Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex vojarna Sv. Križ Dračevac

P-3838/2017

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) J. V., iz R. (otok V.), OIB: …,

pod 2) N. E., iz Z., OIB: …, zastupani po

punomoćniku L. L., odvjetnici u P. Z. odvjetničkog ureda

A. S., L. L., D. V., A. P. u Z., protiv

tuženika pod 1) K. d.o.o. iz S., OIB: …,

zastupan po punomoćniku I. T., odvjetniku u S. i pod 2) Ž. sv. S.

P. iz G., zastupana po punomoćniku M. T. P.,

odvjetniku u S., radi utvrđenja ništetnosti kupoprodajnog ugovora i brisanja nevaljane uknjižbe, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 28. veljače 2023. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja pod 1) i 2), punomoćnika tuženika pod 1) i punomoćnika tuženika pod 2), dana 21. travnja 2023

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o kupoprodaji nekretnina označenih kao č.zem 2625/411 k.o. G. koja naravi predstavlja šumu upisane u z.k.ul.br. 2699 k.o. G., a koja prema novoj katastarskoj izmjeri odgovara k.č.br. 4483 k.o. G. koja u naravi predstavlja šumu G. ograde ukupne površine 10806 m² upisane u posjedovni list broj: 167 k.o. G., koji su dana 08.studenog 2016.godine sklopili II-tuženik Ž. S. S. P. -

G., OIB: … kao prodavatelj i I-tuženik K. d.o.o. - S.,

OIB: … kao kupac.

II. Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 08.studenog 2016.godine i uspostava zemljišno-knjižnog stanja u zk.ul.br. 2699 k.o. G. u pogledu č.zem 2625/411 koja u naravi predstavlja šumu kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o kupoprodaji nekretnina tako da se briše pravo vlasništva na tim nekretninama s imena 1-tuženika K. d.o.o. - S., OIB: … uz istovremeni upis tih nekretnina

u vlasništvo II-tuženika Ž. S. S. P. - G., OIB: ...

III. Utvrđuje se da su tužiteljice J. V. iz R. (otok V.),

OIB: … i N. E. iz Z., OIB: … suvlasnice i to svaka u 2/8 dijela nekretnine označene kao č.zem 2625/411 koja u naravi predstavlja šumu k.o. G., a koja prema novoj katastarskoj izmjeri odgovara k.č.br. 4483 k.o. G. koja u naravi predstavlja šumu G. ograde ukupne površine 10806 m² upisane u posjedovni list broj:

167 k.o. G., pa se ovlašćuju tužiteljice da na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u S. zatraže i ishode uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine i to svaka u 2/8 dijela, na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava sa imena Ž. S. S. P. - G..

IV. Nalaže se I- tuženiku K. d.o.o. S., OIB: … i II-tuženiku Ž. S. S. P. - G.,

OIB: … da tužiteljicama u roku od osam dana od dana pravomoćnosti

presude naknade odmjerene troškove postupka sa pripadajućom zateznom kamatom po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunati za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koja teče od dana presuđivanja pa do konačne isplate." kao neosnovan.

te podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da su tužiteljice J. V. iz R. (otok V.), R.

, OIB: … i N. E. iz Z., Poljička 12. OIB: … suvlasnice i to svaka u 2/8 dijela nekretnine označene kao č.zem

2625/411 koja u naravi predstavlja šumu k.o. G., a koja prema novoj katastarskoj izmjeri odgovara k.č.br. 4483 k.o. G. koja u naravi predstavlja šumu G. ograde ukupne površine 10806 m² upisane u posjedovni list broj:

167 k.o. G., pa se ovlašćuju tužiteljice da na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u S. zatraže i ishode uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine i to svaka u 2/8 dijela, na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava sa imena I- tuženika K. d.o.o. S., OIB: …

2.Nalaže se I-tuženiku K. d.o.o. - S., OIB: … i II-tuženiku Ž. S. S. P. G.,

OIB: … da tužiteljicama u roku od osam dana od dana pravomoćnosti presude naknade odmjerene troškove postupka sa pripadajućom zateznom kamatom po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunati za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koja teče od dana presuđivanja pa do konačne isplate." kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljicama pod 1) i pod 2) naknaditi tuženiku pod 1) parnični trošak u iznosu od 4.603,82 eura 34.687,50 kuna u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljicama pod 1) i pod 2) naknaditi tuženiku pod 2) parnični trošak u iznosu od 5.225,96 eura / 39.375,00 kuna u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi i tijekom postupka navode da su tuženici pod 1) i pod 2) sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnine oznake čest.zem 2625/411 k.o G. koja u naravi predstavlja šumu, a koja čestica prema katastarskoj izmjeri odgovara k.č.br.4483 k.o G. kulture šuma naziva G. o. ukupne površine 10806 m2 te da je sada tuženik pod 1) upisani vlasnik za cijelo. Nadalje, da su tužiteljice na temelju presude zbog ogluhe poslovni broj IP-1984/08 te ugovora o darovanju nekretnine 2625/411 k.o G. podnijele prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka radi upisa suvlasništva svaka u 2/8 dijela, a koji prijedlog je odbijen pod brojem RZ-128/15 (Z-10303/15). Nadalje, da su tuženi pod 1) i pod 2) sklopili kupoprodajni ugovor iako su znali da je nekretnina u stvarnom vlasništvu tužiteljica te M. G. R. , I. K. i S. P. jer je

tuženik pod 2) mjesec dana nakon podnošenja žalbe tužiteljica na rješenje o odbijanje prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prodao predmetnu nekretninu tuženiku pod 1) koji je također znao za spornost vlasništva jer je sklopio predugovor s I. K. iz Z. i isplatio kaparu, pa je

nedopuštena pobuda utjecala na tuženike da sklope kupoprodajni ugovor zbog čega je takav ugovor bez učinka. Nadalje, navode da tuženik pod 2) nije predao u posjed nekretninu tuženiku pod 1) pa je za zaključiti da su sklopili prividni ugovor radi zaobilaženja propisa i prijevare trećih osoba. Slijedom navedenog, predlažu kao u izreci.

2. Tužiteljice podneskom od 3.rujna 2020. proširuju tužbu te se zahtijevaju utvrditi suvlasnicama predmetne nekretnine temeljem dosjelosti.

3. Tuženik pod 1) u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti te predlaže istu odbiti.

4. Tuženik pod 2) u odgovoru na tužbu navodi da je osporava istu u cijelosti te navodi da tužiteljicama nije povrijeđeno nikakvo knjižno pravo.

5. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom spisa RZ-128/15 ( Z-10303/15), izvatka iz zemljišne knjige, prijepisa posjedovnog lista, Identifikacije čestica prema zemljišno-knjižnom stanju, D. geodetske uprave, P. ureda za katastar

S. od 7.lipnja 2011.,P. N. S.-dalmatinske, B. ordinarijata br., D. D. geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Klasa: UP-I-932-07/08-03/175 od 6.10.2008., rješenja Državnog ureda geodetske uprave S. ureda Klasa UP-II-932-07/09-07/035 od 31.kolovoza

2009., rješenja Gž Zk-171/17 od 11.listopada 2017., Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 8.studenog 2016., Predugovora o prodaji nekretnina od 22.svibnja 2010., Odluke o davanju koncesije Klasa : UP/II-310-01/17-03/11 od 27.studenog 2017., M. gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ugovora o koncesiji za eksploataciju tehničko- građevnog kamena na eksploatacijskom polju O. od 22.prosinca 2017., rješenja Ureda državne uprave, S.-dalmatinske županije- Odjela za gospodarstvo od 17. kolovoza 2017., rješenja M. gospodarstva poduzetništva i obrta Klasa : UP/II-310-01/17-03/11 od 29.rujna 2017., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu iza E. I. poslovni broj O-1046/79,

rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu iza K. F. O. -708/90,

rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika M. B. iz Z. posl. broj O- 2581/2000 iza V. G. dj. E., Ugovora o darovanju od 16.listopada 2008., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. posl.broj O-1454/02 iza E. E., rješenja o nasljeđivanju iza javnog bilježnika I. P. posl. broj O-4567/2007 od 19.rujna 2007. iza N. T., Ugovora o darovanju nekretnina od 22.svibnja 2012., saslušanjem tužiteljice pod 1) i zz tuženika pod 1) i zz tuženika pod 2). Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je upisani vlasnik za cijelo tuženik pod 1), a uvidom u presliku povijesnog izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno da je kao vlasnik bila upisana B. S. S. P. od 1971, sve do

2013. kada je na istoj upisano vlasništvo Ž. S.. S. P. Š.-

G..

8. Uvidom u identifikaciju čestica Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar S. utvrđeno je da nekretnina oznake 2625/411 odgovara nekretnini kat oznake 4483.

9. Čitanjem spisa Općinskog suda u S. poslovni broj RZ-149/12 utvrđeno je da se pojedinačni ispravni postupak vodio po prijedlogu ovdje tužiteljica pod 1) i pod 2) te M. G. R., I. K., S. P., i J. G. protiv

predloženika Ž. S.. S. P. Š.- G. ( ovdje tuženika pod

2) radi ispravka uknjižbe na način da se izvrši brisanje prava vlasništva upisanog u korist Ž. S.. S. P. Š.- G. te izvrši upis prava vlasništva

na tužiteljicu pod 1) za 1/8 dijela, a na tužiteljicu pod 2) na 2/8 dijela, zatim na M. G. R. za 2/6 dijela, J. G. za 1/8 dijela, S. P. za 1/8

dijela, te I. K. za 1/8 dijela.

10. Svoj prijedlog predlagatelji podnose na temelju presude zbog ogluhe ovog suda poslovni broj IP-1984/08 od 29.rujna 2014. kojom su utvrđeni suvlasnicima predmetne nekretnine oznake čest.zem 2625/411 k.o G. i to E. N.

iz Z. u 2/8 dijela; P. I. iz Z. u 2/8 dijela; G. J. iz

Z. u 1/8 dijela; J. V. iz S. u 1/8 dijela; I. K. iz Z.

u 1/8 dijela te S. P. iz K. u 1/8 dijela, te se isti ovlašćuju na temelju ove pravomoćne presude tražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na navedenim česticama na svoje ime u navedenim dijelovima uz brisanje prava vlasništva sa tužene.

11. Ugovorom o darovanju nekretnine od 16.listopada 2008. J. G. daruje tužiteljici pod 1) svoj suvlasnički dio od 1/8 predmetne nekretnine koja u katastru nosi oznaku 4483 naziva G. o..

12. Slijedom toga, tužiteljica pod 1) ustaje u ovom predmetu tužbom radi utvrđenja prava suvlasništva 2/8 dijela.

13. Uvidom u presudu IP-1984/08 utvrđeno je da je tužba podnesena radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine 2625/411 k.o G. te da su ovdje tužiteljice utvrđene suvlasnicama predmetne nekretnine u odgovarajućim suvlasničkim dijelovima protiv tuženika B. S.. S. P.. Iz obrazloženja proizlazi da

nekretnine navedene u tužbi u naravi da predstavljaju šumu, a tužitelji i njihovi pravni prednici da istu održavaju, s njom gospodare i gospodarski iskorištavaju neprekidno od 1956. godine pa sve do dana podnošenja tužbe te da obzirom na naprijed navedeno, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužitelji predlažu sudu donošenje odluke sadržaja navedenog u izreci ove presude.

14. Ovom tužbom tužiteljice se pozivaju na dugotrajan neprekidan posjed nekretnine od prednika do tužitelja te zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva, pri čemu valja reći da dosjelost nastupa kada se ostvare pretpostavke iz čl. 159 ZV. Nadalje, kada tužitelj tužbom traži da se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine, to podrazumijeva da je tužitelj stekao pravo vlasništva jer su se ispunile zakonske pretpostavke koje zakon predviđa za stjecanje prava vlasništva, a temeljem kojih je ovlašten zahtijevati upis u zemljišnu knjigu, dakle, da je stekao pravo vlasništva odlukom suda ili druge vlasti, odnosno nasljeđivanjem, odnosno dosjelošću.

Presudom IP – 1984/08 sud utvrđuje tužiteljice suvlasnicama predmetne nekretnine iz čega proizlazi da su se već tada ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva te je istima dana ovlast na uknjižbu u odnosu na predmetnu nekretninu.

15. Dvije su parnice objektivno identične ako je u objema istaknut sadržajno isti tužbeni zahtjev.

16. Iz stanja spisa proizlazi da tužiteljice ponovno ustaju tužbom radi utvrđenja prava vlasništva stečenog dugotrajnim posjedovanjem predmetne nekretnine odnosno dosjelošću, a protiv pravnog slijednika tamošnjeg tuženika to proizlazi da postoji objektivni identitet spora (identična nekretnina kojom su pravomoćnom presudom utvrđene suvlasnicama) te subjektivni identitet spora ( tužiteljice protiv bratovštvine) to iz stanja spisa proizlazi da je o zahtjevu tužiteljica pravomoćno odlučeno presudom zbog ogluhe Općinskog suda u S. poslovni broj I P-1984/08 od 29.rujna 2014. Radi se o presudi kojom je odlučeno o tužbenom zahtjevu između tužiteljica i prednika tuženika, a koji zahtjev je identičan tužbenom zahtjevu kojega su tužiteljice postavile podneskom od 3.rujna 2020., pa dakle između zahtjeva o kojemu je donesena pravomoćna presuda i postavljenog tužbenog zahtjeva postoji objektivni i subjektivni identitet spora. Prema tome, u konkretnom slučaju je presuđeno glede predmetne nekretnine među ovdašnjim strankama.

16.1. Prema tome, presuda kojom su tužiteljice uspjele sa tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva spram tuženika glede predmetne nekretnine ima pravni učinak prema ovdje tužiteljicama odnosno tuženima.

17. Slijedom navedenog, valjalo je tužbu odbaciti odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev sukladno čl. 333.st 2) ZPP-a.

18. U odnosu na tužbeni zahtjev kojim traže utvrđenje ništetnosti ugovora o kupoprodaji te posljedično tome brisanje nevaljane uknjižbe u korist tuženika navodi se slijedeće.

19. Sukladno odredbi čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Odredbom čl. 115.st.3 ZV propisano je da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje prava vlasništva vlasništvo prelazi s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja na način određen zakonom, te da pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine da bi bio valjan treba uz ostale pretpostavke biti u pisanom obliku. Da bi se na temelju pravnog posla moglo prenijeti pravo vlasništva na nekretnini potreban je upis stjecateljevog vlasništva u zemljišne knjige.

20. Radi uknjižbe prava vlasništva mora se o pravnom poslu na čijem se temelju vlasništvo stječe sastaviti isprava čiji sadržaj i oblik mora odgovarati pravilima zemljišnoknjižnog prava – tabularna isprava (čl. 120 st.2 ZV). Da bi određena isprava imala svojstvo tabularne isprave mora ispunjavati opće pretpostavke određene člancima 43. i 44. ZZK. Opće pretpostavke su da je iz isprava vidljiv pravni temelj stjecanja (prodaja, darovanje)( čl.43 ZZK); da isprava nema očitih nedostataka koje dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost (čl.44); ako se isprave sastoje od više listova oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti ni jedan list; u ispravama moraju osobe protiv kojih i u čiju korist se upis zahtijeva biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni drugima (navođenjem datuma rođenja, matičnog broja i sl. ), a moraju biti navedeni mjesto dan, mjesec, i godina gdje i kad su sastavljene.

21. Sukladno odredbi čl. 327 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08 dalje ZOO) sud po službenoj dužnosti pazi na ništetnost i svaka zainteresirana osoba se na nju može pozivati.

22. Budući tužiteljice tvrde da je pravni posao kupoprodaje prividan pravni posao navodi se da prividan ugovor podrazumijeva svjestan nesklad između volje i očitovanja koji nastaje sporazumnim i namjernim iskazivanjem volja ugovornih strana o sklapanju određenog obveznopravnog odnosa te takav ugovor nema učinka među ugovornim stranama jedino ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, a taj drugi važi ako je udovoljeno uvjetima za njegovu valjanost, sukladno odredbi čl. 285 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 78/15; dalje ZOO).

23. Međutim, posljedica prividnog ugovora i smisla citirane odredbe ZOO-a nije njegova ništetnost, već to da među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinka, on je pravno nepostojeći pravni posao. Kod toga se ističe da postoje bitne razlike između ništetnosti i pravno nepostojećeg ugovora. Takav ugovor kao pravno neegzistirajući (nepostojeći) nema učinka među strankama i on ne može biti "protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva", pa slijedom toga niti ništetan u smislu odredbe čl. 322. ZOO-a, koja posljedicu ništetnost vezuje uz te okolnosti. (Tako i ŽS Varaždin Gž-89/2021-2).

23.1. Osim toga, važno je reći da prividnost ugovora kao razlog ništetnosti mogu isticati samo ugovorne strane, a ne zainteresirane treće osobe, koje u tom slučaju svoje pravo štite tužbama radi pobijanja pravnih radnji dužnika na štetu vjerovnika (tako i ŽS Vu, Gž-598/2004-3).

23.2. Nadalje, tužiteljice drže da je nedopuštena pobuda iz koje je sklopljen kupoprodajni ugovor jer ga je tuženik pod 1) sklopio znajući da mu tuženik pod 2) ne može predati nekretninu u posjed obzirom je tužiteljice drže u dugogodišnjem posjedu, a što da proizlazi iz činjenice da je sklopljen predugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine između tuženika pod 1) i Ivana Kurtovića kao zastupnika svih suposjednika predmetne nekretnine dana 22.svibnja 2010.

23.3. Međutim, ovdje valja reći da predaja u posjed nije pretpostavka valjanosti ugovora o kupoprodaji te okolnost da kupac nije uveden u posjed nekretnine ne čini taj ugovor ništetnim.

23.4. Nadalje, okolnost da je pobijani ugovor zaključen u lošoj vjeri, jer ga je sklopio tuženik pod 1) znajući da prodavatelj nije stvarni vlasnik, ne čini takav ugovor ništetnim, već eventualno takav ugovor može biti pobojan zbog mana volje kod ugovornih stranaka, a budući tužiteljice nisu stranke predmetnog ugovora te iste ne bi bile aktivno legitimirane na isticanje takvog zahtjeva, a kako zahtjev za utvrđenje pobojnosti nije postavljen u tužbi niti tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti sadrži u sebi zahtjev za poništenje ugovora slijedom toga je samo iz tog razloga valjalo odbiti tužbeni zahtjev. (Tako i Vs, Rev-1040/07, Rev-224/07).

24. Analizirajući predmetni ugovor o prodaji ovaj sud nije utvrdio postojanje razloga ništetnosti istoga niti izvan razloga navedenih u tužbi pa je prema tome utvrdio da pobijani ugovor o kupoprodaji nije ugovor koji bi bio protivan niti prisilnim propisima niti moralu društva, jer je takav ugovor propisan zakonima Republike Hrvatske i to Zakonom o obveznim odnosima, odnosno Ovršnim zakonom, zbog čega takav ugovor bez obzira kakve su bile pobude stranaka da ga zaključe ne predstavlja ništetan ugovor.

25. Budući tužiteljice temelje svoj zahtjev na pogrešnoj uknjižbi te brisanju upisa prava vlasništva tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva na svoje ime za po 2/8 dijela, to je valjalo primijeniti odredbu iz čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96,114/01,100/04 i 107/07 dalje; ZZK) gdje prema st.1) nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2) propisano je da brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine od kad je ta uknjižba bila zatražena. Stavkom 3) propisano je da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju se pravila o zabilježbi spora, s time da tko ishodi zabilježbu brisovne tužbe, a bez opravdanoga razloga propusti podnijeti tu tužbu, odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba.

25.1. Prema tome, brisovnu tužbu je ovlaštena podnijeti osoba koja je u zemljišnoj knjizi bila upisana kao nositelj povrijeđenog knjižnog prava. Nadalje, na podnošenje ove tužbe aktivno su legitimirani i univerzalni sukcesori nositelja povrijeđenog knjižnog prava.

26. U parnici povodom brisovne tužbe pasivno je legitimirana osoba u čiju je korist izvršena nevaljana uknjižba.

27. Tužiteljice su prije svega bile dužne dokazati da su same bile upisane kao nositeljice knjižnog prava prije provedbe nevaljane uknjižbe, ili njihov pravni prednik, a što nije slučaj, odnosno nesporno je da tužiteljice niti njihovi prednici nikada nisu bili upisani vlasnik / suvlasnici na predmetnoj nekretnini već je upisu tuženika pod 1) prethodio upis tuženika pod 2) slijedom čega proizlazi da tužiteljice nisu aktivno legitimirane na podnošenje predmetne brisovne tužbe.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

29. Odluka o parničnom trošku tuženika pod 1) temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na troškove zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora ( 201.000,00 kuna) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 148/09) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 250 bodova, te pristupa na ročište 7.veljače 2018. 250 bodova, 19.ožujka 2018. 250 bodova, 15.listopada 2020. 250 bodova, 5.svibnja 2021. 50 bodova, 14.listopada 2021. 250 bodova, 19.svibnja 2022. 50 bodova, 29.rujna 2022. 250 bodova, 28.veljače 2023. 250 bodova, odnosno ukupno 1850 bodova što pomnoženo sa vrijednosti boda (Tbr 50) iznosi 27.750,00 kuna uvećano za PDV 25 % od 6.937,50 kuna sveukupno iznosi 34.687,50 kuna odnosno prema fiksnom tečaju konverzije 4.603,82 eura.

29.1. Odluka o parničnom trošku tuženika pod 2) temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na troškove zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora (201.000,00 kuna) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 148/09) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 250 bodova, te pristupa na ročište 7.veljače 2018. 250 bodova, 19.ožujka 2018. 250 bodova, 15.listopada 2020. 250 bodova, 5.svibnja 2021. 50 bodova, 14.listopada 2021. 250 bodova, 19.svibnja 2022. 50 bodova, 29.rujna 2022. 250 bodova, 28.veljače 2023. 250 bodova, te sastav podneska od 16.veljače 2018. 250 bodova, odnosno ukupno 2100 bodova što pomnoženo sa vrijednosti boda (Tbr 50) iznosi 31.500,00 kuna uvećano za PDV 25 % od 7.875,00 kuna sveukupno iznosi 39.375,00 kuna odnosno prema fiksnom tečaju konverzije 5.225,96 eura.

Split, 21. travnja 2023.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u Splitu pisanim putem u četiri istovjetna primjerka.

Dna

– pun. tužitelja

– pun. tuženika pod 1)

– pun. tuženika pod 2)

– spis