REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 89 Pž-4602/2021-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Draženke Deladio, predsjednice vijeća, Josipa Turkalja, suca izvjestitelja i Mirne Maržić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IVEX d.o.o., OIB 12659031318, Strošinci, Matije Gupca 17, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, Veliki kraj 54, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, i umješača na strani tuženika HRVATSKE VODE, OIB 52634238587, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, kojeg zastupa punomoćnik Dragana Kukilo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Arlović & Kukilo d.o.o., Zagreb, Vodnikova 9, radi naknade štete u iznosu od 251.350,45 EUR / 1.893.800,00 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-58/2021-38 od 6. srpnja 2021., u sjednici vijeća nakon održane rasprave 20. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja Ivex d.o.o. Strošinci kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-58/2021-38 od 6. srpnja 2021.

II. Nalaže se tužitelju Ivex d.o.o. Strošinci nadoknaditi tuženiku Republika Hrvatska i umješaču na strani tuženika daljnji trošak parničnog postupka, svakom po 9.426,64 EUR / 71.025,00 kn, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje da postoji odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu poplavom od 17. svibnja 2014. probojem nasipa kod Račinovaca i Rajevog sela, utvrđenje da postoji neograničena i solidarna odgovornost Republike Hrvatske kao neograničenog solidarnog dužnika tužitelja za štetu nastalu poplavom od 17. svibnja 2014. uzrokovanom probojem nasipa kod Račinovaca i Rajevog sela, te je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu naknade štete u iznosu od 1.893.800,00 kn (točka I. izreke). Tuženiku je dosuđen parnični trošak u iznosu od 76.260,00 kn, a umješaču u iznosu od 71.025,00 kn (točka II. izreke).

2. Protiv ove presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) te predlaže pobijanu presudu preinačiti. Traži trošak žalbenog postupka u iznosu od 29.593,75 kn.

3. Umješač na strani tuženika u odgovoru na žalbu poriče tužiteljeve žalbene navode, te predlaže tužiteljevu žalbu odbiti. Traži trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 23.675,00 kn.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje odgovornosti tuženika i isplata naknade štete u ukupnom iznosu od 1.893.800,00 kn i to iznos od 1.848.800,00 kn na ime materijalne štete i iznos od 45.000,00 kn s osnove povrede prava na dom, jer je tužitelj bio prisiljen obustaviti proizvodnju.

6. Sud prvog stupnja svoju odluku temelji na stajalištu da je do štetnog događaja proboja nasipa rijeke Save u Rajevom selu i Račinovcima 17. svibnja 2014. došlo uslijed više sile uzrokovane ekstremno visokim vodostajem od 1167 cm.

7. Sud prvog stupnja suprotno uputi ovog drugostupanjskog suda, danoj u rješenju poslovni broj Pž-7109/19-3 od 18. siječnja 2021. o potrebi provođenja hidrološkog vještačenja na okolnost je li bilo propusta u projektiranju izvođenja radova na Savskom nasipu prilikom izgradnje nasipa i prilikom rekonstrukcije nasipa, na okolnost je li bilo propusta prilikom uspostave druge linije obrane od poplave, te je li se moglo predvidjeti ili izbjeći puknuće nasipa, nije proveo hidrološko vještačenje.

8. Zbog navedenog je ovaj drugostupanjski sud odredio provođenje hidrološkog vještačenja.

9. Na temelju provedenog hidrološkog vještačenja stalnog sudskog vještaka Gorana Mazije (str. 1065. do 1142. spisa), te usmenog obrazloženja nalaza i mišljenja (str. 1161. do 1163. spisa) ovaj sud je utvrdio da je pravilno utvrđenje suda prvog stupnja da je do proboja Savskog nasipa u Rajevom selu i Račinovcima 17. svibnja 2014. došlo uslijed više sile uzrokovane ekstremno visokim vodostajem od 1167 cm, nagle i iznimno obilne kiše u razdoblju od 12. do 17. svibnja 2014. koja je pala na tlo koje je već bilo posve zasićeno vodom radi ekstremno kišovitog travnja 2014., a što je uzrokovalo slijeganje nasipa, njegovo puknuće i poplavu koja je tužitelju potom uzrokovala štetu. Također je utvrđeno da zbog iznenadnog brzog rasta vodostaja Save nije bilo moguće uspostaviti drugu liniju obrane od poplave.

10. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Gorana Mazije utvrđeno je da je dio Savskog nasipa na dionici od naselja Ruščica do naselja Gunja izgrađen u razdoblju od 1878. do 1900. godine, a dio Savskog nasipa od naselja Gunja do Mitrovice, ojačani nasip na dionici Gunja-Županja i Županja-Slavonski Brod u razdoblju od 1928. do 1935. godine (ukupne dužine od 173 km).

11. Vještak navodi da je Savski nasip, zbog različitog razdoblja gradnje, neujednačene kvalitete i različitih visina. Također vještak ističe da tek nakon 1970. godine za dijelove nasipa koji su ponovno građeni ili rekonstruirani postoje geotehničke karakteristike temeljnog tla.

12. Vještak je naveo da je do proboja Savskog nasipa u Račinovcima došlo unutar dionice koja je građena u razdoblju prije 1968. godine, da je razina vode u Savi rasla velikom brzinom (vodostaj je za tri dana u Županji narastao za čak 5 metara, a koji vodostaj Save nije nikada zabilježen i nije karakterističan za ovaj dio toka Save), da se nije mogla iskoristiti ukupna akumulativna sposobnost nizinske savske retencije na području srednje Posavine, jer se vodeni val formirao na nizvodnom toku rijeke Save, da je Savski nasip dimenzioniran na vodostaje pri protoku velike vode stogodišnjeg povratnog razdoblja, a pri čemu su vodostaji rijeke Save nizvodno od Županje nadmašeni za više od 1,2 metra, da je izveden cijeli niz preventivnih interventnih mjera (izgradnja „zečjih“ nasipa na kruni nasipa), radovi na opterećenju nizvodne nožica nasipa (koji su zaštitili nasip od hidrauličkog sloma podložnog tla i sprečavanja klizanja nasipa), radovi na ojačanju nožice kosine nasipa drvenim pilotima (radi povećanja čvrstoće nasipa od smicanja), a kojim radovima je spriječeno više potencijalnih proboja Savskog nasipa.

13. Vještak je naveo da je u slučaju proboja nasipa kod Rajevog sela i Račinovaca došlo uslijed hidrauličkog proloma podložnog tla, koji se nije mogao predvidjeti, a niti izbjeći. Vještak je mišljenja da nije propusta u gradnji odnosno rekonstrukciji spornog dijela nasipa.

14. U odnosu na mogućnost uspostave druge crte obrane sukladno državnom planu obrane od poplava koja je određena cestom Županja-Rajevo selo-Gunja- Račinovci, vještak je naveo da istu nije bilo moguće uspostaviti zbog iznimno brzog i silovitog prodora vode u zaobalju, jer je ova crta obrane bila poplavljena u roku od nekoliko sati nakon proboja nasipa, a pri čemu je hipotetska trasa druge crte obrane dugačka 25 km. Nadalje vještak ističe da je dio potencijalne druge crte obrane (Rajevo selo-Gunja-granični prijelaz) niži od razine vodostaja za 150 do 230 cm, a što znači da bi na tom dijelu trebalo izgraditi zamjenski nasip dužine 8450 m visine od najmanje 2,5 m u roku od 24 sata, te da bi na cijeloj drugoj crti obrane u dužini od cca 25 km bilo potrebno zatvoriti sve pločaste i cijevne propuste ispod ceste te nadvisiti cestovnu dionicu između 100 do 200 cm, a što je u konkretnom slučaju bilo neprovedivo, a i dalje bi postojali rizici prodora vode kroz temeljno tlo tako izvedenog zamjenskog nasipa.

15. Vještak ističe da su Savski nasipi na području županjske Posavine projektirani parametrima za stogodišnji prosjek, tj. za 1% vjerojatnosti razine velikih voda, te su potom radi smanjenja rizika od poplave uvećani za 1,2 m, ali su i te visine nasipa nadmašene prije proboja nasipa.

16. Vještak je naveo da je u konkretnom slučaju izmjeren korespodentni vodostaj protoka od 6000 m3 kroz sekundu, dok je nasip dimenzioniran za takvu brzinu protoka samo u slučaju vršnog protoka, a ne i u slučaju korespodentnog vodostaja uz tako veliku brzinu. Vještak navodi da takva hidrološka situacija predstavlja mogućnost pojavljivanja od 0,1% vjerojatnosti (postojanja takve visine vodostaja uz takvu brzinu protoka), tj. vjerojatnost pojavljivanja takve situacije je jednom u tisuću godina.

17. U odnosu na drugu liniju obrane od poplave također ističe da u konkretnom slučaju ista nije bila provediva niti od trenutka proglašenja stanja redovne obrane od poplave, jer se radilo o ekstremnom događaju gdje je uz svega 20 sati od redovne obrane od poplave, uspostavljeno stanje izvanredne obrane od poplave. Hrvatska vodoprivreda nije imala kvalitetne ulazne podatke o dotoku i padalinama na području drugih država (BiH i Srbiju), a zbog čega se u tako kratkom vremenu nije moglo predvidjeti tako visok vodostaj i to još uz veliku brzinu protoka a za što nasip na spornom dijelu nije niti dimenzioniran (ovakva hidrološka situacija kao što je već navedeno je moguća jednom u tisuću godina).

18. Suprotno navodima žalbe, na temelju provedenog vještačenja, utvrđeno je da je nadzor nasipa vršen (nalaz i mišljenje na strani 1122. spisa).

19. Budući da je utvrđeno da je do proboja Savskog nasipa, a potom i do štete koja je nastala tužitelju došlo od nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, tj. uslijed više sile, pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu članka 1067. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) kada je tužbeni zahtjev odbio.

20. Tužitelj neosnovano osporava odluku o parničnom trošku tvrdeći da tuženik nema pravo na naknadu troškova za zastupanje od strane Državnog odvjetništva, te da umješač na strani tuženika nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka jer ga je moglo zastupati Državno odvjetništvo.

21. U konkretnom slučaju tužitelj se pogrešno poziva na odredbu članka 162. ZPP-a, jer Državno odvjetništvo nije bilo stranka u postupku, već zastupnik tuženika, a zbog čega na temelju odredbe članka 163. ZPP-a ima pravo na naknadu parničnih troškova.

22. Hrvatske vode jesu javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska, ali su samostalna pravna osoba koju zastupa generalni direktor, a ne Državno odvjetništvo, a zbog čega je u ovako složenom predmetu, bilo oportuno od strane umješača, angažirati za zastupanje odvjetnika.

23. Slijedom svega navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 373.b ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

24. Tuženiku i umješaču na strani tuženika priznati su i troškovi zastupanja ovlaštenog punomoćnika za poduzete radnje nakon zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku i umješaču na strani tuženika priznati su troškovi pristupa na ročište 7. prosinca 2022. prema Tbr. 9/2 u iznosu od 14.205,00 kn / 1.885 32 EUR, ročište 1. ožujka 2023. prema Tbr. 9/1 – po 28.410,00 kn / 3.770,65 EUR, odnosno ukupno 9.426,64 EUR / 71.025,00 kn, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ove drugostupanjske presude.

25. Umješaču na strani tuženika nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu i trošak sastava podneska od 21. listopada 2022., jer su isti bili nepotrebni (članak 155. stavak 1. ZPP-a).

Zagreb, 20. travnja 2023.

Predsjednica vijeća

Draženka Deladio