Poslovni broj: Usž-361/23-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Senke Orlić Zaninović, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja H. G. iz R. A., K., kojeg zastupa odvjetnik I. M., U., protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z., klasa: UP/II-361-05/21-26/109, urbroj: 531-07-01-03/09-22-2 od 31. svibnja 2022., uz sudjelovanje zainteresirane osobe B. G., D., i C. A. W., U., Đuba-Giubba, radi rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-876/22-12 od 24. studenoga 2022., na sjednici vijeća održanoj 18. travnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-876/22-12 od 24. studenoga 2022.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-05/21-26/109, urbroj: 531-07-01- 03/09-22-2 od 31. svibnja 2022., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja o izvedenom stanju I. županije, Grada U., Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje, klasa: UP/I-361-05/13-02/2318, urbroj: 2105/05-06/20- 20-36 od 11. prosinca 2020. Naprijed navedenim rješenjem ozakonjuje se nezavršena rekonstruirana slobodnostojeća manje zahtjevna zgrada stambene namjene izgrađena na kč.br. 3842/1 k.o. U. unutar građevinskog područja naselja Š., sve pobliže navedeno u točki 1. izreke rješenja tijela prvog stupnja.
2. Tužitelj u žalbi navodi da pogrešno zaključuje prvostupanjski sud da se iz izvadaka iz katastarskih planova vidi da se predmetna zgrada ne nalazi na pomorskom dobru jer se u izvatcima iz katastarskih planova ne ucrtavaju granice pomorskog dobra. Stoga je tužitelj predlagao da se pribave akti kojim su utvrđene granice pomorskog dobra u odnosu na područje gdje se nalazi prijeporna nekretnina. Osoba koja je provodila očevid dana 5. studenoga 2020., nije po profesiji geometar pa nema stručnog znanja da utvrdi da li se zgrada nalazi ili se ne nalazi unutar granica pomorskog dobra što je bilo moguće utvrditi samo vještačenjem po vještaku geometru. Smatra da je rješenje o izvedenom stanju izdano suprotno odredbi članka 6. stavka 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Predlaže da se presuda poništi i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Tuženik i zainteresirane osobe, nisu dostavile odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
6. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.-dalje: ZOPNIZ), člankom 6. stavkom 2. alineja 3. propisano je da je isključena od ozakonjenja zgrada koja se nalazi na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na postojećoj površini javne namjene uz suglasnost upravitelja te površine, odnosno vlasnika iste, ako ne postoji upravitelj zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda – pravne osobe za upravljanje vodama (u daljnjem tekstu: Hrvatske vode).
7. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih Sudu, ne proizlazi da bi se nekretnina na kojoj je izgrađena predmetna zgrada, koja je rješenjem prvostupanjskog tijela ozakonjena, nalazila u neposrednoj blizini mora odnosno da bi se nalazila na pomorskom dobru. Naime, iz podataka spisa predmeta proizlazi da se predmetna zgrada nalazi unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Umaga i to unutar građevinskog područja naselja Š., a iz priloženog izvoda iz katastarskog plana ne proizlazi da bi se ista nalazila na pomorskom dobru. Navedeno ne proizlazi niti iz podataka katastra nekretnina, Odjela za katastar nekretnina B.-B., u koji je Sud izvršio uvid i iz kojeg proizlazi da nije evidentiran posebni pravni režim na predmetnoj nekretnini odnosno podaci o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima, a koji se, suprotno mišljenju tužitelja evidentiraju u katastru sukladno odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 112/18. i 39/22.) te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123711., 56/16., 98/19.).
8. Kako iz navedenih javnih isprava ne proizlazi da se predmetna nekretnina, na kojoj je izgrađena građevina za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, nalazi unutar granica pomorskog dobra, a budući da tužitelj u tijeku postupka nije priložio nikakve dokaze koji bi upućivali na drugačije stanje stvari, to svojim općenitim prigovorima nije doveo u sumnju zakonitost osporenog rješenja.
9. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz izvedenih dokaza te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode, a naveo je i razloge zašto nije izveo predložene dokaze. Time je sud postupio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a.
10. Imajući u vidu navedeno, valjalo je temeljem odredbe članka 74. stavka 1.
ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 18. travnja 2023.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović, v.r.
