REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 394/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. G., OIB: ..., iz K. G., kojeg zastupa punomoćnica M. P., odvjetnica u S., protiv tuženice J. L., OIB: ..., iz V., koju zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u S., radi zabrane uznemiravanja i uspostave ranijeg stanja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovnog broja Gž- 537/2022-4 od 19. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2437/2021-11 od 11. veljače 2022., u sjednici održanoj 19. travnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovnog broja Gž-537/2022-4 od 19. listopada 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2437/2021-11 od 11. veljače 2022., a u kojem postavlja slijedeća pitanja:

1. Da li je teret dokaza u parnici i dalje samo na tužiteljici koja nije imala primjedbi na sudska vještva, posebice na vještvo sudskog vještaka dipl. ing. građ. L.

V., smatrajući ga pravilnim i izrađenim u skladu s pravilima struke? Je li zato što tužiteljica nije predložila novo vještačenje, prestala dužnost suda da ponovno pozove sudskog vještaka, koji se nije odazvao na 1. poziv suda, ili da odredi novog vještaka i novi očevid posebice iz razloga što je to predlagala tužena koja se protivila sudskim vještvima?

2. Da li je teret dokaza i na tuženoj koja prigovara sudskim vještvima koja prileže spisu i predlaže novo vještačenje na ročištu od 30.9.2021.g., 29.11.2021.g. (str. 2. toč. 7. zapisnika suda)?

3. Da li je 1.sud, koji vodi i upravlja postupkom sukladno čl. 219. st. 2. ZPP-a bio dužan dodatno upozoriti tuženu na potrebu predlaganja novog vještačenja na njezin teret u kontekstu njezinih prigovora na prethodno sudsko vještvo uz obrazloženje da je provođenje toga dokaza važno za donošenje pravilne i zakonite presude obzirom da je suda odredio o prethodno vještačenje budući da isti nema stručnih znanja iz područja graditeljstva? Da li je sud kod vještakovog opravdavanja da ne dođe bio dužan pozvanog vještaka dipl. ing. L. V. osloboditi dužnosti vještačenja i odrediti drugog vještaka radi dopune vještačenja odnosno novo vještačenje, po prijedlogu i prigovoru tužene tj. zbog protivljenja tužene da dopunu vještačenje ne može obaviti drugi vještak i da je potrebno provođenje novog vještačenja po nekom drugom vještaku?

4. Je li drugostupanjski sud kada koristi ovlaštenje iz čl.373.a stavka 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku i sporne činjenice utvrđuje na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu dužan ocjenu dokaza provesti na temelju odredbe članka 8. istoga Zakona, odnosno ocijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno vodeći računa o rezultatima cjelokupnog postupka?

5. Da li je sukladno čl. 100. u vezi s čl. 167. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji sadrži odredbe o susjedskim pravima dopušteno tuženoj koja nije gradila poludvojni objekt (očito ocijenivši da je samostalna stambena zgrada za nju bolja varijanta) da izgradi potporni zid po cijeloj dužini istočnog zida tužiteljičine zgrade od 13 m i u visinu od 2 m, i posljedično joj oduzme posjed nekretnine u toj površini i pretvoriviši ga tako iz ranijeg prizemnog u podrumski prostor?

1.1. Tužiteljica ističe da su joj pobijanom odlukom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to:

- povreda jamstva jednakosti svih pred zakonom (čl. 14. st. 2. Ustava), jamstva pravičnog suđenja iz čl. 29. st. 1. Ustava u aspektu prava na pristup sudu i u aspektu ravnopravnosti stranaka u postupku-jednakosti oružja, u vezi s povredom ustavne zabrane diskriminacije (čl. 14. st. 1. Ustava).

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan u odnosu na postavljena pitanja, dok je nedopušten u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.

4. Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pitanja, predlagateljica se poziva na odluke revizijskog suda Revd-4378/21 od 24. studenoga 2021., Revt-314/15 od 14. travnja 2016., Revx-1062/14 od10. veljače 2016., Rev-631/07 od 24. ožujka 2009., Rev-664/07 od 26. ožujka 2008., Rev 201/08 od 28. veljače 2008., dok se u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3313/2019 od 16. srpnja 2020. i ranije navedeno rješenje revizijskog suda poslovni broj Revd-4378/21 od 24. studenoga 2021.

5. Polazeći od odredbe članka 385. a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5.1. Prvim, drugim i trećim pitanjem predlagateljica problematizira teret dokaza u konkretnoj parnici, problematizirajući nalaz i mišljenje vještaka koji nalaz nižestupanjski sudovi nisu prihvatili te su dali razloge iz kojih ne prihvaćaju navedeni nalaz i mišljenje, te potrebu provođenja novog vještačenja (koje tužiteljica nije niti predložila). Dakle, koje će dokaze sud provesti u svakom pojedinom parničnom postupku ovisi od odluke suda imajući u vidu konkretne okolnosti svakog pojedinog predmeta.

5.2. U odnosu na četvrto pitanje, predlagateljica polazi od pogrešnih pretpostavki, primjene članka 373.a st. 1. točka 2. ZPP-a, koju odredbu drugostupanjski sud nije primijenio, pa od odgovora na postavljeno pitanje ne ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari. Peto pitanje u kojem predlagateljica problematizira gradnju potpornog zida je pitanje činjenične naravi, koje ovisi o okolnostima konkretnog predmeta. Stoga navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

6. Prema odredbi članka 385.a stavka 2. ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala i u nižestupanjskom postupku.

7. Postupajući po odredbi članka 387. stavka 1. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenio da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Konvencije stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

7.1. Naime, tužiteljica osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka obrazlaže tvrdnjama da prvostupanjski sud nije ocijenio dokaz (nalaz i mišljenje vještaka Luke Vrljička), jer su nižestupanjski sudovi dali ocjenu o razlozima neprihvaćanja navedenog nalaza i mišljenja (točka 19., 20. i 24. odluke prvostupanjskog suda, te točka 13. drugostupanjske odluke), a tužiteljica na kojoj je bio teret dokaza nije predložila provođenje novog vještačenja (točka 14. drugostupanjske odluke), čime je prvostupanjski sud postupio sukladno odredbi članka 8. ZPP.

8. Imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja) te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, za zaključiti je, da podnositeljica prijedloga u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskom presudom kojom je potvrđena prvostupanjska presuda.

9. Slijedom navedenog, kako je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP, odbijen je na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije kao u točki I. izreke.

10. Kako tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj povrijeđena temeljna ljudska prava, u smislu odredbe članka 385.a stavak 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe članka 389.a stavak 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP, te riješiti kao u točki II. izreke.

Zagreb, 19. travnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.