REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1311/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Varaždin, P. Miškine 49, OIB 68289504926, koga zastupa punomoćnik Domagoj Crnogorac, odvjetnik u Varaždinu, A. Opolski 2, protiv 1. tuženika ŽELJKA FILIPOVIĆA iz Varaždina, Vladimira Vidrića 36, OIB 00201717659 i 2. tuženika STJEPANA GLUHAKOVIĆA iz Gornji Kneginec-Varaždinbreg, Dugi Vrh 32/3, OIB 97494286908, koje zastupa punomoćnik Hrvoje Petrić, odvjetnik u Varaždinu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4181/2022-2 od 9. studenog 2022., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu broj P-6/2021-41 od 29. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 18. travnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4181/2022-2 od 9. studenog 2022. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu broj P-6/2021-41 od 29. kolovoza 2022.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da su tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije postavili sedam pravnih pitanja za koja smatraju da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te su se pozvali na niz odluka ovog suda kao razlog važnosti za naznačena pitanja.
3. Tuženici prvim naznačenim pitanjem preispituju je li odredba menadžerskog ugovora kojom se društvo obvezalo s osiguravajućim društvom o svom trošku, a za korist menadžera sklopiti osiguranje života menadžera s doživljenjem kao osiguranim slučajem jasna odredba iz koje primjenom čl. 921. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11 - dalje: ZOO) u vezi s čl. 319. st. 1. ZOO proizlazi da je korisnik osiguranja za slučaj doživljenja trebao biti menadžer, a ne društvo?
3.1. Naznačenim pitanjem predlagatelji preispituju je li određena odredba ugovora menadžerskog ugovora nejasna, dok je sud u pobijanoj presudi ocijenio da nema nejasnoća odnosno da iz spora proizlazi, a prije svega da je u ugovoru o osiguranju jasno izražena prava volja stranaka da je za slučaj doživljenja korisnik osiguranja tužitelj. Stoga prvo naznačeno pitanje nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.2. Drugim naznačenim pitanjem predlagatelji preispituju predstavlja li pravno pravilo iz čl. 320. st. 1. ZOO koje se odnosi na tumačenje nejasnih odredbi ugovora koji je pripremila i predložila jedna ugovorna strana posebno pravilo o tumačenju nejasnih odredbi koje se primjenjuju prije općeg pravila iz čl. 319. st. 2. ZOO. 3.3. Međutim o drugom naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu jer drugostupanjski sud u pobijanoj odluci nije primijenio navedene odredbe čiju primjenu preispituje predlagatelj. Naime sud je u pobijano presudi ocijenio da je volja stranaka jasno izražena tužiteljevim sklapanjem dva ugovora o osiguranju i da je u policama osiguranja jasno izrijekom i velikim slovima navedeno da je za slučaj doživljenja korisnik osiguranja tužitelj. Znači sud je u pobijanoj presudi zaključio da je u policama osiguranja jasno izražena prava volja ugovornih stranaka u pogledu korisnika osiguranja za slučaj doživljenja (a to je tužitelj) kao i da se tuženici sadržaju navedenih polica osiguranja u vrijeme sklapanja ugovora nisu usprotivili sve dok se nije približio istek desetogodišnjeg ugovora o osiguranju (kada su protupravno i samoinicijativno izmijenili odredbu ugovora o osiguranju). Stoga naznačeno pitanje nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.4. Trećim naznačenim pitanjem predlagatelji polaze od netočne procesne pretpostavke da je drugostupanjski sud propustio obrazložiti pretpostavke za odštetnu odgovornost stoga o tako naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu.
3.5. Preostala pitanja odnose se na preispitivanje odluke o troškovima parničnog postupka u kojim pitanjima predlagatelji polaze od pogrešnih procesnih pretpostavki. Naime sud je u pobijanoj presudi prihvativši tužbeni zahtjev pravilno ocijenio sukladno čl. 154. st. 1. ZPP da stranka koja je u cijelosti izgubila u sporu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove parničnog postupka. Stoga preispitivanje primjene čl. 154. st. 1. ZPP, visine vrijednosti predmeta spora osporavanjem da nije prihvaćena preinaka tužbenog zahtjeva, a koja je prihvaćena, isticanje da se prilikom odmjeravanja troškova nije vodilo računa o protutužbenom zahtjevom dok iz izreke, kao i pobijanih odluka ne proizlazi da je postavljen protutužbeni zahtjev, su pogrešne pretpostavke od kojih predlagatelji polaze u pitanjima. Slijedom iznesenog tako naznačena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Slijedom iznesenog valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije sukladno čl. 389.b st. 1. ZPP jer je ovaj sud ocijenio da nije riječ o važnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
Zagreb, 18. travnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić
Broj zapisa: 9-30858-45d78
Kontrolni broj: 06829-204d7-c4759
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JASENKA ŽABČIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
