REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: 65. Pp-5292/2021.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Sanje Vidović, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene N. Š., koju brani G. T., odvjetnica u Z., zbog prekršaja iz članka 57.

stavka 7. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. i članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 42/20., 85/22. i 114/22.) povodom prigovora okrivljene protiv obaveznog prekršajnog naloga I.. P. policije Z. broj …,

nakon provedenog žurnog postupka, …,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena: N. Š., kći I. i A., rođena ... u Z.,

državljanka RH, OIB …, SSS, građevinski tehničar, nezaposlena, uzdržava se obavljanjem povremenih poslova, neudana, bez djece, sa prebivalištem u Z., T. …, prekršajno osuđivana, protiv nje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

k r i v a  j e

I.1. što je dana …. u … sati u O., upravljala osobnim vozilom registarskih oznaka Z. …, istočnom kolničkom trakom Đ. ulice, koja je prometnim znakom označena kao sporedna cesta, u smjeru sjeveroistoka, a dolaskom do raskrižja s V. cestom i O. prilazom, prošla je pokraj prometnog znaka koji označava obavezno zaustavljanje i ušla u raskrižje skrećući u lijevo, a da prethodno nije propustila vozilo koje se kreće cestom s prednošću prolaska, zbog čega je na desnu bočnu stranu vozila kojim je upravljala prednjim dijelom naletjelo osobno vozilo registarskih oznaka Z G … kojim je upravljao K. M., a kretao se sjevernom kolničkom trakom V. ceste, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, u smjeru sjeverozapada, zadržavajući smjer kretanja u raskrižju, imajući prednost prolaska, a od tog naleta, osobno vozilo registarskih oznaka ZG … odbačeno je u smjeru sjeverozapada gdje je u rotaciji naletjelo na rubni kamen sa sjeverozapadne strane raskrižja, vlasništvo poduzeća Z. …

d.o.o., P. Z.. ceste, te sletjelo s kolnika na meki teret sa sjeverozapadne strane raskrižja gdje je stražnjim dijelom naletjelo na betonsku dvorišnu ogradu kbr.1 O. prilaza, vlasnika M. C., dok se osobno

vozilo registarskih oznaka Z … zarotiralo u raskrižju te se prevrnulo na lijevi bok u sjeverozapadnom dijelu raskrižja, prednjim dijelom okrenuto u smjeru sjevera, time da su u prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobili su N. Š. i K. M.,

čime je počinila prekršaj opisan u članku 57. stavku 4., kažnjivo po članku 57. stavku 7. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

I.2. što je istom prilikom upravljala navedenim vozilom, a za vrijeme vožnje nije bila vezana sigurnosnim pojasom,

čime je počinila prekršaj opisan u članku 163. stavku 1., kažnjiv po članku 163. stavku 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa joj se na temelju citiranog propisa utvrđuju

za djelo prekršaja pod točkom I.1. izreke presude novčana kazna od 650,00 € / 4.879,43 kuna (šesto pedeset eura / četiri tisuće osamsto sedamdeset i devet kuna i četrdeset i tri lipe)¹,

za djelo prekršaja pod točkom I.2. izreke presude novčana kazna od 130,00 € / 979,49 kuna (sto trideset eura / devetsto sedamdeset devet kuna i četrdeset i devet lipa)¹.

Na temelju članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj se izriče ukupna novčana kazna od 780,00 € / 5.876,91 kuna ( sedamsto osamdeset eura / pet tisuća osamsto sedamdeset i šest kuna i devedeset i jedna lipa)¹.

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljena je obavezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po primitku presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenu da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2., 3. i 4. Prekršajnog zakona, okrivljena je obavezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 € / 301,38 kuna (četrdeset eura / tristo jednu kunu i trideset osam lipa)¹, trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru od 25,64 € / 200,00 kuna (dvadeset pet eura i šezdeset i četiri centa / dvjesto kuna)¹ i troškove prometnog vještačenja u iznosu od 148,66 € / 1.120,08 kuna (sto četrdeset osam eura i šezdeset šest centi / tisuću sto dvadeset kuna i osam lipa)¹ u roku od 30

dana po primitku presude, priloženom uplatnicom, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, na temelju članka 152. stavaka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. P. uprava zagrebačka, I.. P. prometne policije Z. pod brojem … . izdala je …. obavezni prekršajni nalog

protiv okrivljene, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljena je putem braniteljice, u otvorenom zakonskom roku uložila prigovor, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljene navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom članka 244. stavka 1.

Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.

2. Okrivljena je obranu iznijela u nazočnosti braniteljice, te je u obrani iskazala da se ne smatra krivom za izazivanje prometne nesreće, kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret. Navedene zgode upravljala je osobnim vozilom registarskih oznaka ZG …, te se kretala kolnikom Đ. ulice u smjeru

sjeveroistoka, a dolaskom do raskrižja sa kolnikom V. ceste zaustavila se ispred raskrižja, no zbog loše preglednosti odnosno mogućnosti uočavanja vozila koja se kreću glavnom cestom morala je ući malo više u raskrižje odnosno prijeći zaustavnu crtu ispred raskrižja. Dobro je provjerila prometnu situaciju i primijetila je da kolnikom V. ceste sa njezine lijeve strane nailazi vozilo koje je skretalo u lijevo prema

O. prilazu. Kada je to vozilo bilo na izlasku iz raskrižja ona je sa vozilom bila ukošena u desno jer je imala namjeru skrenuti u desno na kolnik V. ceste i u tom trenutku je na prednji desni dio vozila kojim je upravljala naletjelo kombi vozilo koje se kretalo kolnikom V. ceste u smjeru sjeverozapada, a koji je prednjim dijelom naletjelo na prednji desni dio vozila u kojem se nalazila. Od siline naleta došlo je do zanašanja oba vozila u lijevo tako da su se oba vozila zaustavila na sjeverozapadnom dijelu raskrižja na način da je njezino vozilo stražnjim dijelom udarilo u betonsku ogradu obiteljske kuće, dok se kombi vozilo prevrnulo na lijevi bok te se na taj način zaustavilo na kolniku. Neposredno prije prometne nesreće nije vidjela nailazak kombija koji je na nju naletio, tako da ne može reći kojom brzinom se kretalo to vozilo, ali je silina udarca u prednji dio njezinog vozila bila izrazito jaka s obzirom da su oba vozila odbačena na dijametralno suprotni dio raskrižja od mjesta gdje je došlo do početnog naleta. U prometnoj nesreći je zadobila lakše tjelesne ozljede, te je nakon prometne nesreće odvezena u bolnicu. Nakon sudara je izgubila svijest, tako da ne može rekonstruirati događaj u cijelosti, a djelatnici policije su sa njom pokušali obaviti razgovor u bolnici kada im je samo rekla da je u raskrižju skretala u desno i da ne zna što se dogodilo,

ali je nakon dva dana bila u I.. P. prometne policije u L. te im je dala svoju izjavu. Za vrijeme vožnje nije bila vezana sigurnosnim pojasom.

2.1. Na posebno pitanje braniteljice okrivljene da li je prije ulaska u rubni dio raskrižja, dok se još uvijek nalazila na kolniku Đ. ulice, primijetila da li sa desne strane njezinog vozila kolnikom V. ceste nailazi neko drugo vozilo okrivljena iskazuje da nije vidjela nailazak nekog drugog vozila, a na daljnji upit da li je u trenutku inicijalnog sudara bila zaustavljena u tom položaju ili je već ušla u raskrižje na kolnik V. ceste okrivljena iskazuje da je bila zaustavljena na način da je vozilo bilo ukošeno u desno, odnosno tek je htjela započeti radnju ulaska u raskrižje na desnu stranu kolnika V. ceste kojom se imala namjeru kretati u smjeru jugoistoka. Na daljnje pitanje braniteljice okrivljene da li je ispravila vozilo, okrivljena iskazuje da se nije potpuno uključila u promet. Na daljnje pitanje braniteljice okrivljene da li je prilikom ulaska u rubni dio raskrižja okrivljena sa bilo kojim dijelom vozila prešla na dio kolnika kojim se prema skici prometne nesreće kretalo kombi vozilo, okrivljena iskazuje da nije već je imala namjeru skrenuti u prometnu traku koja je namijenjena za kretanje vozila u smjeru jugoistoka odnosno to bi bila južna strana kolnika V. ceste. Iz toga proizlazi da je inicijalni sudar bio na južnoj strani kolnika V. ceste odnosno dijelu kolnika kojim se kombi nije smjelo kretati.

2.2. Braniteljica okrivljene prigovara skici mjesta prometne nesreće budući da na fotografijama koje prileže spisu, a koje prikazuju samo raskrižje i kolnik Velike ceste postoje vidljivi tragovi kočenja na južnom dijelu kolnika V. ceste, koji nisu ucrtani u skici mjesta prometne nesreće, a koji sugeriraju da se kombi vozilo kretalo tim dijelom kolnika, odnosno da se kombi vozilo kretalo u suprotnom smjeru.

3. U dokaznom postupku je radi potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja, provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet diplomiranom inženjeru I. J., na okolnost dinamike nastanka prometne

nesreće.

3.1. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je prilikom prometne nesreće koja se dogodila …., oko … sati došlo do bočnog sudara između osobnog

vozila kojim je upravljala okrivljena i kombi vozila oštećenika. Mjesto prometne nesreće se nalazilo na raskrižju V. ceste, O. prilaza i Đ. ulice u naselju O. u

Z.. Vrijeme je bilo sunčano, vidljivost dobra, podloga od asfalta suha i čista,

stanje prometa normalno, a važilo je ograničenje brzine 40 km/h na temelju postavljenog prometnog znaka. Prometna nesreća se dogodila na gotovo pravilnom četverokrakom raskrižju kroz koje je kolnik V. ceste položen od istoka prema zapadu, gledano u smjeru kretanja kombi vozila oštećenika. K. V. ceste je postavljenim vertikalnim prometnim znakovima i horizontalnom signalizacijom definiran kao cesta sa prednošću prolaza, dok su Đ. ulica koja raskrižju prilazi od smjera juga i O. prilaz koji raskrižju prilazi iz smjera sjeveru određeni kao sporedne ceste. Na osobnom vozilu kojim je upravljala okrivljena marke V. P. su kod primarnog sudara nastala opsežna oštećenja u predjelu prednjih i stražnjih desnih vrata, zatim pri naletu na kameni zid ograde oštećenja stražnjeg dijela vozila i na kraju pri ponovnom kontaktu sa kombi vozilom oštećenja čeonog djela vozila. Na kombi vozilu oštećenika su nastala oštećenja na čeonom dijelu vozila nešto većeg intenziteta sa desne strane, kao i oštećenja na lijevoj bočnoj strani vozila nastala prevrtanjem vozila na lijevi bok. Trag struganja koji je prometna policija evidentirala brojem 5. na skici mjesta prometne nesreće, potječe od oštećenih metalnih dijelova kombi vozila i pomoću istog se zajedno s nađenim oštećenjima vozila može odrediti mjesto sudara koje se nalazilo na sredini kolnika V. ceste oko 0,5 metara zapadnije od fiksne točke mjerenja prema zapadu. Uzdužne osi vozila su u trenutku sudara bile položene pod pravim kutom, pa slijedi da se okrivljena kroz raskrižje kretala ravno bez skretanja, od juga prema sjeveru, dok se kombi vozilo kretalo kroz raskrižje ravno i bez skretanja, sredinom kolnika od istoka prema zapadu. Preglednost je na mjestu nesreće obzirom na nepomične objekte na kolniku i uz kolnik bila dobra. Vozila su pri srazu odbačena pod kutom od oko 30 stupnjeva u odnosu na smjer kretanja kombi vozila do mjesta sudara. Izlazna brzina osobnog vozila kojim je upravljala okrivljena je iznosila od oko 44 km/h, a izlazna brzina kombi vozila od oko 28 km/h. Grafoanalitičkom metodom ravnoteže impulsa dalje dobivamo da se sudarna brzina odnosno da je sudarna brzina osobnog vozila kojim je upravljala okrivljena iznosila oko 35 km/h, a sudarna brzina kombi vozila od oko 47 km/h. Ovako utvrđene sudarne brzine u potpunosti odgovaraju nađenim oštećenjima na vozilima, oštećenjima nađenima na objektima uz kolnik, kao i putu i načinu smirivanja vozila nakon prometne nesreće. Prema prometno tehničkim kriterijima uzrok nesreće je ulazak okrivljene u raskrižje bez zaustavljanja i bez da je prethodno propustila kombi vozilo oštećenika koje joj je nailazilo sa desne strane i kroz raskrižje se kretalo ravno i bez skretanja po kolniku ceste sa prednošću prolaska.

Vozač kombi vozila je kretanje okrivljene mogao uočiti kao opasno kad se nalazila na oko 10 metara ispred mjesta sudara, odnosno oko 1 sekundu prije sudara. Ako uvažimo da je na opasnost reagirao forsiranim kočenjem u najranijem mogućem trenutku kao vozač sa prosječnim psiho-fizičkim sposobnostima, tada slijedi da se prije prometne nesreće kretao brzinom od oko 55 km/h. Prostorno gledano se u trenutku uočavanja opasnosti oštećeni nalazio ispred mjesta sudara za oko 15 metara. Na toj udaljenosti vozač kombi vozila oštećenika uspio bi forsiranim kočenjem izbjeći sudar pri prethodnom kretanju svim brzinama od 0-38 km/h.

3.2. Nakon što je čula iskaz vještaka braniteljica okrivljene je u cijelosti prigovara nalazu i mišljenju vještaka navodeći da ne zna na temelju čega je vještak zaključio da se radi o tragu struganja kombi vozila a ne o tragovima kočenja kombi vozila, te na kojoj fotografiji je to utvrdio, te da li je pregledao fotografiju u boji, te da li ta fotografija iz spisa odgovara fotografiji koju mu daje na uvid.

3.3 Prometni vještak je pojasnio da se radi o tragu struganja kombi vozila a ne o tragovima kočenja kombi vozila, jer se na fotografijama prometne policije jasno vidi trag struganja, vrlo tanak, bijele boje, dok bi trag kočenja ili zanošenja kod pneumatika bio širi i crne boje te iskazuje da je to vidljivo na fotografiji gornjoj lijevoj na strani 33 spisa, da navedenu fotografiju nije pregledao u boji te da ta fotografija ne odgovara fotografiji iz spisa, ali da postoji fotografija na kojoj je to vidljivo, a koju je vještak dostavio u spis.

3.4. U dokaznom postupku sudac je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, bolničke prijave za okrivljenu i K. M., izvješće o osiguranju mjesta događaja i izvod iz prekršajne evidencije M. pravosuđa R.

H. za okrivljenu iz kojeg je vidljivo da je okrivljena pravomoćno prekršajno osuđivana unazad tri godine, te je razgledao fotografije snimljene na mjestu događaja i skicu mjesta prometne nesreće.

3.5. U dokaznom postupku sud je pozivao svjedoka K. M., ali se svjedok nije odazvao pozivu, već sud obavijestio da nije u mogućnosti pristupiti na ročište, jer je odselio u inozemstvo, zbog čega je sud odustao od provođenja dokaznog postupka ispitivanjem navedenog svjedoka, a isto tako od provođenja dopunskog vještačenja koje je predložila braniteljica okrivljene, smatrajući da nije u potpunosti utvrđeno činjenično stanje, niti joj je omogućeno dodatno postavljanje pitanja vještaku u cilju isključenja odgovornosti okrivljene za izazivanje prometne nesreće, budući ista nije pristupila na ročišta određena za …. i …., a na koja je

pristupio vještak, navodeći da se nalazi na bolovanju. Međutim, sud smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno na temelju već provedenog prometnog vještačenja, te da su prijedlozi braniteljice usmjereni na odugovlačenje prekršajnog postupka.

4. Sudac je prihvatio obranu okrivljene u dijelu u kojem je iskazala da za vrijeme vožnje nije bila vezana sigurnosnim pojasom ugrađenim u vozilu, ocijenivši u tom dijelu njezinu obranu logičnom i uvjerljivom, dok nije prihvatio obranu okrivljene u dijelu u kojem je iskazala da je na navedenom raskrižju imala namjeru skrenuti u desno, da se nije u potpunosti uključila u promet na južni kolnik V. ceste, a da se kombi vozilo kretalo tim južnim kolnikom kojim se nije smio kretati, te da je kombi prednjim dijelom vozila naletio na prednji desni dio vozila okrivljene, a od siline naleta je došlo do zanašanja oba vozila, nakon čega su se oba vozila zaustavila u dijametralno suprotnom dijelu raskrižja, ocijenivši u tom dijelu njezinu obranu neživotnom, nelogičnom i neuvjerljivom, te suprotnu nalazu i mišljenju vještaka prometne struke. Naime, prometni vještak je na temelju materijalnih dokaza pronađenih na mjestu prometne nesreće utvrdio da se mjesto sudara nalazilo na sredini kolnika V. ceste,

da su uzdužne osi vozila u trenutku sudara bile položene pod pravim kutom, iz čega proizlazi da se okrivljena sa vozilom kroz raskrižje kretala ravno bez skretanja, od juga prema sjeveru, dok se kombi vozilo kretalo kroz raskrižje ravno i bez skretanja, sredinom kolnika od istoka prema zapadu, da su vozila su pri srazu odbačena pod kutom od oko 30 stupnjeva u odnosu na smjer kretanja kombi vozila. Prema prometno tehničkim kriterijima uzrok prometne nesreće je ulazak okrivljene u raskrižje bez zaustavljanja i bez da je prethodno propustila kombi vozilo oštećenika koje joj je nailazilo sa desne strane i kroz raskrižje se kretalo ravno i bez skretanja po kolniku ceste sa prednošću prolaska. Takvu dinamiku prometne nesreće potvrđuju i oštećenja pronađena na vozilima jer su na osobnom vozilu kojim je upravljala okrivljena marke V. P. kod primarnog sudara nastala opsežna oštećenja u predjelu prednjih i stražnjih desnih vrata, zatim pri naletu na kameni zid ograde oštećenja stražnjeg dijela vozila i na kraju pri ponovnom kontaktu sa kombi vozilom oštećenja čeonog djela vozila dok su na kombi vozilu oštećenika nastala oštećenja na čeonom dijelu vozila nešto većeg intenziteta sa desne strane, kao i oštećenja na lijevoj bočnoj strani vozila nastala prevrtanjem vozila na lijevi bok. Sudac je stoga u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prometne struke koji je dan u skladu sa pravilima znanosti i vještine, ocijenivši ga vjerodostojnim, a iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je okrivljena prouzročila prometnu nesreću sa u kojoj su ozljede zadobili okrivljena i Karlo Matić, na način da je ušla u raskrižje sa kolnika Đ. ulice koja je sporedna u odnosu na kolnik V. ceste kojom se kretalo kombi vozilo oštećenika, te je u raskrižju zadržavalo pravac kretanja, a nije prethodno propustila kombi vozilo koje se kretalo cestom sa prednošću prolaska, već se prepriječila na pravac kretanja kombi vozila, zbog čega niti intenzivnim kočenjem vozač kombi vozila nije uspio izbjeći nalet prednjim dijelom na desni bočni dio vozila okrivljene, a što proizlazi i iz oštećenja pronađenih na oba vozila, tako da su na taj način nedvojbeno utvrđene odlučne činjenice, da je okrivljena u raskrižje ušla iz sporedne na glavnu prometnicu, a da nije prethodno propustila vozilo koje se kretalo cestom sa prednošću prolaska, čime je vozaču kombi vozila oduzela prednost prolaska, a što je bila dužna učiniti sukladno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu je prouzročila prometnu nesreću sa ozlijeđenim osobama, te je okrivljena proglašena krivom za prekršaj iz članka 57. stavka 4., kažnjivog po članku 57. stavku 7. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5. Na temelju obrane okrivljene, te provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze po slobodnom uvjerenju, sudac je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret, jer je navedene zgode upravljala osobnim vozilom kojim je prouzročila prometnu nesreću sa ozlijeđenim osobama na način da je upravljala osobnim vozilom istočnom kolničkom trakom Đačke ulice, koja je prometnim znakom označena kao sporedna cesta, u smjeru sjeveroistoka, a dolaskom do raskrižja s V. cestom i O. prilazom, prošla je pokraj prometnog znaka

koji označava obavezno zaustavljanje i ušla u raskrižje skrećući u lijevo, a da prethodno nije propustila vozilo koje se kreće cestom s prednošću prolaska, zbog čega je na desnu bočnu stranu vozila kojim je upravljala prednjim dijelom naletjelo osobno vozilo registarskih oznaka Z. …. kojim je upravljao K. M., koji se kretao sjevernom kolničkom trakom V. ceste, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, u smjeru sjeverozapada, zadržavajući pravac kretanja u raskrižju, imajući prednost prolaska, a od tog naleta, osobno vozilo registarskih oznaka Z. … odbačeno je u smjeru sjeverozapada gdje je u rotaciji naletjelo na rubni kamen sa sjeverozapadne strane raskrižja, vlasništvo poduzeća Z. …

d.o.o., P. Z. ceste, te sletjelo s kolnika na meki teret sa

sjeverozapadne strane raskrižja gdje je stražnjim dijelom naletjelo na betonsku dvorišnu ogradu kbr.1 O. prilaza, vlasnika M. C., dok se osobno

vozilo registarskih oznaka … zarotiralo u raskrižju te se prevrnulo na lijevi bok u sjeverozapadnom dijelu raskrižja, prednjim dijelom okrenuto u smjeru sjevera, time da su u prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobili su N. Š. i K. M., te za vrijeme vožnje nije bila vezana sigurnosnim pojasom, te ju je proglasio krivom i utvrdio joj za svaki prekršaj novčanu kaznu koju smatra primjerenom težini počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljene, a na temelju članka 39. stavka 1. P. zakona, ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljenoj izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

6. Prilikom odmjeravanja kazne sudac je kao olakotnu okolnost cijenio djelomično priznanje djela prekršaja, dok je otegotnom okolnošću smatrao dosadašnju osuđivanost okrivljene zbog prometnih prekršaja, pa je okrivljenoj utvrdio za prekršaj pod točkom I.1. izreke presude novčanu kaznu u minimalnom zakonom propisanom iznosu, jer je novčana kazna propisana u rasponu od 390,00 do 920,00 €, uvećano za iznos od 260,00 € sukladno odredbi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a za prekršaj pod točkom I.2. izreke presude novčanu kaznu u zakonom propisanom iznosu, smatrajući da će se i ovako izrečenim novčanim kaznama postići svrha prekršajne sankcije i okrivljenu odvratiti od činjenja ovakvih i sličnih prekršaja. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenu primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, na način da joj je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

7. Okrivljena je za prekršaje iz članka 57. stavka 7. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. i članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama proglašena krivom i izrečene su joj kazne propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., premda su prekršaji počinjeni u vrijeme važenja ranijeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), jer je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama blaži za počinitelja, pa je sud postupio sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona i primijenio novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

8. Na temelju u izreci citiranih propisa, s obzirom na to da je okrivljena proglašena krivom, obavezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru, kao i troškove prometnog vještačenja. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, dok je iznos troškova prometnog vještačenja specificiran prilikom izrade nalaza i mišljenja prometnog vještaka. Okrivljena je dužna naknaditi i trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru koji je određen u skladu s Rješenjem o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 55/11., 100/12., 110/14. i 45/16.).

9. Okrivljenoj sudac nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom. Izricanje ove zaštitne mjere više nije obvezno, pa sud prema članka 58. stavka

1. Prekršajnog zakona zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom primjenjuje fakultativno, kada ocijeni da postoji opasnost da će počinitelj prekršaja upravljajući motornim vozilom ponovo počiniti takav prekršaj. U konkretnom slučaju sud smatra, cijeneći sve okolnosti pod kojima su prekršaji počinjeni kao i ponašanje i ličnost okrivljene, da će se okrivljena i bez izricanja zaštitne mjere ubuduće kloniti činjenja prometnih prekršaja i da će se izricanjem samo novčane kazne postići svrha kažnjavanja.

10. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu 21. travnja 2023.

Zapisničar

Sudac Sanja

Vidović, v.r.

Kornelija Adamec

Dostavna naredba:

1. Okrivljenoj N. Š., Z., T. 26,

2. Branitelj ., G. T., Z., K. 3A,

3. Tužitelju I.. P. p. policije Z.,

4. Pismohrana.