Poslovni broj: Usž-2669/22-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Radmila Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, Snježane Horvat-Paliska i Mire Kovačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Tatjane Ilić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice L. S., D. B., Š., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Z., radi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 14 UsI-1417/21-6 od 7. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 19. travnja 2023.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 14 UsI- 1417/21-6 od 7. travnja 2022.
II. Poništavaju se rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II- 562-
02/20-01/2211, URBROJ: 522-4/1-1-1-21-2 od 4. veljače 2021. i rješenje Š.-k. županije, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, KLASA: UP/I-562-02/18- 01/473, URBROJ: 2182/1-11-20-14 od 7. veljače 2020. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 14 UsI-1417/21-6 od 7. travnja 2022. odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562-02/20-01/2211, URBROJ: 522-4/1-1-1-21-2 od 4. veljače 2021.
2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja rješenje Š.-k. županije, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, KLASA: UP/I-562-02/18-01/473, URBROJ: 2182/1-11-20-14 od 7. veljače 2020.
3. Prvostupanjskim rješenjem Š.-k. županije, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, KLASA: UP/I-562-02/18-01/473, URBROJ: 2182/1-11-20-14 od 7. veljače 2020. obustavljen je postupak priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata pokrenut po zahtjevu D. S., tužiteljičinog supruga, zbog njegove smrti, a koji je umro 29. rujna 2019.
4. Tužiteljica pobija presudu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 66. stavak 1. točke 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS). U žalbi ponavlja navode iz tužbe i u, bitnome, navodi da je postupak nezakonito obustavljen. Smatra da je kao član obitelji umrlog supruga procesno legitimirana za nastavak postupka. Tvrdi da se prvostupanjski sud pogrešno pozvao na članak 176. stavak 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17, dalje: ZOHBDR) jer da se u konkretnom slučaju ne radi o potraživanju novčanih primanja već nastavku postupka temeljem dostavljene dokumentacije o mogućem priznavanju statusa HRVI iz Domovinskog rata njenog pokojnog supruga, a temeljem kojeg bi njegova obitelj mogla ostvariti određena prava iz članka 18. ZOHBDR-a. Predlaže da sud poništi pobijanu presudu i sam riješi stvar.
5. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.
6. Žalba je osnovana.
7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, u granicama razloga iznesenih u žalbi, u skladu s člankom 73. stavkom 1. ZUS-a, ovaj Sud je utvrdio osnovanim žalbene razloge zbog kojih tužiteljica pobija presudu.
8. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. Zbog toga je odbio tužbeni zahtjev.
9. Prvostupanjski sud je stava da se radi o strogo osobnom-neprenosivom pravu koje se ne nasljeđuje u smislu odredbe članka 176. stavka 3. ZHBDR-u jer u konkretnoj upravnoj stvari ne postoje dospjela, a neisplaćena primanja (čl. 176. st. 2. ZHBDR-a), budući da pokojni suprug tužiteljice u trenutku smrti nije bio korisnik prava iz ZHBDR-a. Stoga je zaključio da je pravilno postupilo prvostupanjsko upravno tijelo kada je obustavilo predmetni postupak budući da je utvrdilo da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje predmetnog postupka, sukladno odredbi članka 46. stavka 5. u vezi s člankom 39. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09 i 110/21), kao i da je tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice.
10. Međutim, prema stavu ovoga Suda sama činjenica smrti podnositelja zahtjeva u tijeku postupka nije dostatna za zaključak da se postupak pokrenut u ovoj stvari može obustaviti, slijedom čega je osporavanim rješenjem uz obrazloženje kakvo je u njemu dano, povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
11. Naime, iako pravo na osobnu invalidninu spada u osobna prava, sukladno odredbama ZHBDR-a, ostvarivanje prava članova obitelji ovisi, između ostalog, i o utvrđenom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, te stoga tužiteljica ima pravni interes tražiti nastavak postupka pokrenutog po zahtjevu njenog pokojnog supruga. Osim toga, dospjeli iznosi pripadajuće osobne invalidnine i ostalih prava koja se ostvaruju na temelju utvrđenog statusa HRVI mogu ući u ostavinsku masu iza umrlog D. S., odnosno biti predmetom nasljeđivanja, te tužiteljica ima pravo na nastavak ovog postupka do njegova pravomoćnog okončanja. Takvo shvaćanje zauzeo je ovaj Sud u niz svojih odluka (presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Us-849/2003-4 od 8. rujna 2005., presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-4007/19-2 od 1. lipnja 2021. i dr.).
12. Zbog navedenog, ovaj Sud je poništio pobijanu presudu i navedena rješenja te je predmet vratio prvostupanjskom javnopravnom tijelu na ponovni postupak koje će u skladu s izraženim pravnim shvaćanjem provesti postupak i o zahtjevu odlučiti meritorno.
13. Trebalo je, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 19. travnja 2023.
Predsjednica vijeća
Radmila Bolanča Vuković, v.r.
