REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1283/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Opće bolnice Bjelovar iz Bjelovara, Mihanovićeva kbr. 8 (OIB: 34506547848), zastupane po punomoćniku Zoranu Vukeliću, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženice PC iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupane po punomoćniku Zlatku Badžaku, odvjetniku iz Zagreba, Ljudevita Posavskog kbr. 37, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice da joj se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-2815/2022-2 od 26. listopada 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. Pr-114/2022-91 od 15. lipnja 2022., u sjednici održanoj 18. travnja 2023.,
r i j e š i o j e :
Tužiteljici se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-2815/2022-2 od 26. listopada 2022. u odluci kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. Pr-114/2022-91 od 15. lipnja 2022. u odnosu na u njezinom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:
„da li radnik ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), odnosno da li je poslodavac počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć, u slučaju kada je poslodavac od radnika zahtijevao obavljanje prekovremenog rada, a radnik je izvanredno otkazao ugovor o radu, iako je mogao odbiti obavljanje prekovremenog rada, a sve iz razloga što nedolaskom na posao prije početka redovnog radnog vremena ne bi počinio povredu radne obveze?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena prvostupanjska presuda u odluci kojom je odbijen tužbeni zahtjev na obvezivanje tuženice isplatiti tužiteljici 410.267,80 kn sa pripadajućom i u izreci presude određenom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. prosinca 2008.
2. Tužiteljica je podnijela prijedlog da joj se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnog pitanja naznačenog u izreci ovoga rješenja, a kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Tuženica je odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije i predložila da se revizija ne dopusti.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 26. listopada 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.“,
- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi,...“.
7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.
8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tužiteljice postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 1290/2019-2 od 10. ožujka 2021.) i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.
9. Stoga je pravilno za zaključiti:
9.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),
9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije,
te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP- a).
Zagreb, 18. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
