REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1267/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB 55545787885, protiv tuženika Lika ceste d.o.o. Gospić, Smiljanska 41, OIB 92953194406, uz umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-361/2022-2 od 6. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1764/2019-23 od 6. listopada 2021., na sjednici održanoj 19. travnja 2023.
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-361/2022-2 od 6. prosinca 2022. u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
Ako umješaču nije omogućeno poduzimanje svih procesnih radnji, pa tako i isticanje dokaznih prijedloga, je li u regresnoj parnici pravilno prema umješaču (sada tuženiku) isticati intervencijski efekt prethodne parnice i zbog istog odbiti provoditi dokaze koje predlaže na okolnost osporavanja svoje odgovornosti?
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-361/2022-2 od 6. prosinca 2022. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1764/2019-23 od 6. listopada 2021. postavljajući slijedeća pitanja:
„1. Je li tuženik onemogućen u zakonitom raspravljanju i je li mu uskraćeno pravo na jednakost oružja kad su mu u parnici u kojoj je sudjelovao kao umješač dokazni prijedlozi odbijeni zato jer je o toj parnici bio obaviješten nakon zaključenja prethodnog postupka kada sukladno čl.299. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14.) predložene dokaze sud ne može uzeti u obzir, a u regresnom postupku s obrazloženjem da je sudjelovanjem u ranijoj parnici postignut intervencijski efekt?
2. Je li zbog odbijanja umješačevih dokaznih prijedloga usmjerenih ka dokazivanju činjenica iz kojih proizlazi da nije bilo povrede obveza iz ugovora sa tuženikom zbog čega se štetni događaj ne može pripisati u krivnju tuženiku, pravilno u regresnoj parnici utvrditi postojanje intervencijskog efekta i ponovno zabraniti sada tuženiku (ranije umješaču) da ističe dokazne prijedloge usmjerene ka dokazivanju činjenica iz kojih proizlazi da nije bilo povrede obveza iz ugovora sa tuženikom zbog čega se štetni događaj ne može pripisati u krivnju tuženiku?
3. Ukoliko umješaču nije omogućeno poduzimanje svih procesnih radnji, pa tako i isticanje dokaznih prijedloga usmjerenih ka dokazivanju činjenica iz kojih proizlazi da nije bilo povrede obveza iz ugovora sa tuženikom zbog čega se štetni događaj ne može pripisati u krivnju tuženiku, je li u regresnoj parnici pravilno prema umješaču (sada tuženiku) isticati intervencijski efekt prethodne parnice, te ga ponovno onemogućiti u isticanju istog, odnosno ima li tuženik pravo osporavati svoju odgovornost za štetni događaj?
4. Je li sud čini apsolutno bitnu povredu odredbi parničnog postupka kad propusti navesti razloge za svoju odluku kojom usvaja tužbeni zahtjev pozivajući se na to da su ti razlozi izloženi u nekoj drugoj presudi donesenoj u postupku u kojem nije raspravljana odgovornost tuženika, pritom odbijajući provesti i ocijeniti niz dokaznih prijedloga i činjeničnih navoda koje je predložio tuženik?
5. Je li drugostupanjski sud čini bitnu povredu odredbi parničnog postupka kada propusti iznijeti razloge i svoj stav u svojoj odluci u odnosu na konkretne prigovore i stajališta tuženika iznesene u žalbi, a koji proturječe stajalištima i činjeničnim utvrđenjima prvostupanjske presude?
6. Je li činjenica da se u parnici radi naknade štete koja se vodila protiv Hrvatskih cesta d.o.o. kao pravne osobe zadužene za cjelokupno održavanje državnih cesta (čl.26. u vezi sa čl.82. Zakona o cestama, „Narodne novine“, broj: 84/11, 18/13, 22/13 i 54/13.) zapreka da u novoj (regresnoj) parnici osoba kojoj je ugovorom preneseno izvođenje radova isključivo redovitog održavanja državnih cesta prema troškovniku radova (čl.2.st.1. Ugovora) osporava svoju ugovornu odgovornost?“ navodeći da su postavljena pravna pitanja važna u smislu čl. 385.a ZPP jer je pobijana presuda utemeljena na pravnom shvaćanju drugačijem od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske – odluka Rev 483/2016 od 10. rujna 2019. te Rev 1393/84 od 21. ožujka 1985. Ujedno se poziva i na revizijske razloge propisane čl. 385.a st. 2. ZPP navodeći da mu je pobijanom presudom povrijeđeno temeljeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., dalje: Ustav).
2. Odgovorom na prijedlog tužitelj osporava navode iz prijedloga tuženika i predlaže da se prijedlog za dopuštenje revizije odbaci, podredno odbije.
3. Pobijanom presudom zauzeto je pravno shvaćanje da u konkretnom postupku intervencijski učinak ima sudska odluka donijeta u postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. U tom parničnom postupku tuženik (sudjelujući u postupku kao umješač) je predložio provođenje dokaza koje je sud odbio provesti, a koje dokaze je ponovno predložio u ovom postupku. Sud je odbio provesti predložene dokaze pozivajući se na intervencijski učinak presude iz prethodne parnice.
4. S obzirom da pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja ovoga suda iznijetog u citiranim odlukama (navedene u toč. 1. obrazloženja) valjalo je dopustiti pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja, a na koje se sadržajno odnose sva postavljena pitanja tužitelja.
5. U odnosu na navode tuženika da mu je pobijanom presudom povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava isti su obuhvaćeni i pitanjem za koje je dopušteno podnošenje revizije.
6. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci, dok se primjenom iste zakonske odredbe prijedlog za dopuštenje revizije zbog povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom smatra povučenim.
Zagreb, 19. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
