REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1535/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Z. B. rođ. N. pokojnog M., iz S., OIB … , zastupane po punomoćnicima V. Lj. i Ž. V., odvjetnicima u S., protiv tuženika H. š. d.o.o. Z., U. š. p. S. iz S., OIB … , zbog činjenja i utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1904/2022-3 od 1. prosinca 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4108/21-9 od 30. kolovoza 2022., na sjednici održanoj 19. travnja 2023.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je predložila da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1904/2022-3 od 1. prosinca 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 4108/21-9 od 30. kolovoza 2022. postavljajući slijedeća pitanja:
„1. Dali je u slučaju primjene odredbe čl. 226. st. 1. ZUR-a (53/1976, 57/1983, 85/1987, 6/1988, 77/1988, 40/1989, 40/1989, 60/1989, Narodne novine br. 53/1991) prema kojoj je nekretnina prelazila u društveno vlasništvo: - ako je postala društveno sredstvo društvenopravne osobe bez pravne osnove, te – ako vlasnik nije zahtijevao njeno vraćanje u roku od pet godina od saznanja da je nekretnina prešla u sredstva društvenopravne osobe, odnosno najkasnije u roku od deset godina od njenog prelaska u sredstva društvenopravne osobe nužno utvrditi jesu li pretpostavke iz odredbe čl. 226. ZUR-a bile ispunjene do 22. prosinca 1990., ili su rokovi koje propisuje navedena odredba bili još otvoreni? Dali je moguća primjena članka čl. 226. ZUR-a odnosno instituta prelaska nekretnine iz privatnog u društveno vlasništvo protekom vremena nakon 22. prosinca 1990. odnosno ukoliko su na taj datum još uvijek tekli rokovi u kojem je vlasnik mogao zahtijevati povrat nekretnine, a koji su propisani člankom 226 ZUR-a? Dali je za primjenu čl. 226. st. 1. ZUR-a nužno utvrditi dali je stjecatelj bio savjestan u slučaju kada o navedenom ovisi jesu li pretpostavke iz odredbe čl. 226. ZUR-a bile ispunjene do 22. prosinca 1990., ili su rokovi koje propisuje navedena odredba bili još tekli?
2. Je li drugostupanjski sud dužan u svojoj odluci iznijeti razloge i svoj stav u odnosu na konkretnu okolnost koja je od odlučnog značenja za rješenje spora u smislu postojanja ili nepostojanja prava vlasništva na strani tužitelja odnosno tuženika koja se odnosi na dali jesu li pretpostavke iz odredbe čl. 226. ZUR-a bile ispunjene do 22. prosinca 1990., ili su rokovi koje propisuje navedena odredba još uvijek tekli?
3. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama (pretpostavke iz odredbe čl. 226. ZUR-a na dan 22. prosinca 1990.) postoji proturiječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?
4. Postoji li proturječnost presude, odnosno je li počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a , ako sud navodi da bi bila nesporna odlučna činjenica o kojoj ovisi odluka o sporu, iako je iz stanja spisa razvidno da je ista izričito osporena od strane jedne od stranaka, a navedeno prethodno utvrđuje i sam sud u istoj presudi?
5. Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a pred drugostupanjskim sudom kada u presudi o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprave (u konkretnom slučaju o sadržaju zabilježbe privremene mjere zabrane otuđenja nekretnina) i same te isprave? Dali sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.11. ZPP-a i ako presuda ne sadrži takve (jasne, uvjerljive, logične ili razumne) razloge o odlučnim činjenicama i (time) ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati - tako da se ne vidi koje činjenice je sud uopće utvrđivao i cijenio, odnosno koje je činjenice našao utvrđenim i kojim dokazima je stvorio određeni zaključak - i takvog uzeo relevantnim za odluku o predmetu spora? Dali je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP ukoliko razlozi drugostupanjske presude nejasni i proturječni te ukoliko ista ne sadrži niti razloge u vezi odlučne činjenice?“ navodeći da su postavljena pravna pitanja važna za odluku u sporu kao i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i razvoj prava kroz sudsku praksu jer je pobijana presuda utemeljena na pravnom shvaćanju drugačijem od pravnog shvaćanja ovoga suda (u odnosu na prvo postavljeno pitanje odluke Rev 3018/2016-2 od 19. svibnja 2019., Rev 619/1991 od 11. srpnja 1991., Rev x 1131/2017 od 16. travnja 2019.), te odluke istoga suda drugog stupnja (Županijski sud u Splitu Gž-2702/2018 od 22. studenog 2018.) U odnosu na preostala postavljena pitanja (pod brojem 2. do 5.) poziva se na odluke ovoga suda Rev 616/2021 od 2. lipnja 2021. i Rev 779/2021- od 21. rujna 2021, Revd-1718/2020 od 23. rujna 2020, Revd1060/2020 od 5. studenog 2020., Revd-493/2021 od 4. svibnja 2021., Revt-451/2017 od 19. svibnja 2021., Revt-424/2017 od 28. siječnja 2020. Rev-2168/2018 od 8. prosinca 2020.).
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i 389.b st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/2022 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije ne udovoljava kriterijima propisanim čl. 385.a ZPP.
4. Naime, pobijana presuda nije u suprotnosti sa pravnim shvaćanjima ovoga suda iznijetim u odlukama na koje se tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva, već tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije polazi od pogrešnog pravnog pristupa da je jedna od pretpostavki za prijelaz nekretnine u društveno vlasništvo u primjeni odredbe čl. 226. Zakona o udruženom radu ("Službeni list SFRJ" br. 53/76, 57/83, 85/87, 6/88, 11/88 - službeni pročišćeni tekst, 77/88, 40/89, 40/89, 60/89, "Narodne novine" br. 53/91, dalje: ZUR ) i savjesnost posjeda stjecatelja.
4.1. Upravo suprotno pravno shvaćanje zauzeto je u odluci na koju se tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva (Rev 3018/2016-2 od 19. svibnja 2021. toč. 8. obrazloženja).
4.2. U pobijanoj presudi iznijeto je pravno shvaćanje da je rok od 5 godina prema čl. 226. ZUR ispunjen u srpnju 1990. (kada je dovršena izgradnja osmatračnice), dakle prije proglašenja Ustava, pa da kako u tom razdoblju tužiteljica nije poduzimala radnje kojima bi tražila vraćanje posjeda nekretnine, da je ista prešla u društveno vlasništvo.
4.3. Prema tom činjeničnom utvrđenju nižestupanjskih sudova pravno shvaćanje iznijeto u pobijanoj presudi je u skladu sa pravnim shvaćanjima ovoga suda prema kojem ukoliko vlasnik nekretnine nije zahtijevao njeno vraćanje u roku od 5 godina od saznanja da je nekretnina prešla u sredstva društvenopravne osobe da je ista prešla u društveno vlasništvo.
4.4. Slijedom navedenog postavljenim (prvim) pravnim pitanjem tužiteljica polazi od drugačijih činjeničnih utvrđenja od onih na kojima je temeljena pobijana odluka te stoga i pozivanje na drugačiju praksu ovoga suda ne koincidira u odnosu na pobijanu odluku.
5. Isto tako i u odnosu na preostala postavljena pitanja (pod rednim brojem 2. do 5.) tužiteljica polazeći od drugačije ocjene odlučnih činjenica od onih koja je iznijeta u pobijanoj presudi, te stoga postavljena pitanja ne ispunjavaju kriterije propisane čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije.
6. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP u svezi sa čl. 385.a ZPP odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 19. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.