REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 198/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, OIB 46377257342, iz Zagreba, Kišpatićeva 12, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-1082/2020-2 od 28. lipnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr-593/2019-28 od 28. kolovoza 2020., u sjednici održanoj 18. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika te se preinačuju presuda Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-1082/2020-2 od 28. lipnja 2021. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr-593/2019-28 od 24. kolovoza 2020., i sudi:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 596,28 kuna (79,13 €) bruto, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:

- na iznos od 198,40 kuna (26,33 €) od 16. lipnja 2016. do isplate,

- na iznos od 194,52 kuna (25,81 €) od 16. lipnja 2017. do isplate,

- na iznos od 203,36 kuna (26,99 €) od 16. rujna 2018. do isplate, sve u roku od 8 dana.

Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.325,00 kuna (308,58 €) sa zakonskim zateznim kamatama sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od 24. kolovoza 2020. do isplate, u roku od 8 dana".

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom u točki I. izreke naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 664,26 kuna (88,16 €) bruto sa zakonskim zateznim kamatama (osim zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u dosuđenom bruto iznosu), na pojedinačne mjesečne iznose kako je to pobliže određeno u ovoj točki izreke presude. Odlukom je o parničnom trošku sadržanoj u točki II. izreke naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici troškove postupka u ukupnom iznosu od 2.325,00 kuna (308,58 €) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od presuđenja do isplate.

2. Drugostupanjskom je presudom odbijena kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda.

3. Ovaj je sud rješenjem broj Revd-4356/2021-2 od 13. listopada 2021. dopustio tuženiku podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

"Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond radnih sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir odredbe članka 51. i članka 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13, 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati kao i da se sati rada blagdanom i neradnim danom i dan Uskrsa evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?

Jesu li radni dani koji ulaze u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati ili se dan blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?

Je li rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren redovni mjesečni fond radnih sati?

Je li sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15) vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe članaka 18. i 19. Kolektivnog ugovora?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik podnosi reviziju iz članka 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) protiv drugostupanjske presude pobijajući je u cijelosti zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je dopuštena. Revident predlaže preinačiti drugostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev, podredno ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Na reviziju nije odgovoreno.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet je pobijanog dijela drugostupanjske presude zahtjev tužiteljice zaposlene kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre za isplatu razlike plaće u iznosu od 596,28 kuna (79,13 €) bruto za ostvareni prekovremeni rad koji je nastao radom za vrijeme blagdana ili neradnog dana koji pada od ponedjeljka do petka, i to u razdoblju od svibnja 2016. do prosinca 2018.

7. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su slijedeće pravno odlučne činjenice:

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika na radnom mjestu medicinske sestre,

- da u slučaju ako redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih sati bez blagdana, subota i nedjelja u tekućem mjesecu i osam radnih sati dnevno, potraživanje prekovremenog rada koji je bio dulji od dnevnog rasporeda radnog vremena i koji je bio dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 596,28 kuna (79,13 €) bruto, a manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora iznosi 67,98 kuna (9,02 €) bruto (potonji se iznos ne pobija revizijom), odnosno ukupno 664,26 kuna (88,16 €) bruto.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski su sudovi primjenom relevantnih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''Narodne novine'' broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU/13), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''Narodne novine'' broj 2/18 - dalje: KU/18), odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'' broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11 - dalje: ZB) te relevantnih odredbi Zakona o radu (''Narodne novine'' broj 93/14 i 127/17 - dalje: ZR/14) i Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim te su ga prihvatili.

9. Prema odredbi članka 391. stavka 1. ZPP, u povodu revizije iz članka 382. tog Zakona, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojih je dopuštena.

10. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (članak 391. stavak 3. ZPP).

11. S obzirom na sadržaj pitanja u odnosu na koja je revizija dopuštena, u ovom je stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati jer se, prema tvrdnji tužiteljice, u mjesečni fond radnih sati računaju svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond radnih sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe članka 51. stavka 10. KU/13.

12. Odredbom je članka 51. stavka 10. KU/13 određeno da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati.

13. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na odredbu članka 19. stavka 6. KU/13, prema kojoj tumačenje povjerenstva ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je prilikom primjene KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev 587/21-2 od 31. kolovoza 2022., Revr-630/2017 i dr.). Pri tome nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

14. Odredbu je članka 51. stavka 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta tumačilo. Na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. članovi Povjerenstva donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi:

''Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu s ustavnim izjednačavanjem prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. jedan blagdan pada u radni dan, mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.''

15. Zajedničko je povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo Zaključak broj 153. koji glasi:

''Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni po redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada na radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21., 48. i 148.''

16. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13 zato što u spisu nema naznaka da bi tumačenje bilo opterećeno nemoralnošću, pretjeranom strogošću ili sličnim razlozima otklanjanja njegove primjene.

17. Zaključak broj 153. razlikuje se od Zaključka broj 148. (koji Zaključak je stavljen izvan snage nakon donošenja Zaključka broj 153. u tome što po njemu redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148 redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe članka 51. stavka 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

18. Zajedničko je povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo Zaključak broj 169 koji glasi:

''Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.'' 19. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe članka 51. stavka 10. KU/13 doneseno po povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje od njegovog stupanja na snagu.

20. S obzirom na to da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. od 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju bi redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se tumačenje broj 153.

21. Kao što je već navedeno, tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora obvezuju te predstavljaju sastavni dio Kolektivnog ugovora (članak 19. stavak 6. KU/13), pa je već time osnovan navod tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dan blagdana u tom mjesecu.

22. Odredbom je članka 51. KU/13, odnosno članka 49. KU/18 određeno da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu ZB evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati se uvećavaju u postocima navedenim u članku 52. KU/13, odnosno članku 50. KU/18. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe članka 51. stavka 9. KU/13, odnosno članka 49. KU/18.

23. S obzirom na to da je tužiteljica zahtjev za isplatu iznosa od 596,28 kuna (79,13 €) kuna utemeljila na neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, to su pogrešno nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u utuženom razdoblju, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim.

24. Slijedom navedenog, pravilnom je primjenom materijalnog prava tužbeni je zahtjev valjalo odbiti, a ne prihvatiti, pa je nižestupanjske presude valjalo preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev temeljem odredbe članka 395. stavka 1. ZPP.

25. Odluka je o parničnom trošku donesena na temelju odredbe članka 166. stavka 2. ZPP. Naime, kako o spornom pitanju u vrijeme podnošenja tužbe i zaključenja glavne rasprave sudska praksa nije bila ustaljena, a radi se o sporu u kojem tužitelj traži pravnu zaštitu kao radnika protiv svog poslodavca kao jače stranke u njihovu međusobnom odnosu, revizijski sud ocjenjuje da je u skladu sa sadržajem i pravnim domašajem konvencijskog i ustavnog prava tužiteljice na pristup sudu, usprkos činjenici da je ona u cijelosti izgubila u parnici, primjereno odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Zagreb, 18. travnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Žabčić