REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-384/22

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Zrinki Tironi kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja K. K. iz K. K., O.: … , koji je zastupan po punomoćniku Z. B., odvjetniku u S., protiv tuženika G. osiguranje d.d.,

Z., O.: …, koji je zastupan po punomoćnicima odvjetnicima

odvjetničkog društva L., V. i partneri u S., radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti punomoćnika stranaka te proglašenja presude od 18. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, isplatiti tužitelju ukupan iznos od 3.168,42 eur / 23.872,44 kn[1] sa zateznim kamatama koje teku od 16. ožujka 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.880,42 eur / 21.702,50 kn sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17. listopada 2017. podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete. U tužbi se navodi da je motocikl tužitelja oštećen u prometnoj nezgodi od 16. ožujka 2017. u K. G. na način da je osiguranik tuženika vršeći radnju polukružnog okretanja oduzeo prednost motociklu koji se pravocrtno kretao u svojom prometnom traku. Nadalje se navodi da je u predmetnoj prometnoj nezgodi oštećen motocikl tužitelja zbog čega se ovom tužbom potražuje imovinska šteta. Konačno preciziranim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje isplatu iznosa od 23.872,44 kn sa zateznim kamatama od 16. ožujka 2017. do isplate, a koji iznos se odnosi na zahtjev na naknadu štete preko isplaćenog iznosa od 7.627,56 kn.

2. U odgovoru na tužbu oba tuženika je naveo da je tužitelju na ime naknade štete po ovom štetnom događaju isplatio iznos od 7.627,56 kn te je osporio osnov i visinu štete iznad tog iznosa.

3. Sud je izveo dokaze čitanjem prijave štete, prigovora od 8. svibnja 2017., dopisa od 20. ožujka 2017., zapisnika o izvidu štete na vozilu, dopisa od 20. travnja 2017., dopisa od 23. svibnja 2017., predračuna štete, prigovora od 13. rujna 2017., spisa o izvidu štete br. …, fotografije oštećenja, saslušanjem svjedoka

F. K. i I. Š., saslušanjem tužitelja K. K., vještačenjem

po vještaku N. K., dipl. ing. od 16. lipnja 2021. i očitovanjem vještaka N.

K., dipl. ing.

4. Prvostupanjskom presudom P.-491/17 od 4. srpnja 2022. sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan. Međutim, rješenjem Ž. suda u P.-P. G.-

1020/2022-2 od 3. listopada 2022. prvostupanjska presuda je ukinuta te je predmet vraćen na ponovni postupak.

5. U nastavku postupka sud je izveo dokaz usmenim vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. U postupku je potrebno raspraviti sve činjenice odlučne za odluku u ovoj pravnoj stvari.

8. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), dalje: ZPP, u svezi s čl. 107. st. 1. ZID ZPP (Narodne novine 80/22, 114/22), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice.

9. Čitanjem priložene dokumentacije iz odštetnog spisa br. …

razvidno je da je tužitelj bio vlasnik predmetnog motocikla marke S. G. 1400,

reg. ozn. S. 1607-A. u vrijeme predmetnog štetnog događaja, što uostalom među strankama nije sporno.

10. Vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing., sud je utvrdio:

- da se predmetna nezgoda dogodila 16. ožujka 2017.,

- da je mjesto prometne nezgode nalazi se u K. S. na kolniku ceste D.. F. T.,

- da je neposredno prije sraza osobno vozilo reg. oznake i broja S. 263 N.

obavlja radnju polukružnog okretanja na prostoru izvan sjevernog ruba kolnika s namjerom nastavljanja kretanja na južni prometni trak u pravcu istoka,

- da se neposredno prije sraza motocikl „S." reg. oznake i broja S. 1607 A kretao južnim prometnim trakom navedene dionice iz pravca zapada u pravcu istoka,

- da kinematiku sudionika nije moguće egzaktno prikazati matematičkim putem jer policija nije radila očevid pa nisu fiksirani tragovi sudionika u nezgodi,

- da je do sraza između prednjeg i bočnog lijevog dijela motocikla „S." i bočnog desnog dijela osobnog vozila „A." došlo na južnom prometnom traku, dakle na prometnom traku s kojim se iz pravca zapada u pravcu istoka kretao motocikl „S." i to uz sami južni rub kolnika,

- da je nakon sraza motocikl „S." pao na lijevi bok i klizao kolničkom površinom do mjesta konačnog smirivanja,

- da na kolniku neposredno prije mjesta sraza, a na južnom prometnom traku s kojim se iz pravca zapada u pravcu istoka gibao motocikl, postoje na fotodokumentaciji tragovi kočenja motocikla „S." koji se protežu prema južnom rubu kolnika sve do mjesta sraza, a iz kojih je jasno vidljivo da je vozač motocikla „S." reagirao otklonom volana u desno na pojavnost osobnog vozila A." u fazi polukrunog okretanja i ulaska u putanju kretanja motociklu „S.",

- da se neposredno prije mjesta sraza kolnička površina ceste D.. F.

T. proteže u ravnom cestovnom potezu pa je vozač osobnog vozila A." na početku obavljanja radnje polukružnog okretanja i nastavljanja kretanja južnim prometnim trakom u pravcu istoka jasno mogao uočiti nailazak motocikla „S.", istoga propustiti i na taj način sraz bi se izbjegao.

11. U pogledu visini štete vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing., sud je utvrdio:

- da je nakon prometne nezgode predmetni motocikl pregledao ovlašteni procjenitelj G. osiguranje, koji je napravio popis dijelova za zamjenu i dijelova za popravak,

- da u predmetnu procjenu štete „G." osiguranja nisu uvršteni svi dijelovi, uključujući i prednji blatobran i prednji ovjes koji su oštećeni u ovoj prometnoj nezgodi,

- da je nakon obavljene procjene štete, izdana ponuda servisa „M. B.“

od 24. ožujka 2017. u ukupnom iznosu od 58.543,00 K. (s P. om),

- da iz predmetne ponude treba izbaciti auspuh „J.", uteg volana desni i desnu čašicu instrument ploče,

- da sukladno navedenom ukupni trošak popravka prema predmetnoj ponudi iznosio bi 46.303,5 Kn,

- da je ekonomsku isplativost popravka potrebno kontrolirati preko obračuna totalne štete,

- da je tržišna vrijednost predmetnog motocikla u trenutku nastanka štete sukladno stanju na tržištu iznosila 45.000,00 kn,

- da vrijednost spašenih ostataka procjenjuje se na 30% od vrijednosti motocikla pred štetu ili 13.500,00 Kn,

- da vrijednost totalne štete iznosi 31.500,00 Kn,

- da je vještak zaključno naveo, a koji zaključak prihvaća i ovaj sud, da je na predmetnom motociklu „S. G. 1400“ reg. oznake i broja S. 1607 A, nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 31.500,00 Kn.

12. Očitujući se na primjedbe tuženika vještak je pojasnio:

- da policija nije radila očevid, pa nije moguće definirati brzine kretanja sudionika, a samim time niti kinematske međuovisnosti sudionika, pa tako nije moguće niti dati odgovor na postavljena pitanja punomoćnika tuženika vezana za kinematiku nastanka nezgode,

- prilikom izrade vještačenja vještak je koristio podatke iz predmetnog spisa uključujući izvid štete, ponudu za popravka servisera „M. B." i sve ostale podatake u spisu, da bi mogao dati osvrt na dinamiku nastanka nezgode i s tim u vezi i mogućnost nastanka oštećenja na predmetnom motociklu,

- da izvid štete predstavlja samo jedan od dokumenata u spisu koji je podložan analizi i promjenama u ovisnosti o svim ostalim parametrima nastanka nezgode,

- da je vještak analizirao i prijavu štete na stranici 5. predmetnog spisa iz koje je vidljivo da je motocikl udario prednjom stranom u stražnju desnu stranu osobnog vozila „A.", što nije sporno, a zatim je pao na lijevi bok i klizanjem se podvukao pod bočni desni dio osobnog vozila „A." svojim desnim dijelom,

- da je naletom prednjeg dijela na stražnji desni dio osobnog vozila „A." oštećen kompletan prednji ovjes. Iskrivljenje prednjih vilica koje su posljedica udarca, vidljivo je na stranici 48. i 85. predmetnog spisa, a kao posljedica udarca, klizanja i podvlačenja nastala su sva ostala oštećenja ovjesa,

- da procjenitelj iz izvida izbacuje prednje vilice iako za to nema nikakvog tehničkog uporišta, što je vidljivo iz fotodokumentacije u spisu. Optički se oštećenja ne mogu odmah uočiti, ali defektažom i mjerenjem se oštećenja na prednjem ovjesu uoče i tada je potrebno ovjes zamijeniti. Vidljivo je da je i prednji blatobran oštećen u ovoj prometnoj nezgodi na stranici 88. predmetnog spisa,

- da je vještak u svom osnovnom nalazu i mišljenju izbacio iz ponude auspuhuteg volana desni i desnu čašicu instrument ploče,

- da je kod zadatka visine štete i obračuna totalne štete, prije svega potrebno određivanje stvarne tržišne vrijednosti predmetnog motocikla u trenutku nastanka štetnog događaja. Nadalje, primjenom uobičajenih metoda obračuna totalne štete koje uključuju primjenu različitih stopa amortizacije motocikla, počevši od vremenske amortizacije pa do općeg stanja motocikla i broja prijeđenih kilometara te stanja na tržištu, nije moguće iz novonabavne vrijednosti dobiti stvarnu tržnu vrijednost motocikla u trenutku nastanka štete, vrijednost predmetnog motocikla određena je isključivo analizom tržišta, a ne uobičajenom metodom koja nam u ovom slučaju ne daje stvarnu tržnu vrijednost predmetnog motocikla. Slijedom navedenog, a kao što je kazano u osnovnom nalazu i mišljenju, na motociklu je nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 31.500,00 kn.

13. Usmeno saslušan vještak je pojasnio da na pitanje može li se izvesti zaključak o udaljenosti sudionika u momentu uključivanja vozila A. odnosno započinjanja radnje polukružnog okretanja, već odgovorio u pisanom nalazu i mišljenju. Naime, policija nije radila očevid pa sukladno navedenom nisu poznati konačni položaji sudionika, niti bilo kakvi tragovi na kolničkoj površini, a niti je napravljena skica lica mjesta. Pitanje punomoćnika tuženika usmjereno je na analizu kinematike nastanka nezgode za koju je vještak u pisanom nalazu i mišljenju jasno naveo da ne može egzaktno definirati kinematiku nastanka nezgode, jer za to u spisu nema apsolutno nikakvih parametara, dakle, nema skice lica mjesta pa time nema ni mogućnosti izračuna brzine kretanja sudionika u ovoj prometnoj nezgodi. Također nema niti bilo kakvih ucrtanih tragova. Sve je to jasno objašnjeno, i u pisanom nalazu i mišljenju, i u očitovanju vještaka.

Vještak je ponovio ono što je naveo u očitovanju, dakle da je za utvrđenje oštećenih dijelova motocikla mjerodavan izvid štete i ponuda ovlaštenog servisera. Izvid štete, na koji se poziva tuženik, u velikom broju slučajeva, što je vještaku poznato iz iskustva rada sa osigurateljima, ne predstavlja konačni popis oštećenih dijelova. Stoga se popis oštećenih dijelova često puta mora utvrditi naknadnim izvidom kod upravo ovlaštenih servisera.

U ovoj prometnoj nezgodi došlo je do naleta prednjeg dijela motocikla S. na stražnji bočni desni dio osobnog vozila A. pa je jasno da u tim slučajevima uvijek stradaju ovjes koji uključuje, i felgu, i vilice, i trokute, i sve ostale komponente.

Nakon toga motocikl je klizao do mjesta konačnog smirivanja, dakle, pao je na bok jer nije mogao ostati u uspravnom položaju pošto se radi o dvotočkašu, a odatle proizlaze oštećenja koja tuženik ignorira. Također je vještak istakao da su na stranici 48. i 85. predmetnog spisa, a što je već navedeno u dopuni nalaza i mišljenja, jasno vidljiva oštećenja prednjih vilica koje tuženik ignorira. Ako su iskrivljene prednje vilice onda vještak ne može isključiti, niti oštećena felga, niti trokut, niti sve ostale komponente ovjesa. To što procjenitelj osiguratelja nije napravio kvalitetan dopunski izvid nakon osnovnog izviđa, a koji se po pravilima struke radi tako da se felga premjera, a u ovom slučaju vilice su i optički vidljive da su iskrivljene, to apsolutno ne znači da šteta na navedenim dijelovima nije nastala. Iz tog razloga, a zbog već ranije opisanog kretanja motocikla u sudaru i nakon toga, vještak ne može isključiti da su nastala oštećenja na dijelovima motocikla koje tuženik ignorira, osim dijelova koje je isključio i naveo u osnovnom i dopunskom nalazu i mišljenju tj. očitovanju.

Vještak je naveo, da koliko mu je iz podataka spisa poznato, osiguratelj nije naknadno radio dodatni izvid štete.

14. Slijedom navedenog dakle, izradom dopune nalaza i mišljenja u kojem je vještak odgovorio na sva pitanja tuženika, a potom i usmenim saslušanjem, vještak je uspješno otklonio sve prigovore tužitelja.

Sud nalaz i mišljenje vještaka Kralja prihvaća kao objektivan, logičan, uvjerljiv, dovoljno obrazložen i izrađen po pravilima struke. Kod takvog stanja stvari izvođenje dokaza po drugom vještaku suprotno je načelu ekonomičnosti postupka.

15. Odredbom čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15; dalje: ZSPC), kao tad važećeg materijalnog prava, propisuje da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

16. U konkretnom slučaju tuženik je radnju polukružnog okretanja izveo na način da je oduzeo prednost motociklu koji se pravocrtno kretao u svom prometnom traku. Nadalje, kolnička površina ceste D.. F. T. proteže u ravnom cestovnom potezu pa je vozač osobnog vozila „A." na početku obavljanja radnje polukružnog okretanja i nastavljanja kretanja južnim prometnim trakom u pravcu istoka jasno mogao uočiti nailazak motocikla „S.", istoga propustiti i na taj način sraz bi se izbjegao. Time je osiguranik tuženika kao vozač vozila „A.“ prekršio odredbu čl. 43. st. 1. i 2. ZSPC-a i prouzrokovao predmetnu prometnu nezgodu.

S druge pak, strane u spisu ne priliježe niti jedan dokaz iz kojeg bi se mogla izračunati brzina kretanja motocikla slijedom čega sud prihvaća iskaz vozača motocikla da je vozio dopuštenom brzinom.

17. Odredbom čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22), dalje ZOO, propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

18. Slijedom navedenog sud smatra da osiguranik tuženika kriv za predmetnu prometnu nezgodu, a sukladno odredbi čl. 1072. st. 2. ZOO.

19. Nadalje je potrebno raspraviti visinu štete.

20. Iz provedenog vještačenja po vještaku N. K., dipl. ing. sud je utvrdio da je šteta na motociklu tužitelja potpuna ili totalna u ukupnom iznosu od 31.500,00 kn. Od toga iznosa potrebno je odbiti iznos od 7.627,56 kn koji je tuženik isplatio tužitelju na ime nespornog iznosa štete na predmetnom motociklu. Stoga dakle, tužitelj ima pravo na naknadu štete u iznosu od 23.872,44 kn (31.500,00 – 7.627,56), koliko je tužitelj i zatražio tužbenim zahtjevom.

21. Prigovor tuženika da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva neosnovan je u cijelosti. Naime, tužitelj od početka do kraja postupka traži jedno te isto, naknadu imovinske štete nastale na predmetnom motociklu u prometnoj nezgodi od 16. ožujka 2017. Podneskom od 7. srpnja 2021. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev sukladno provedenom vještačenju jer se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj imovinskoj šteti. Međutim, nije promijenio, ni činjeničnu osnovu tužbe, ni pravni osnovu tužbenog zahtjev.

22. U konkretnom slučaju tužitelj nije priložio račun da je popravio predmetno vozilo te time imao novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od dana učinjenog novčanog izdatka. Stoga se u konkretnom slučaju tužitelju priznaje pravo nenovčanu imovinsku štetu.

Sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO nenovčana materijalna štete dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja, a zatezne kamate teku od presuđenja do isplate.

Međutim, odredbom čl. 12. st.1. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, propisano je da je odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: 1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili 2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 4. istog članka propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

23. Odredba čl. 12. ZOOUP je lex specialis u odnosu na odredbe čl. 1089. i čl. 29. st. 1. ZOO koje su lex generalis. (Jednak pravni stav zauzima i Županijski sud u Splitu na sjednici građanskog odjela od 11. prosinca 2013.).

24. Kao što je naprijed navedeno predmetni trošak popravka vozila predstavlja nenovčanu imovinsku štetu koja, sukladno odredbi čl. 12. ZOOUP, kao lex specialis u odnosu na odredbu čl. 1089. ZOO-a, kao lex generalis, dospijeva u trenutku podnošenja pisanog zahtjeva za naknadom štete u mirnom postupku, odnosno od podnošenja tužbe.

Stoga sukladno odredbama čl. 12. st. 1. i 4. ZOOUP u svezi sa čl. 112. st. 2. ZPP-a, zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete teku od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate.

U konkretnom slučaju odštetni zahtjev podnesen je 16. ožujka 2017. (str. 7. spisa). Stopa zateznih kamata određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.

25. Slijedom svega naprijed navedenog sud je odlučio kao u točki I. izreke presude.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14, 107/15). Tužitelj je u postupku uspio sa 100%

Tužitelju je obistinjen trošak zastupanja po punomoćniku: za sastav tužbe iznos od 1.500,00 kn, zastupanje na 7 ročišta (03.12.20., 03.03.21., 24.05.21., 15.11.21, 26.04.22., 24.11.22., 06.02.23.) na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi iznos od po 1.500,00 kn, za sastav jednog obrazloženog podneska (07.07.21.) iznos od 1.500,00 kn, za zastupanje na jednom ročištu (08.02.22.) na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima iznos od 750,00 kn, što ukupno iznosi 14.250,00 kn. Tom iznosu pridodan je trošak PDV-a u iznosu od 3.562,50 kn, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 690,00 kn i trošak pristojbe na presudu u iznosu od 700,00 kn, te trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 2.500,00 kn, što sveukupno iznosi 21.702,50 kn ili 2.880,42 eur.

Na dosuđeni iznos troškova tužitelju pripadaju i zatezne kamate od presuđenja do isplate, a sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a i čl. 112. st. 2. ZPP-a. Zbog navedenog sud je odlučio je kao u točki II. izreke presude.

U Splitu 18. travnja 2023.

SUTKINJA

Mr. sc. Zrinka Tironi v. r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA: pun tužitelja

pun tuženog

u spis