REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-4154/2021-10

U  I M E R E P U B L I KE  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice E. K., L.,

O.:… zastupanog po punomoćniku M. U. odvjetniku u S.,

protiv tuženika D. za starije i nemoćne osobe L., S., O.: …, zastupanog po punomoćnicima iz Z. K. B. i

B.-P., radi isplate, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice te zamjenice punomoćnika tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 24.travnja 2023.godine,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku D. za starije i nemoćne osobe L., S., O.: …, S., da u roku od 15 dana isplati tužiteljici E. K.,

O.: …, iz S., L., iznos od 676,04 EUR-a/5.093,62

Kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na:

- iznos od 46,34 EUR od 15.siječnja 2016.god. -

iznos od 45,82 EUR od 15.veljače 2016.god.

- iznos od 39,95 EUR od 15.ožujka 2016.god.

- iznos od 47,26 EUR od 15.travnja 2016.god. -

iznos od 47,62 EUR od 15.svibnja 2016.god. -

iznos od 39,99 EUR od 15.lipnja 2016.god.

- iznos od 55,96 EUR od 15.srpnja 2016.god.

- iznos od 50,95 EUR od 15.kolovoza 2016.god. -

iznos od 51,99 EUR od 15.rujna 2016.god.

- iznos od 47,84 EUR od 15.listopada 2016.god. -

iznos od 53,92 EUR od 15.studnog 2016.god.

- iznos od 48,64 EUR od 15.prosinca 2016.god. -

iznos od 56,16 EUR od 15.siječnja 2017.god.

- iznos od 43,61 EUR od 15.veljače 2017.god.

pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022.g. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak; a od 1. siječnja 2023.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje glavne operacije

refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 846,09 Eur-a/6.374,87 Kuna uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na odnose iz trgovačkih

ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužbom predanom ovom sudu dana 13.02.2021.godine tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 23.11.2006. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011, a za razdoblje od siječnja 2016.godine do siječnja 2017.godine. Naime, tužitelj tvrdi da je bio zaposlenik kod tuženika u utuženom razdoblju , a koje radno mjesto predstavlja javnu službu. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 16.02.2023.godine tako da potražuje ukupan iznos od 676,04 EUR-a/5.093,62 Kuna sa pripadajućom kamatom za razdoblje od siječnja 2016.godine do siječnja 2017.godine.

2. U odgovoru na tužbu od 10.05.2022.godine tuženik ne osporava da je tužiteljica njegov zaposlenik, ali osporava osnov tužbenog zahtjeva, dok je na ročištu od 17.02.2023.godine zamjenica punomoćnika tuženika istakla da ne osporava visinu tužbenog zahtjeva iz podneska tužiteljice od 16.02.2023.godine.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dokaza priloženih uz tužbu; te uz odgovor na tužbu; te dokaze uz podnesak tužiteljice od 16.05.2022.godine, te izračuna i obračunskih listića tužiteljice.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok visina tužbenoga zahtjeva nije sporna.

6. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji DZS ukažu na rast

međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, a koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenik tuženika, te da tuženik sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

9. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i

Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

11. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

12. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

13. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

14. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

16. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 01. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

(prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

17. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužiteljice koji joj je trebao biti isplaćen u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 676,04 EUR-a/5.093,62 Kuna. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2.

Zakona o uvođenju eura kao službene valute u R. H. ("NN" br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1

euro = 7,53450 kuna (5.093,62 Kuna : 7,53450 = 676,04 EUR-a).

18. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO-a, a koja se zakonska zatezna kamata do 31.12.2022.godine obračunava u skladu sa odredbom članka 29.stavka 2. ZOO-a

(''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.godine pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na odnose iz trgovačkih

ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, te koje kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).

19. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

20. Obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom postupku tuženik joj je sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a dužna naknaditi parnične troškove u cijelosti. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika(''NN'' 126/22) uzimajući u obzir vrijednost boda od 15,00 Kuna pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 149,31 Eur-a; trošak sastava podneska od 16.05.2022.godine u iznosu od 149,31 Eur-a;

trošak sastava podneska od 10.11.2022.godine u iznosu od 149,31 Eur-a; trošak sastava podneska od 16.02.2023.godine u iznosu od 149,31 Eur-a; zastupanja na ročištu od 17.02.2023.godine u iznosu od 149,31 Eur-a, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 99,54 Eur-a, a što ukupno iznosi 846,09 Eur-a ili 6.374,87 Kuna (6.374,87 kn : 7,53450 = 846,09 EUR-a), a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u izreci ove presude.

U Splitu, 24.travnja 2023.godine

SUDAC

Eneja Stejskal Kanazir v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

- tužitelju-po punomoćniku

- tuženiku-po punomoćnicima