Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-796/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi kao predsjednika vijeća, Josite Begović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Kate Brajković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. Ž., B., S. r. N., OIB: …, koju zastupa punomoćnica D. B., odvjetnica u Z., protiv tuženika S. C. iz T., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik S. B., odvjetnik u Z., radi utvrđenja raskida ugovora, utvrđenja ništetnosti, brisanja zemljišnoknjižnog stanja i predaje nekretnine u posjed, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, poslovni broj P-325/2020-15 od 24. lipnja 2022., u sjednici održanoj 19. travnja 2023.

p r e s u d i o j e i r i j e š i o

I. Žalba tužiteljice se prihvaća a žalba tuženika se djelomično prihvaća a djelomično odbija kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, poslovni broj P-325/2020-15 od 24. lipnja 2022. se:

a) potvrđuje u točki IV. izreke,

b) preinačuje:

- u točki I., II. i V. i sudi:

"I. Utvrđuje se da je dopisom od 25. travnja 2012. raskinut Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen dana 6. studenog 2008. između tužiteljice L. Ž., B., S. R. N., OIB: …kao prodavateljice i tuženika S. C., T., OIB: …kao kupca koji je ovjerio javni bilježnik G. B. iz B., broj ovjere 73/2008 bom, a čiji je predmet kupoporodaja nekretnine opisane kao kuća i dvorište u gaju površine 788 m2, koji se nalaze na kat.čest. 293/11 upisane u z.k uložak 1011, k.o. S. K. zk odjel K., Općinski sud u Zlataru, a koji je proveden u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, zemljišnoknjižnog odjela Klanjec pod brojem Z-6536/2020."

II. Nalaže se Općinskom sudu u Zlataru, Stalnoj službi u Klanjcu, zemljišnoknjižnom odjelu Klanjec da po pravomoćnosti ove odluke izvrši brisanje zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem zemljišnknjižnoga odjela Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, zemljišnoknjižnog odjela Klanjec pod brojem Z-6536/2020 od 1. srpnja 2020. kojim je temeljem Ugovora kupoprodaji nekretnina od 6. studenog 2008. izvršen upis prava vlasništva nekretnine opisane kao kuća i dvorište u gaju površine 788 m2, koji se nalaze na kat.čest. 293/11 upisane u zk uložak: 1011, k.o. S. K. zk odjel K., Općinski sud u Zlataru na ime S. C. T., OIB: …uz istodobnu uspostavu dotadašnjeg zemljišnoknjižnog prava i da izvrši upis prava vlasništva na ime L. Ž., B., S. R. N., OIB: ….

V. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u svoti od 1.287,41 eura/9.700,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 24. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, u roku od 15 dana."

c) ukida u točki III. izreke.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici žalbene troškove u svoti od 333,40 eura/ 2.512,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom od 19. travnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice L. Ž., koji glasi: "Utvrđuje se da je dopisom od 25. travnja 2012. raskinut Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen dana 6. studenog 2008. između tužiteljice L. Ž., B., S. R. N., OIB: …kao prodavateljice i tuženika S. C., T., OIB: …kao kupca koji je ovjerio javni bilježnik G. B. iz B., broj ovjere 73/2008 bom, a čiji je predmet kupoporodaja nekretnine opisane kao kuća i dvorište u gaju površine 788 m2, koji se nalaze na kat.čest. 293/11 upisane u z.k uložak 1011, k.o. S. K. zk odjel K., Općinski sud u Zlataru, a koji je proveden u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, zemljišnoknjižnog odjela Klanjec pod brojem Z…."

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice L. Ž., koji glasi: "Nalaže se Općinskom sudu u Zlataru, Stalnoj službi u Klanjcu, zemljišnoknjižnom odjelu Klanjec da po pravomoćnosti ove odluke izvrši brisanje zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem zemljišnknjižnoga odjela Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, zemljišnoknjižnog odjela Klanjec pod brojem Z… od 1. srpnja 2020. kojim je temeljem Ugovora kupoprodaji nekretnina od 6. studenog 2008. izvršen upis prava vlasništva nekretnine opisane kao kuća i dvorište u gaju površine 788 m2, koji se nalaze na kat.čest. 293/11 upisane u zk uložak: 1011, k.o. S. K. zk odjel K., Općinski sud u Zlataru na ime S. C. T., OIB: …uz istodobnu uspostavu dotadašnjeg zemljišnoknjižnog prava i da izvrši upis prava vlasništva na ime L. Ž., B., S. R. N., OIB: …."

III. Utvrđuje se da je ništetan i da ne proizvodi nikakve pravne učinke Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen dana 6. studenog 2008. između tužiteljice L. Ž., B., S. R. N., OIB: …kao prodavateljice i tuženika S. C., T., OIB: …kao kupca koji je ovjerio javni bilježnik G. B. iz B., broj ovjere 73/2008 bom, a čiji je predmet kupoprodaja nekretnine opisane kao kuća i dvorište u gaju površine 788 m2, koji se nalaze na kat.čest. 293/11 upisane u zk uložak: 1011, k.o. S. K. zk odjel K., Općinski sud u Zlataru, a koji je proveden u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, zemljišnoknjižnog odjela Klanjec pod brojem Z….

IV. Nalaže se tuženiku S. C., T., OIB: …da se iseli i preda tužiteljici L. Ž., B., S. R. N., OIB: …u posjed nekretninu opisanu kao kuća i dvorište u gaju površine 788 m2, koji se nalaze na kat.čest. 293/11 upisane u zk uložak: 1011, k.o. S. K. zk odjel K., Općinski sud u Zlataru slobodnu od stvari i osoba u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

V. Svaka stranka snosi svoje troškove."

2. Ovu presudu, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobijaju i tužiteljica i tuženik, tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, a tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP). Tužiteljica prvostupanjsku presudu pobija, kako navodi, prvenstveno u dijelu pod točkom II., podredno i u dijelu pod točkom I., te točkama II. i V., a tuženik u dijelu pod točkama III., IV. i V. Tužiteljica predlaže prvostupanjsku presudu potvrditi u točkama III. i IV. izreke, preinačiti točke II. i V., a po potrebi i točku I., te obvezati tuženika naknaditi tužiteljici parnične troškove uključujući i troškove žalbe. Tuženik predlaže prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti te obvezati tužiteljicu da mu naknadi troškove postupka uključujući troškove žalbe, podredno ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalba tužiteljice je osnovana dok je žalba tuženika samo neznatno osnovana.

5. Predmet spora zahtjev je za utvrđenje da je raskinut ugovor o kupoprodaji što su ga parnične stranke zaključile 6. studenog 2008. (u daljnjem tekstu: Ugovor), eventualni zahtjev da je taj Ugovor ništetan, te zahtjevi za brisanjem upisa provedenog u zemljišnim knjigama na temelju navedenog Ugovora, te predaja u posjed.

6. Prvostupanjski je sud utvrdio i iz raspravne građe proizlazi:

- da je tužiteljica sestra tuženikove supruge,

- da je tužiteljica od svog pokojnog oca naslijedila kuću koja je bila predmet spornog kupoprodajnog Ugovora (rješenje o nasljeđivanju iz 1996. godine),

- da je tužiteljičina sestra, a tuženikova supruga, s tužiteljicom zaključila ugovor o najmu za navedenu kuću i to 27. ožujka 2008. koji je bio zaključen na godinu dana i to od 1.1.2008. do 31.12. 2008., uz otkazni rok od 30 dana., po kojem je u kući (i prije toga) stanovala obitelj tužiteljičine sestre, dakle i tuženik i dvojica sinova, s time da najam nije trebalo plaćati već o kući brinuti – održavati je,

- da su nakon toga parnične stranke 2008. godine zaključile predmetni Ugovor po kojem tužiteljica prodaje tuženiku predmetnu kuću za 8.000,00 eura,

- da je u ugovoreno: „Kupac se obvezao isplatiti prodavateljici kupoprodajnu cijenu do realizacije kredita kupca.“

- da je tuženik po predmetnom ugovoru tužiteljici uplatio na bankovni račun u Njemačkoj 285,50 eura,

- da je tužiteljica u dopisu od 25. travnja 2012., za kojeg tvrdi da je njime Ugovor raskinula, poslanom sestri i tuženiku, navela „ja sam prisiljena kuću i zemljište na druge prodati. Dajem vam otkazni rok od 6 mjeseci“,

- da tužiteljica u drugom dopisu, također od 25. travnja 2012., upućenog D., svojoj sestri, otkazuje ugovor o najmu i kao otkazni rok navodi 31.12.2012.,

pa je zaključio da je do dopisa od 25. travnja 2012. već istekao rok tuženiku za isplatu kupoprodajne cijene i da od toga dana najkasnije teče rok zastare za pravo tužiteljice na podnošenje zahtjeva koji joj pripadaju po osnovi raskida ugovora.

7. Slijedom navedenih utvrđenja i zaključaka prvostupanjski sud odbija (prvenstveni) tužbeni zahtjev kojim se tražilo utvrđenje da je Ugovor raskinut jer je, do podnošenja tužbe, protekao petogodišnji zastarni rok.

8. Prvostupanjski sud prihvaća eventualni tužbeni zahtjev, onaj za utvrđenje da je Ugovor ništetan, jer je kupoprodajna cijena ugovorena u valuti (eurima), protivno tada važećoj Odluci o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji („Narodne novine“ 111/05 i 16/15, dalje: Odluka), točnije članku VII. stavak 1. točki a) kojom je propisano da su dopušteni plaćanje i naplata u devizama između rezidenata i nerezidenata za kapitalne poslove osim u slučaju kupoprodaje nekretnina u Republici Hrvatskoj.

9. Zahtjev za brisanjem upisa u zemljišnoj knjizi i upis vlasništva na tužiteljicu, a kojeg tužiteljica temelji na odredbi članka 150. Zakona o zemljišnim knjigama (brisovna tužba), prvostupanjski sud odbija jer (cit.) „sud je utvrdio da nisu ispunjeni iz navedene zakonske odredbe te da tužiteljica svoje pravo na upis prava vlasništva može zahtijevati kondemnatornim zahtjevom protiv tuženika za izdavanje tabularne isprave.“

10. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti, ali je, djelomično, pogrešno primijenio materijalno pravo.

10.1. Ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz odredbe članka 365. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju sadržajno ukazuju oba žalitelja tvrdeći da prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama, da je presuda kontradiktorna, odnosno da se ne može ispitati.

11. U prvom redu valja primijetiti da je, prema shvaćanju ovog suda, i postavljanje tužbenog zahtjeva da se ugovor raskine, kao prvenstvenog, zahtjeva da je ugovor ništetan, tek kao eventualnog, kontradiktorno. Naime, raskinuti se može samo valjan ugovor, a ništetan ugovor to nije, pa kad se istodobno tvrdi da je ugovor ništetan a traži se utvrditi da je ugovor raskinut, činjenica ništetnosti ugovora, ako je nesporna ili dokazana, predstavlja razlog za odbijanje zahtjeva za raskidom ugovora. Prvo je dakle pitanje valjanosti/ništetnost ugovora, a tek potom i ako ugovor nije ništetan, pitanje je, je li raskinut.

12. No, kad su tužbeni zahtjevi postavljeni redoslijedom kao što je to u ovom slučaju riječ, tada je, kao prethodno pitanje za raskid Ugovora trebalo utvrditi da li je Ugovor uopće valjan odnosno je li ništetan.

12.1. Razlog zbog kojeg prvostupanjski sud utvrđuje da je Ugovor ništetan nije valjan. Naime, Odluka na koju se poziva prvostupanjski sud odnosi se, po logici stvari, samo na plaćanja u zemlji, a k tome njome je propisano samo da plaćanje i naplata u devizama nisu dopušteni, a ne i da su ugovori koji bi takvo plaćanje predviđali bili ništetni.

12.2. U ovom slučaju nije bila riječ o plaćanju u zemlji već u inozemstvu, na točno određeni bankovni račun tužiteljice u N., gdje tužiteljica prebiva.

K tome se ukazuje i na odredbu članka 22. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - u daljnjem tekstu: ZOO) kojom je propisano:

„Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili stranoj valuti, njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju koji objavi Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja.“ iz koje odredbe, argumentuma od contrario, proizlazi da ugovor o kupoprodaji, samo zato što je novčana obveza ugovorena u stranoj valuti ne bi bio ništetan.

13. Pogrešno prvostupanjski sud smatra da zahtjev za utvrđenje da je ugovor raskinut zastarijeva. Zastarni rok, kada su ugovori u pitanju, postoji samo za zahtjev za ispunjenjem ugovorne obveze, npr. isplatu kupoprodajne cijene. No ako je ugovor raskinut, zbog neispunjenja ugovorne obveze u roku, kao što je to ovdje slučaj, a što je ovdje učinjeno dopisom od 25. travnja 2012., kako je to i utvrdio prvostupanjski sud, strana koja ima pravni interes može tražiti da sud utvrdi da je do raskida ugovora došlo.

13.1. Prvostupanjski je sud ispravno naveo odredbu članka 360. ZOO-a, prema kojoj u dvostrano obveznim odnosima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze, ili pod pretpostavkama predviđenim u idućim člancima, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom.

13.2. Odredbom članka 362. propisano je:

„(1) Kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje.

(2) Ali ako vjerovnik želi raskinuti ugovor, mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje.

(3) Ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora.“,

dok je odredbom članka 363. ZOO-a propisano:

„Vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku.“

13.3. Da je upravo o okolnostima iz odredbe članka 363. ZOO-a riječ proizlazi iz prepiske tužiteljice i obitelji njene sestre D., a koja je priložena u spis, iz koje je vidljivo da su tužiteljici stalno iznošena opravdanja i razlozi zbog kojih kupoprodajna cijena još nije plaćena i traženi su novi rokovi u kojima će to biti učinjeno, a što je rezultiralo dopisom od 25. travnja 2012. u kojem je tužiteljica napisala (cit.) „Halo D., halo S., Da se vi uopće ne javljate i ne držite naših dogovora, nego me već godinama vućete za nos, ja sam prisiljena kuću i zemljište na druge prodati."

14. Iz navedenih razloga trebalo je prihvatiti tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je Ugovor raskinut, a u tom slučaju o zahtjevu radi utvrđenja da je taj isti Ugovor ništetan, koji je postavljen kao eventualni tužbeni zahtjev, nije trebao niti odlučivati, radi čega je odlučeno kao pod točkom I. a) i c) ove drugostupanjske presude na temelju odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a.

15. Što se tiče tužbenog zahtjeva za brisanjem uknjižbe tuženika, koji je na temelju predmetnog Ugovora izvršio upis vlasništva predmeta kupoprodaje na svoje ime 2020. godine, na temelju prijedloga za uknjižbu od 26. lipnja 2020., ovaj sud utvrđuje, da su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 150. stavak 1. ZZK, budući je u vrijeme podnošenja prijedloga za uknjižbu predmetni Ugovor već bio raskinut, pa je uknjižbom na temelju raskinutog ugovora povrijeđeno pravo tužiteljice u smislu odredbe članka 150. stavak 1. ZZK kojom je propisano:

„Nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.“

15.1. U vezi s tim valja reći da je prvostupanjski sud pogrešno o tom zahtjevu odlučio i s aspekta njegovog stava da je predmetni Ugovor ništetan, jer bi u toj situaciji, bez svake sumnje, bili ispunjeni uvjeti za brisovnu tužbu budući bi se tada upis temeljio na ništetnom pravnom poslu, a to bi svakako značilo da je povrijeđeno knjižno pravo tužiteljice kao nositeljice knjižnog prava i ni u kojem od ova dva slučaja (uknjižbe na temelju ništetnog ili raskinutog ugovora) tužiteljica ne bi imala pravo tražiti od tuženika izdavanje isprave podobne za uknjižbu predmetne nekretnine na svoje ime, kako to navodi prvostupanjski sud.

15.2. Stoga, budući je zahtjev za brisanjem pravilno bilo prihvatiti, to je odlučeno kao pod točkom I. b) u odnosu na točku II. izreke na temelju odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a.

16. Zahtjev za predajom u posjed nekretnine prvostupanjski je sud pravilno prihvatio (točka IV. izreke) na temelju odredbe članka 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZV) kojom vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar je propisano da

da mu ona preda svoj posjed te stvari, budući je tužiteljica dokazala da je vlasnica predmetne nekretnine, da njeno pravo nije prestalo jer je Ugovor (o kupoprodaji) raskinut, a nije bilo sporno da je nekretnina u posjedu tuženika.

17. Kako je tužiteljica u sporu uspjela to je tuženik obvezan naknaditi joj troškove postupka, kako prvostupanjskog, tako i žalbenog, radi čega je odlučeno kao pod točkom I.b) i točkom II. izreke na temelju odredbe članka 166. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a. Priznati troškovi prvostupanjskog postupka se odnose na troškove zastupanja po odvjetniku za sastav tužbe, podneska od 4. veljače 2021. te zastupanja na ročištima 10.3., 16.6., 22.9. 2021., 28.1. i 25.5.2022., po 1.250,00 kuna svaka radnja u kojoj je uključen PDV od 25%, te sudskih pristojbi od po 475,00 kuna za tužbu i presudu. Ostali zatraženi troškovi nisu priznati jer nisu bili potrebni za vođenje spora (članak 155. stavak 1. ZPP-a), a odnose se na sastav podnesaka od 9.10.2020. i 13.4.2022. Nije priznat ni zatraženi putni trošak jer nije pruženo obrazloženje odnosno dokaz o njegovoj visini. Priznati troškovi žalbenog postupka odnose se na trošak sastava žalbe u svoti od 1.562,50 kuna, te trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 950,00 kuna.

18. Slijedom navedenog, a zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., o troškovima je odlučeno kao u točkama I., V. i II. izreke.

Dubrovnik, 19. travnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Đorđo Benussi, v.r.