Poslovni broj: UsI-1252/22-18

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice L. S. iz P., OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., OIB: …, radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon održane usmene i javne rasprave, 18. travnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/21-01/03422781735, URBROJ: 341-99-05/3-21-9402, broj spisa: 670003 od 17. ožujka 2022.

II Poništava se rješenje zavoda, Područne službe u V., KLASA: UP/I 141- 02/21-01/03422781735, URBROJ: 341-20-05/3-21-31330, broj spisa: 170003 od 23. studenoga 2021.

III Utvrđuje se da je kod tužiteljice nastupio djelomični gubitak radne sposobnosti, zbog bolesti, počevši od 14. listopada 2021., s time da tužiteljica može raditi na prilagođenim poslovima na kojima ne nosi i ne diže pojedinačne terete teže od 5 kg, na kojima je ritam rada prilagođen bolestima tužiteljice, te može raditi u slobodnom ritmu administrativne poslove pri kojima sama određuje tempo rada, uz češće kratkotrajne pauze kada to zahtjeva zadovoljenje fizioloških potreba, te na prilagođenim poslovima može raditi 70% uobičajenog radnog vremena.

IV Nalaže se prvostupanjskom tijelu da u roku od šezdeset dana od dostave pravomoćne presude donese rješenje kojim će utvrditi jesu li kod tužiteljice ispunjeni ostali zakonski uvjeti za priznanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. V Nalaže se prvostupanjskom tijelu da tužiteljici naknadi trošak od 53,09 eur / 400,00 kn (pedesettri eura i devet centa / četristo kuna) na ime plaćenog predujma za vještačenje od 20% od ukupnog iznosa predujma.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/21-01/03422781735, URBROJ: 341-99-05/3-21-9402, broj spisa: 670003 od 17. ožujka 2022. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja zavoda, Područne službe u V., KLASA: UP/I 141- 02/21-01/03422781735, URBROJ: 341-20-05/3-21-31330, broj spisa: 170003 od 23. studenoga 2021. kojim tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2. Tužiteljica pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da njeno zdravstveno stanje utječe na smanjenje radne sposobnosti, da se ona nalazi na bolovanju od 19. svibnja 2017. i da je aktivno uključena u sve faze liječenja kojima je podvrgnuta, ali da nema progresije u smislu izlječenja, jer se trajni gubitak organa maternice i nadbubrežne žlijezde, a što je posljedica karcinoma ne može nadomjestiti nikakvim liječenjem.

3. Iz tužbenih navoda proizlazi da predlaže sudu da poništi osporavano rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja, a obzirom da su oba stupnja stručnih tijela vještačenja zaključila da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti sukladno članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju.

5. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Sud je održao usmenu i javnu raspravu na dva ročišta u prisutnosti supruga tužiteljice i opunomoćenika tuženika, te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21).

8. Na prvom ročištu sud je prihvatio prijedlog supruga tužiteljice da se provede sudsko-medicinsko vještačenje na okolnost je li kod tužiteljice i kada nastupilo smanjenje ili gubitak radne sposobnosti u smislu stručno-medicinskih kriterija iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju.

9. U upravnom sporu pribavljen je nalaz i mišljenje vještaka prim. dr. sc. M. Z., dr. med. specijalista medicine rada od 27. veljače 2023., koja je na pitanje suda odgovorila da je kod tužiteljice zbog opisanih trajnih funkcionalnih oštećenja, a uzimajući u obzir opis poslova tužiteljice priložen u spisu (konobar), nastupio djelomični gubitak radne sposobnosti u smislu stručno-medicinskih kriterija iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju, zbog bolesti, počevši od 14. listopada 2021., s time da tužiteljica može raditi na prilagođenim poslovima na kojima ne nosi i ne diže pojedinačne terete teže od 5 kg, na kojima je ritam rada prilagođen bolestima tužiteljice, te može raditi u slobodnom ritmu administrativne poslove pri kojima sama određuje tempo rada, uz češće kratkotrajne pauze kada to zahtjeva zadovoljenje fizioloških potreba, te na prilagođenim poslovima može raditi 70% uobičajenog radnog vremena.

10. Na drugom ročištu suprug tužiteljice je precizirao tužbeni zahtjev na način da traži poništavanje drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja i da joj se prizna pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju djelomičnog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti, jer je neovisni sudski vještak potvrdio tužiteljičine navode iz tužbe, a tužiteljica je do sada napunila otprilike 26 godina radnog staža, te je u sudski spis priložio elektronički zapis tuženika na dan 31. ožujka 2023. u kojem je navedeno trajanje staža osiguranja tužiteljice, dok je opunomoćenik tuženika napomenuo da ukoliko sud odluči da kod tužiteljice postoji djelomični gubitak radne sposobnosti, može naložiti prvostupanjskom tijelu da ono utvrdi ispunjava li tužiteljica i ostale zakonske uvjete za priznanje prava.

11. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.

12. Prema podacima spisa predmeta u upravnom postupku, tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a na temelju suglasnih mišljenja oba stupnja tijela stručnog vještačenja da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. Zakona o 157/13, 151,14, 33,15, 93/15, 120/16, mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj:

18/18 – Odluka Ustavnog suda RH, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21).

13. Odredbom članka 39. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Stavkom 3. navedenog članka Zakona propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

Stavkom 4. navedenog članka Zakona propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je da su uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest. 14. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužiteljice.

15. Naime, sud je uzeo u obzir da iz obrazloženja nalaza i mišljenja o radnoj sposobnosti tužiteljice Područnog ureda V. od 14. listopada 2021. proizlazi da je ovo tijelo nakon pregleda tužiteljice i uvida u medicinsku dokumentaciju zaključilo da kod tužiteljice postoji djelomični gubitak radne sposobnosti, a uzevši u obzir opis poslova radnog mjesta tužiteljice i nemogućnost poslodavca da ju rasporedi na drugo radno mjesto.

16. Međutim, u postupku revizije, Samostalni sektor za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja je 10. studenog 2021. navedeni nalaz ocijenio nepravilnim, te je utvrdio da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomičan niti potpuni gubitak radne sposobnosti, pa je prvostupanjsko tijelo vještačenja 20. studenog 2021. usuglasilo svoj nalaz i mišljenje sa revizorskim nalazom i mišljenjem.

17. U upravnom sporu, neovisni sudski vještak za razliku od vještaka Zavoda dao je puno detaljnije obrazloženje zbog čega smatra da je kod tužiteljice zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a uzevši u obzir poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njenim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njenim dosadašnjim poslovima, te kod tužiteljice postoji djelomični gubitak radne sposobnosti, jer se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost tužiteljica ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, te je vještak detaljno naveo koje kontraindikacije za obavljanje određenih poslova postoje kod tužiteljice, a koje poslove uz prilagodbu ona može i dalje obavljati.

18. Iz navedenih razloga sud je u cijelosti prihvatio zaključak dan u pribavljenom nalazu i mišljenju neovisnog sudskog vještaka i priznao tužiteljici pravo prema utvrđenjima iz tog nalaza, a uzevši u obzir medicinske činjenice u spisu i sadržaj odredbe članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju, te uzevši u obzir da je tužiteljica rođena 31. siječnja 1978. i da je do sada napunila otprilike 26 godina radnog staža, ali da sud nema podatke jesu li za tužiteljicu dok je bila član poljoprivrednog kućanstva od 1. kolovoza 1999. do 18. studenog 2007. plaćeni doprinosi i ispunjeni uvjeti za priznanje mirovinskog staža, a obzirom da za navedeno razdoblje u elektroničkom zapisu tuženika od 31. ožujka 2023. nije navedeno vrijeme trajanja staža osiguranja, već samo početak i prestanak osiguranja.

19. Kako je sud poništio osporavana rješenja, te se time smatra da je tužiteljica uspjela u sporu, a sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-2279/2018 od 9. travnja 2019., sud je naložio tuženiku da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora za provedeno medicinsko vještačenje u iznosu od 53,09 eur / 400,00 kn. Dvojno iskazivanje novčane vrijednosti u eurima određeno je prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22).

20. Stoga je sud na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.

U Zagrebu 18. travnja 2023.

Sutkinja:

Tamara Bogdanović, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.