REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 545/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AOT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Bojana Marčelan, odvjetnica u Varaždinu, protiv tuženika Zagrebačke banke d.d. iz Zagreba, Trg bana J. Jelačića 10, OIB 92963223473, kojeg zastupa Margita Kiš Kapetanović, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2279/2022-2 od 26. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-556/19-30 od 10. svibnja 2022., u sjednici održanoj 18. travnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se revizija tuženici protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2279/2022-2 od 26. listopada 2022., zbog slijedećeg pravnog pitanja:

„Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalno pravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?“

Obrazloženje

1. 1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2279/2022-2 od 26. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P- 556/19-30 od 10. svibnja 2022., zbog pitanja koje glasi:

„Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalno pravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?

1. 2. U prijedlogu navodi da je postavljeno pitanje iznimno bitno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, te se, navodeći razloge važnosti toga pitanja, pozvala na više odluka županijskih sudova.

2. Prvostupanjskom presudom tuženici je naloženo da na ime utvrđene preplate do koje je došlo uslijed primjene CHF valutne klauzule i promjenjive kamatne stope tužitelju isplati iznos od 226.074,47 kn, a koji iznos predstavlja samo pozitivnu tečajnu razliku bez uzimanja u obzir i negativne tečajne razlike uz obrazloženje: „Iz nalaza i mišljenja vještaka jasno proizlazi da negativne tečajne razlike ukupno iznose 5.011,14 kn (od kolovoza 2006. do prosinca 2008.). Međutim ovaj prigovor sud smatra neosnovanim s obzirom na činjenicu da tuženik u ovoj pravnoj stvari nije niti potraživao od tužitelja povrat „negativne razlike“ anuiteta. U slučaju da je tuženik postavio protutužbeni zahtjev ili prigovor radi prebijanja, onda bi takve „negativne razlike“ bile obračunate. Takav stav je sadržan u presudi Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž 2000/21-2 od 6. srpnja 2021., kao i u presudi Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž 1226/20-2 od 3. ožujka 2021., a sa stavovima iz navedenih presuda je suglasan i ovaj sud.“

3. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je prvostupanjska presuda uz obrazloženje: „U odnosu na taj žalbeni navod valja reći da je sud prvog stupnja pod točkom 20. obrazloženja pravilno naveo da tuženik nije postavio protutužbeni zahtjev niti istaknuo prigovor radi prebijanja do zaključenja prethodnog postupka, sukladno čl. 288.a st. 6. ZPP-a i čl. 189. st. 1. ZPP-a, u odnosu na naprijed opisanu razliku pa prema mišljenju ovog suda, prvostupanjski sud o istoj nije bio obvezan odlučiti.“

4. Dakle, nižestupanjski sudovi nisu uzeli u obzir i negativne tečajne razlike iz razloga što tuženik u tom dijelu nije postavio protutužbeni zahtjev ili prigovor radi prebijanja,

5. Postupajući po odredbi čl. 385.a. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19. I 80/22 – dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. podstavak 3. ZPP-a zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju o kojima nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena.

6. Naime, drugostupanjska odluka u ovoj pravnoj stvari u odnosu na prvopostavljeno pravno pitanje u suprotnosti je primjerice s odlukom Županijskog suda u Slavonskom brodu, Stalne službe u Požegi u odluci poslovni broj Gž-1077/2020 od 2. veljače 2021., Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-832/2021 od 15. rujna 2021., Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-187/2022 od 14. travnja 2022.

7. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a riješiti kao u izreci.

Zagreb 18. travnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Žabčić