka 133.stavka 2. ZR-a zatražio sudsku zaštitu u ovom postupku budući je tužbu podnio dana 22.09.2021.godine. U navedenom smislu budući je tužitelj zahtjev za zaštitu prava i tužbu u predmetnoj stvari podnio u navedenom roku iz odredbe članka 133. stavka 1. i 2. ZR-a isti nije prekludiran tražiti zaštitu svojih prava u ovom postupku slijedom čega je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena u zakonskom roku te su svi prigovori tuženika u pravcu toga da tužba ne bi bila pravovremena neosnovani. Neosnovan je i navod tuženika u kojem ističe izrijekom ''da bi radnik s uspjehom mogao pobijati odluku o prestanku ugovora o radu od 30.08.2021.godine da je tužitelj kao radnik bio obvezan tužbenim zahtjevom obuhvatiti i odgovor poslodavca na njegov zahtjev za zaštitu prava radnika. Naime, ovakva obveza nije nigdje propisana pa ni odredbom članka 133.stavka 2. ZR-a budući je odredbom članka 133.stavka 2. ZR-a propisano samo da ukoliko poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

8. Iz pregledanog ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenog između tužitelja kao poslodavca i tuženika kao radnika dana 04.06.2021.godine (list 4-5 spisa) proizlazi da je tužitelj bio zaposlen temeljem ovog ugovora kod tuženika kao poslodavca te da je isti prema članku 1. tog ugovora započeo sa radom kod tuženika od 07.06.2021.godine, a radni odnos mu je trebao trajati do 31.12.2021.godine. Iz članka 2. navedenog ugovora proizlazi da je tužitelj trebao poslove obavljati u mjestu K. Š. –G. i po potrebi poslodavca i na drugim mjestima. Tužitelj

je prema ovom ugovoru trebao raditi u punom radnom vremenu 40 sati tjedno. Člankom 11. ugovora je bila ugovorena plaća tužitelja i to osnovna plaća u bruto iznosu od 8.000,00 Kuna uz određene dodatke na plaću za otežane uvjete rada,

prekoremeni rad, rad noću, rad nedjeljom te rad blagdanom, te dvokratni rad, te terenski dodatak za rad u inozemstvu. Citirani ugovor na određeno vrijeme je potpisan od strane ovlaštene osobe tuženika i tužitelja.

9. Iz pregledane odluke o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine (list 6 spisa) je razvidno da je navedenom odlukom utvrđeno od strane tuženika kao poslodavca koji je tu odluku donio da tužitelju zaposlenom na određeno vrijeme na radnom mjestu pomoćni stolar prestaje ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme od dana 07.06.2021.godine i to zbog isteka vremena na koje je sklopljen i to sa danom 30.08.2021.godine.

10. Iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da je on vezano za odluku o prestanku radnog odnosa kod tuženika razgovarao ne s tuženikom osobno već sa njegovim bratom te da je on rekao tuženikovom bratu da mu je nećak imao prometnu nezgodu pa da je iz tog razloga morao izostati sa posla te da je upravo ovaj razgovor s bratom tuženika imao na dan kad mu je odlukom tuženika prestao ugovor o radu 30.08.2021. te da je on tada bio u G.. Isti navodi da je 30.08.2021.g. imao spomenuti razgovor, a da je već 31.08.2021. letio kući iz G. i da je saznao da mu je poslodavac otkazao ugovor o radu.Tužitelj nadalje stiče da nije imao nikakav razgovor s poslodavcem vezano za razloge prestanka njegovog ugovora o radu, a da ga je čak brat od tuženika vozio na aerodrom ali da mu ništa nije spominjao da će mu prestati ugovor o radu. Ističe da je u G. za tuženika kao poslodavca radio posao stolara te da je bio plaćen za 220 radnih sati po 11,00 EUR-a sat. Isti napominje da mu nisu jasni razlozi otkazivanja ugovora o radu. Navodi da je odluku o prestanku ugovora o radu dobio na način da ga je zvao knjigovođa tuženika i da mu je uručena navedena odluka, a da ju je preuzeo kad je došao u H. 31.08.2021.

Tužitelj ističe da sa tuženikom nije imao sklopljen nikakav anex ugovora o radu. Također tužitelj navodi da nije obavljao za tuženika nikakve druge poslove osim poslova stolara i da mu je radno mjesto bilo isključivo u G., te je isti istakao da se direktor tuženika nije nikad žalio na njegovo ponašanje na radnom mjestu. Nadalje tužitelj ističe da ga poslodavac nije zvao na telefon prije nego on zaprimio odluku o prestanku radnog odnosa, te da mu je avionsku kartu za povratak kupio brat tuženika M. M.. Navodi da je od strane tuženika dobivao akontaciju, te da

su to svi radili, a da mu je M. M. uz avionsku kartu dao 100,00 Eur-a. U

odnosu na nesreću koju je ima njegov nećak tužitelj ističe da mu je M. M.

rekao da će sve u vezi s tim biti u redu te da su se pozdravili te da on nakon svega toga nije očekivao otkaz. Zaključno tužitelj ističe da nije nikad spominjao da se neće vraćati na predmetno radno mjesto već da je samo spominjao M. da bi htio nakon odrađena tri mjeseca vratiti se kući 10-ak dana kao što svi rade.

11. Iz iskaza zz tuženika M. M. proizlazi da je do odluke o

prestanku ugovora o radu tužitelja, a koja je predmet ovog postupka došlo iz razloga što njegova tvrtka ima razne projekte za koje angažira određene radnike pa da je tako i angažirala tužitelja kao stolara, te da je upravo njegov brate M. M.

dao tužitelju 100 EUR za povratak iz Š. i pogodio se s njime za posao stolara kojeg da je isti trebao obavljati u G. u Š. s time da posao uredno

obavi u Š. i da se uredno nakon toga vrati u H.. Međutim isti ističe da je

do problema došlo zato što se tužitelj nije javljao poslodavcu, a da tuženiku kao poslodavcu posao ovisi o rokovima te da im je zbog tužiteljevog nejavljanja prijetila opasnost da im Š. otkažu taj posao. Isti ističe da on smatra da ukoliko je tužitelj njegovom bratu istakao da mu je nećak imao prometnu nesreću da je trebao po tome istaći koliko će vremena biti odsutan da tuženik može isplanirati svoje poslove. Isti ističe da je tuženik obavijestio svoje knjigovodstvo da zbog navedenog odjave tužitelja sa navedenog radnog mjesta, a da je knjigovodstvo tuženika obavijestilo tužitelja da dođe preuzeti svoju dokumentaciju. Zz tuženika navodi da nije imao osim ugovora o radu koji je predmet ovog postupka nikakve druge ugovore zaključene s tužiteljem jer da su njegovi radnici u konkretnom slučaju bili izaslanici poslani u inozemstvo te da je sve u njihovom radu uređeno upravo ovakvim ugovorom o radu na određeno vrijeme kakvog je imao i tužitelj zaključen s tuženikom. Nadalje zz tuženika navodi da se tužitelj vratio u H. krajem kolovoza 2021. ZZ tuženika ističe da je njegov brat zvao tužitelja dva dana nakon tužiteljevog dolaska u H.,

ali ističe da ga nije mogao dobiti a da ga je on osobno zvao nakon 4 dana i da ga nije mogao dobiti te da je to bilo u rujnu 2021. U odnosu na činjenicu zašto je odluka o prestanku ugovora o radu datirana sa 30.08.2021. dakle s datumom prije nego je tuženik s tužiteljem imao navedeni problem isti odgovara da ne zna zbog čega je to tako ali da je vjerojatno došlo do pogreške kod knjigovođe tuženika, a da i njemu samom nisu logični ti datumi. Nadalje, zz tuženika navodi da je do spornog događaja imao usmene prigovore na rad samo tužitelja, ali da je bio upoznat sa privatnom situacijom tužitelja i da je tužitelj kod tuženika prihvaćen kao takav. ZZ tuženika je potvrdio činjenicu da je zaprimio zahtjev za zaštitu prava radnika od strane tužitelja. Također je zz tuženika naveo da je zaprimio i izvršavao radne naloge od njega i njegovog brata M. M., ali da to nije bilo što se od njega očekivalo jer da je tražio malo više odgovornosti od tužitelja i malo više potencijala jer da su to tražili i sami Š.. Nadalje, isti navodi da je radne naloge tužitelju davala nadležna osoba na gradilištu gospodin T., a da je tužitelj bio pomoćni radnik. Također iz iskaza zz tuženika proizlazi da je tužitelj tražio od njegovog brata da mu kupi avionsku kartu za povratak i da mu je njegov njegov brat kupio avionsku kartu za povratak i dao mu 100,00 EUR-a uz to jer da je tužitelj bio u takvoj financijskoj situaciji. U odnosu na činjenicu iz kojih razloga nije tuženik tužitelju dao izvanredni otkaz ugovora o radu ili otkaz zbog skrivljenog ponašanja već je donio odluku o prestanku radnog odnosa zbog isteka vremena na koje je ugovor sklopljen zz tuženika je istakao da je to iz razloga što je tuženik bio u stisci s vremenom jer da su Š. očekivali da se posao obavi dobro i na vrijeme, a da je njima nedostajao radnik u konkretnom slučaju tužitelj te da ga nisu mogli kontaktirati te da se isti po njegovom mišljenju samo trebao javiti te da on u toj situaciji nije razmišljao puno o vrsti odnosno načinu prestanka ugovora o radu tužitelja. ZZ tuženika ističe da je jedan put zvao tužitelja i da mu je jedan put poslao poruku vezano za predmetnu situaciju ali da nije uspio ostvariti kontakt s tužiteljem, a da ga je njegov brat zvao dva puta. Ujedno zz tuženika ističe da se tužitelj nije njemu obraćao i rekao da će prekinuti radni odnos i da se više neće vraćati kod tuženika već da je to govorio V. V., M.

B. i J. K., te da je navedeno tužitelj govorio navedenim kolegama prije povratka u H.. U odnosu na činjenicu da li je prije povratka tužitelja u

R. H. tuženik znao da se isti ne namjerava vratiti u Š. zz

tuženika je istakao da mu je brat sumnjao da se tužitelj više neće vraćati, te da mu je zato i kupio avionsku kartu i dao mu dodatno 100 EUR, jer da je smatrao da će se vratiti jer da nije vjerovao da se neće vratiti.

12. Naime, iz sadržaja ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenog između tužitelja i tuženika dana 04.06.2021.godine (list 4-5 spisa) proizlazi da je tužitelj temeljem tog ugovora trebao započeti sa radom 07.06.2021.godine a ugovor je trebao trajati od 31.12.2021.godine. Tuženik je odlukom od 30.08.2021.godine (list 6 spisa) utvrdio da tužitelju prestaje kod tuženika navedeni ugovor o radu od 07.06.2021.godine zaključen na određeno vrijeme te da mu ugovor o radu prestaje istekom vremena na koji je sklopljen i to sa danom 30.08.2021.godine. Ovaj sud je mišljenja da obzirom je citirani ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen između stranaka u ovom postupku dana 04.06.2021.godine prema onome što je ugovoreno člankom 1. tog ugovora trebao trajati do 31.12.2021.godine isti nije mogao prestati istekom vremena na koje je sklopljen budući jasno proizlazi iz odredbe članka 1. citiranog ugovora o radu od 04.06.2021.godine da nije isteklo vrijeme na koje je taj ugovor sklopljen budući je isti prema citiranom ugovoru trebao trajati do 31.12.2021.godine. U tom smislu u predmetnoj pravnoj stvari ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen između tužitelja i tuženika nije mogao prestati s danom 30.08.2021.godine, a kako stoji u odluci o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine budući je ugovorom o radu na određeno vrijeme od 07.06.2021.godine bilo ugovoreno njegovo trajanje do zaključno 31.12.2021.godine slijedom čega u predmetnoj pravnoj stvari ne postoje elementi za primjenu odredbe članka 112.stavka 3. ZR-a po pitanju prestanka predmetnog ugovora o radu. U navedenom smislu odluka o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine predstavlja redovni otkaz ugovora o radu tužitelju, te se može smatrati prema toj odluci da je tuženik kao poslodavac tom odlukom dao redovni otkaz ugovora o radu tužitelju i to sa danom 30.08.2021.godine

.

13. U odnosu na činjenicu da li je tuženik dokazao u ovom postupku opravdane razloge za navedenu odluku o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od

30.08.2021.godine, a koja prema svojoj pravnoj naravi predstavlja prema mišljenju ovog suda iz prethodno navedenih razloga odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja ovaj sud je mišljenja da tuženik nije u ovom postupku dokazao postojanje opravdanih razloga za redovno otkazivanje ugovora o radu tužitelju zbog skrivljenog ponašanja, a koje je razloge isti trebao dokazati sukladno odredbi članka 135.stavka 3. Zakona o radu (''NN'' 93/14- u daljnjem tekstu ZR-a) budući je u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu teret dokazivanja na tuženiku. Naime, donoseći spomenutu odluku o prestanku ugovora o radu 30.08.2021.godine, a koja predstavlja otkaz ugovora o radu tužitelju tuženik je sukladno odredbi članka 120.stavka 1. ZR-a tu odluku donio u pisanom obliku, te je istu odluku i dostavio tužitelju (članak 120.stavak 2. ZR-a) što stranke u ovom postupku ne osporavaju. Međutim, navedena odluka o otkazu ugovora o radu tužitelju nije obrazložena obzirom da sukladno odredbi članka 120.stavka 2. ZR-a poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Tuženik je navedenom odlukom o prestanku ugovora o radu od 30.08.2021.godine utvrdio samo datum otkazivanja ugovora o radu tužitelju i to 30.08.2021.godine bez ikakvog dodatnog obrazloženja. Naime, otkaz ugovora o radu mora biti obrazložen i obrazloženje mora biti takvo da se iz njega može jasno razabrati koje radnje ili propust u obavljanju poslova zbog kojih je sklopljen ugovor o radu poslodavac stavlja radniku na teret. Tuženik u navedenoj odluci o prestanku ugovora o radu od 30.08.2021.godine nije konkretizirao koje radnje ili propuste u obavljanju poslova stavlja na teret tužitelju kao radniku na radnom mjestu stolara i u čemu bi se sastojalo skrivljeno ponašanje radnika u predmetnom slučaju. Navedeno tuženik u odluci o prestanku ugovora o radu od 30.08.2021.godine, a koja odluka predstavlja u naravi redovni otkaz ugovora o radu tužitelju zbog skrivljenog ponašanja nije uradio, a čime je navedena odluka o otkazu ugovora o radu ostala neobrazložena, te je u tom smislu ista donesena protivno odredbi članka 120.stavka 2. ZR-a. Tuženik je tužitelju otkazao ugovor o radu na određeno vrijeme, a koji je zaključen dana 04.06.2021.godine temeljem odredbe članka 115.stavka 1. točke 3. ZR-a , a kojom je odredbom propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog između ostalog ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Međutim, tuženik tijekom postupka ničim nije potkrijepio svoje tvrdnje o skrivljenom ponašanju tužitelja kao radnika. Naime iz iskaza zz tuženika proizlazi da tuženik tereti tužitelja da nakon što se tuženik dogovorio sa tužiteljem da obavlja za njega poslove stolara u G. u

Š. temeljem citiranog ugovora o radu od 04.06.2021.godine i da se potom uredno vrati u H., te za što mu je osiguran iznos od 100 Eur-a za povratak iz

Š. u H. i avionska karta za povratak da se tužitelj nije nakon tog dogovora javljao poslodavcu. Međutim, iz iskaza zz tuženika proizlazi da je brat zz tuženika M. M. pokušavao kontaktirati tužitelja dva puta, a zz tuženika jedanput i to obojica bezuspješno i to da ga je brat tužitelja zvao dva dana nakon tužiteljevog dolaska u H., a da ga je zz tuženika zvao osobno nakon četiri dana, a da su ti pozivi bili u rujnu 2021.godine. Navedeno postupanje tuženika kao poslodavca prema tužitelju kao radniku nije niti malo logično i razumljivo budući iz pregledane odluke o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine (list 6 spisa), a koja odluka po sadržaju predstavlja otkaz ugovora o radu tužitelju jasno proizlazi da je tužitelju ugovor o radu otkazan sa danom 30.08.2021.godine pa nije bilo logično da tuženik ukoliko mu je potreban tužitelj i ukoliko ga poziva vezano za obavljanje poslova stolara u Š. te pozive istome upućuje nakon otkazivanja ugovora o radu tužitelju i to u rujnu 2021.godine čak mjesec dana od otkazivanja ugovora o radu budući tužitelj nakon otkazivanja ugovora o radu od strane tuženika dakle u rujnu 2021.godine kad su ga zz tuženika i njegov brat pozivali više nije niti bio u radnom odnosu kod tuženika pa samim time nije niti morao ispunjavati svoje radne obveze prema tužitelju. Nije logičan ni dio iskaza zz tuženika u kojem isti ističe da je imao usmene prigovore na rad tužitelja, ali da je unatoč tome zbog tužiteljeve privatne situacije prihvatio da isti radi kod njega budući takvo ponašanje poslodavca prema tužitelju kao radniku ne izražava nezadovoljstvo tužiteljevim radom. Također iz iskaza zz tuženika proizlazi da je tužitelj zaprimao i izvršavao sve tuženikove radne naloge koje je od njega dobivao, ali da je tuženik od njega očekivao više od toga. Iz navedenih nesporno utvrđenih činjenica jasno proizlazi da tuženik u ovom postupku nije dokazao nikakvo skrivljeno ponašanje tužitelja prema njemu u pogledu izvršavanja njegovih radnih obveza budući je tužitelj ispunjavao sve naloge koje mu je davao poslodavac, a vrijeme za koje tuženik tvrdi da je u tom vremenu upućivao bezuspješne pozive tužitelju i da mu se isti nije javljao datira u rujnu 2021.godine kad zz tuženika tvrdi da su on i njegov brat bezuspješno zvali tužitelja, ali to je već bio trenutak kad tužitelj zbog otkazivanja ugovora o radu uopće nije niti bio radnik tuženika pa se niti nije morao odazvati na navedene pozive budući mu je ugovor o radu otkazan sa danom 30.08.2021.godine.

Iz iskaza saslušanog zz tuženika jasno proizlazi da isti nije prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju , dakle prije 30.08.2021.godine premda se radilo o redovitom otkazivanju ugovora o radu uvjetovanom ponašanjem radnika (tužitelja) i premda je na to bio obvezan pisano upozorio tužitelja kao radnika na obvezu iz radnog odnosa i ukazao mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze već ga je pokušavao bezuspješno dobiti na telefon nakon što mu je već bio otkazan ugovor o radu i to u rujnu 2021.godine, a kad mu se tužitelj niti nije bio u obvezi javiti budući mu je u tom trenutku već bio otkazan ugovor o radu i nije više bio radnik tuženika pa je u navedenom smislu tuženik postupio i protivno odredbi članka 119. stavka 1.ZR- a. U navedenom smislu ovaj sud smatra uvjerljivim i logičnim iskaz tužitelja u kojem isti navodi da je za tuženika obavljao posao stolara u G., a kako je i bilo ugovoreno temeljem citiranog ugovora o radu od 07.06.2021.godine, te da je on taj posao uistinu i obavljao, te da je on rekao tuženikovom bratu, a što je u svom iskazu potvrdio i zz tuženika da mu je nećak imao prometnu nezgodu i da je zato morao izostati sa posla, te da je 30.08.2021.godine imao spomenuti razgovor, a da je za vrijeme leta kući iz G. 31.08.2021.godine saznao da mu je poslodavac dao otkaz ugovora o radu te da mu nisu poznati razlozi tog otkazivanja tim više što mu je sam brat zz tuženika kupio avionsku kartu za povratak u H.. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se zz tuženika nije nikad žalio na njegovo ponašanje na radnom mjestu, a zz tuženika je u ovom postupku isticao da je unatoč usmenim prigovorima koje je imao ipak prihvatio tužiteljeve radne karakteristike te da je prihvatio tužitelja kao radnika i da je tužitelj primao i izvršavao sve tuženikove naloge.

14. Imajući u vidu sve navedeno iz svih provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi da je tužitelj temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenom između njega kao radnika i tuženika kao poslodavca dana 04.06.2021.godine trebao obavljati posao stolara u G., a koje poslove je i obavljao; da su mu je navedenim ugovorom o radu bilo ugovoreno da će ugovor trajati do 31.12.2021.godine; da je tuženik unatoč tome što tužitelju još uvijek nije istekao ugovor o radu na određeno vrijeme od 04.06.2021.godine donio odluku o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme svojom odlukom od 30.08.2021.godine te da je utvrdio da tužitelju ugovor o radu prestaje s danom 30.08.2021.godine, a slijedom čega se navedena odluka treba smatrati odlukom o redovnom otkazu ugovora o radu budući je ista donesena dok još nije isteklo vrijeme trajanja ugovora o radu od 04.06.2021.godine budući je navedeni ugovor trebao trajati do 31.12.2021.godine; da navedena odluka o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.08.2021.godine, a koja po svom sadržaju predstavlja redovan otkaz ugovora o radu tužitelju nije obrazložena budući uopće ne sadrži navode o tome koje radnje i propuste u obavljanju poslova stolara u G.

poslodavac tužitelju kao radniku stavlja na teret, te u tom smislu nije razvidno iz iste u čemu bi se sastojalo skrivljeno ponašanje tužitelja kao radnika, a tuženik nije dokazao postojanje opravdanih razloga za donošenje odluke o redovnom otkazu ugovora o radu ni tijekom ovog postupka budući iz iskaza i tužitelja i zz tuženika jasno proizlazi da je tužitelj u svemu izvršavao radne naloge poslodavca, te poslodavac nije imao nikakve posebne primjedbe na njegov rad stolara, a tužitelj se nije javljao na pozive tuženiku kad ga je zvao u rujnu 2021.godine budući tada više i nije bio radnik tuženika jer mu je odlukom poslodavca otkazan ugovor o radu. Naposljetku tuženik nije nikad tužitelju prije otkazivanja ugovora o radu dao mogućnost da se izjasni niti ga je pisano upozoravao na povredu radne obveze niti takav dokaz prileže spisu slijedom čega je tuženik kao poslodavac postupio i protivno odredbi članka 119.stavka 1. i 2. ZR-a.

15. U navedenom smislu iz provedenih dokaza u ovom postupku proizlazi da je nezakonita i nedopuštena odluka tuženika od 30.08.2021.godine, a kojim je isti donio odluku o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme tužitelju, a koja u naravi predstavlja nedopušteni redovni otkaz ugovora o radu tužitelju zbog skrivljenog ponašanja. Obzirom da iz svih provedenih dokaza u ovom postupku proizlazi da je otkaz tuženika kao poslodavca nedopušten trebalo je ujedno utvrditi i da je tuženik dužan vratiti tužitelja na radno mjesto stolara, a sve sukladno odredbi članka 124.stavka 2. ZR-a.

16. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te je odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.

17. Što se tiče troškova ovog postupka, a obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici tuženik mu je dužan u cijelosti naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužitelja kao opravdana a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 126/22) te uvažavajući vrijednost boda od 10,00 Kuna pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak (''Tbr.7 točka 2. OT-a) u iznosu od 398,17 Eur-a te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 99,54 Eur-a ukupno iznosi 497,71 Eur-a, a koji iznos pripada tužitelju na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa

do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN''114/22) i Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), te kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze parničnog troška dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u R. H. ("NN" br.

57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna (3.750,00 Kuna : 7,53450 = 497,71 EUR-a).

U Splitu, 24.travnja 2023.g.

S u d a c:

Eneja Stejskal Kanazir v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

-tužitelju- po punomoćniku

-tuženiku – po punomoćniku