REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Kralju, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R- 119/2020-2 od 26. veljače 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1050/2019-14 od 22. studenog 2019., u sjednici održanoj 19. travnja 2023.,

p r e s u d i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuju presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-119/2020-2 od 26. veljače 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1050/2019-14 od 22. studenog 2019., te sudi:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 15.948,37 kn neto, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, i to za razdoblje do 31. srpnja 2015. po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.) određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:

- na iznos od 3.179,97 kn od 1. siječnja 2014. do isplate,

- na iznos od 3.030,32 kn od 1. siječnja 2016. do isplate,

- na iznos od 3.027,04 kn od 1. siječnja 2017. do isplate,

- na iznos od 3.027,04 kn od 1. siječnja 2018. do isplate,

- na iznos od 3.684,00 kn od 1. siječnja 2019. do isplate, sve u roku od 8 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 8.750,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od 22. studenog 2019. do isplate, u roku od 8 dana.''

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.227,69 € / 9.250,00 kn u roku od 15 dana. "

Obrazloženje

1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je naloženo tuženici isplatiti tužitelju 15.947,37 kuna neto sa zateznim kamatama i parničnim troškovima u iznosu od 8.750,00 kn.

2. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 - dalje ZPP) podnosi tuženica zbog sljedećih pravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena rješenjem ovoga suda broj Revd 1790/2020-2 od 2. rujna 2020.:

"Je li tužiteljica, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (''Narodne novine'' broj 76/09, 92/14, dalje ZPPO) koji propisuje što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a, u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužiteljice?"

"Može li tužiteljica ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbu čl. 28. st. 5. Zakona o policiji (''Narodne novine'' broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, dalje ZOP) koji propisuje da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom, i čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo (''Narodne novine'' broj: 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?".

Traži naknadu troška revizijskog postupka.

3. Tužiteljica je u odgovoru na reviziju predložila odbiti je kao neosnovanu.

4. Revizija je osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za isplatu iznosa od 15.947,37 kuna s pripadajućom zateznom kamatom na ime troškova nabave građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2013. do 2018. godine.

6. Pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da:

- je rješenjem tuženice od 21. prosinca 2012. tužiteljica kao policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova raspoređena u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", Služba bioloških kontaktnih vještačenja na radno mjesto vještak za biološka vještačenja,

- tužiteljica poslove prvenstveno obavlja u laboratoriju smještenom u navedenom Centru, kao i pripadajućem uredu koji se koristi za izradu nalaza i mišljenja nakon provedenih bioloških vještačenja, time da po potrebi odlazi i na očevide, kao i na davanja usmenih očitovanja na sud temeljem poziva,

- poslovi radnog mjesta vještaka za biološka vještačenja predstavljaju poslove s policijskim ovlastima,

- tuženica tužiteljici u utuženom razdoblju nije osigurala službenu odoru ili građansko odijelo pa je tužiteljica poslove svog radnog mjesta obavljala isključivo u vlastitom građanskom odijelu,

- da između stranaka nije sporna visina naknade i dospijeće iste.

7. Tužbeni zahtjev je pravomoćno prihvaćen, primjenom čl. 28. ZOP u vezi s čl. 3. i čl. 13. ZPPO, jer su nižestupanjski sudovi zaključili da je tužiteljica kao policijska službenica obavljala na svom radnom mjestu policijske poslove primjenom policijskih ovlasti.

8. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 3. i čl. 13. ZPPO, čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11 – dalje: Pravilnik), tuženica u reviziji analizira sadržaj poslova tužiteljice, koja je nesporno u utuženom razdoblju obavljala poslove vještaka za biološka vještačenja. Ističe kako su poslovi vještačenja stručni, a ne policijski poslovi.

9. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. toga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

10. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.

11. Odredbom čl. 28. st. 1. i 2. ZOP propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

12. Odredbom čl. 28. st. 4. i 5. ZOP propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.

13. Odredbom čl. 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.

14. Sukladno čl. 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

15. Odredbom čl. 3. st. 1. ZPPO propisano je da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, poslovi sa strancem, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom, te da se policijski poslovi (st. 2.) obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

16. Policijske ovlasti su prema odredbi čl. 13. ZPPO, između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.

17. S obzirom da, prema odredbi čl. 28. st. 5. ZOP, način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u čl. 3. st. 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnik sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP ima pravo na građansko odijelo, te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao o prethodnom pitanju u smislu čl. 12. ZPP.

18. S obzirom da tužiteljica niti ne tvrdi da je stavljena na takav popis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužiteljica predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZOP slijedom čega tužiteljici nije priznato pravo na građansko odijelo.

19. Kad bi se o navedenom pravu i moglo raspravljati kao o prethodnom pitanju ističe se da ovaj sud prihvaća navode tuženice, prema kojima su poslovi vještačenja stručni, a ne policijski poslovi u smislu čl. 3. ZPPO prilikom kojih tužiteljica ne primjenjuje policijske ovlasti u smislu čl. 13. ZPPO isključivo u građanskom odijelu pa da bi u smislu čl. 28. st. 4. i 5. ZOP imala pravo na građansko odijelo.

20. Tužiteljica, prema shvaćanju ovoga suda, kao vještak za biološka vještačenja, obavlja isključivo stručne poslove u okviru kojih poslova procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke te pregledava dokumentaciju pohranjuje i koristi podatke te pregledava dokumentaciju, a njegova osnovna zadaća, nije neposredno sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.

21. Ako je tužiteljica po potrebi obavljala i druge poslove iz djelokruga službe, pa time i poslove otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, prikupljanja podataka o tim djelima i počiniteljima pritom primjenjivao policijske ovlasti, ona bi kao pojedini policijski službenik koji sudjeluje u operativnim akcijama kao stručna osoba sukladno odredbama čl. 29. i 30. Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 88/11, 129/11 i 100/13) ostvarila pravo na dodatnu policijsku odoru, ali te poslove, prema navedenom, svakako ne obavlja kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine isključivo u građanskom odjelu, a što je preduvjet za ostvarivanje prava na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. ZOP. 22. Stoga, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, s obzirom na sadržaj čl. 3. i čl. 13. st. 1. ZPPO i konkretne poslove koje tužiteljica obavlja na svom radnom mjestu, ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju tijekom cijele godine primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu pa tužiteljica nema pravo na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. i st. 5. ZOP.

23. Slijedom navedenoga odgovori na postavljena pitanja glase:

- tužiteljica, na radnom mjestu vještaka za biološka vještačenja, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, nije policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, u smislu čl. 3. i čl. 13. ZPPO, te Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova,

- tužiteljica, na radnom mjestu vještaka za biološka vještačenja, nema pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, u smislu odredaba čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 2. i čl. 3. Pravilnika.

24. Zbog navedenog je, na temelju čl. 395. st. 1. ZPP, prihvaćena revizija tuženice pa su preinačene nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan.

25. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, ovaj sud je na temelju čl. 166. st.

2., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, odlučio kao pod toč. II. izreke. Tuženici su naknađeni troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 - dalje: OT), primjenom čl. 163. ZPP, i to: traženi troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu 1.000,00 kuna (Tbr. 8/1 OT), sastava podneska od 31. svibnja 2019. u iznosu od 1.000,00 kuna (Tbr. 8/1 OT), zastupanja na ročištima održanima 20. svibnja 2019., 11. srpnja 2019. i 16. listopada 2019. u iznosima od po 1.000,00 kuna (Tbr. 9/1 OT), zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 500,00 kuna (Tbr. 9/3 OT), sastava žalbe protiv presude u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr. 10/1 OT), sastava prijedloga za dopuštenje revizije u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr. 10/6 OT) te sastava revizije u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr. 10/6 OT), odnosno ukupno 9.250,00 kuna / 1.227,69 €.

26. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao iznose, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz toga Zakona (1 € = 7,53450 kuna).

Zagreb, 19. travnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek